https://enciklopedija.cc/index.php?action=history&feed=atom&title=Bijeli_glogBijeli glog - Povijest promjena2026-08-06T11:44:29ZPovijest promjena ove stranice na wikijuMediaWiki 1.42.3https://enciklopedija.cc/index.php?title=Bijeli_glog&diff=535376&oldid=prevSuradnik10: nije uvezlo s hr.wikipedije2025-04-04T11:06:42Z<p>nije uvezlo s hr.wikipedije</p>
<p><b>Nova stranica</b></p><div>{{Taksokvir<br />
| boja = lightgreen<br />
| naziv = ''Bijeli glog''<br />
| slika = Crataegus monogyna Sturm 08004.jpg<br />
| slika_širina = 240px<br />
| slika_opis=''C. monogyna''<br />
| regnum = [[Plantae]]<br />
| divisio = [[Magnoliophyta]]<br />
| classis = [[Magnoliopsida]]<br />
| ordo = [[Rosales]]<br />
| familia = [[Rosaceae]]<br />
| genus = ''[[Crataegus]]''<br />
| species = '''''C. monogyna'''''<br />
| dvoimeno = ''Crataegus monogyna''<br />
| dvoimeno_autorstvo = [[Nikolaus Joseph von Jacquin|Jacq.]]<br />
| FCD = 3219<br />
}}<br />
'''Glog''' - lat. ''Crataegus monogyna'', je vrsta gloga udomaćena u [[Europa|Europi]], [[Sjeverna Afrika|Sjevernoj Africi]] i [[Zapadna Azija|Zapadnoj Aziji]]. Nalazimo ga i na brojnim drugim mjestima u svijetu, no nažalost kao importiranu [[Invazivna vrsta|invazivnu vrstu]]. [[Plod]]ovi gloga su jestivi, [[cvijet|cvjetovi]] se koriste u narodnoj medicini.<br />
<br />
Glog je dikotiledona biljka i njeni listovi perasto raspoređeni s mrežestom nervaturom, stablo je drvenasto s pravilno raspoređenim provodnim snopićima. Ova biljka ima neke dijelove stabla koji su preobraženi u bodlje.<br />
<br />
Postoji veliki broj kultiviranih odlika, koriste se u hortikulturi, te rjeđe kao voće.<br />
<br />
Postoje i križanci gloga i jarebike (Crataegosorbus "Granatnaja" - stvoren od strane čuvenog ruskog botaničara [[Ivan Vladimirovič Mičurin|Ivana Vladimiroviča Mičurina]]), te gloga i mušmule (Crataegomespilus Dardari ).<br />
== Podvrste ==<br />
* ''[[Crataegus monogyna var. lasiocarpa]]'' <small>(Lange) K.I.Chr.</small><br />
* ''[[Crataegus monogyna f. pendula]]'' <small>(Lodd. ex Loudon) Rehder</small><br />
* ''[[Crataegus monogyna f. pteridifolia]]'' <small>(Lodd. ex Loudon) Rehder</small><br />
* ''[[Crataegus monogyna f. semperflorens]]'' <small>(Andr‚) C.K.Schneid.</small><br />
* ''[[Crataegus monogyna f. stricta]]'' <small>(Loudon) Zabel</small><br />
<br />
==Ljekovito djelovanje==<br />
Glog je izuzetno vrijedna ljekovita biljka. Koristi se uglavnom za liječenje poremećaja srca i krvožilnog sustava, posebno angine. Zapadni herbalisti ga smatraju "hranom za srce", povećava protok krvi u srčanim mišićima i obnavlja normalan rad srca. Do ovog učinka dolazi prisutnost bioflavonoida u voću, ti bioflavonoidi također su snažni antioksidanti, pomažu u sprečavanju ili smanjenju degeneracije krvnih žila. Plod djeluje spazmolitički, te kao diuretik, sedativ, tonik i vazodilatator. I plodovi i cvjetovi gloga dobro su poznati u biljnoj narodnoj medicini kao tonik za srce, a moderna istraživanja potvrdila su ovu upotrebu. Plodovi i cvjetovi djeluju hipotenzivno, kao i izravni i blagi tonik za srce. Oni su posebno indicirani u liječenju slabog srca u kombinaciji s povišenim krvnim tlakom, koriste se i za liječenje srčanog mišića oslabljenog u staračkoj dobi, za upale srčanog mišića, arteriosklerozu i za probleme s živčanim srcem. Dugotrajna primjena neophodna je da bi liječenje bilo učinkovito. Obično se koristi ili kao čaj ili kao tinktura. Glog se dobro kombinira s ginkom (Ginkgo biloba) kako bi se poboljšalo loše pamćenje, djelujući tako da poboljšava opskrbu mozga krvlju. Kora je adstrigentna i korištena je u liječenju malarije i drugih vrućica. Za korijenje se kaže da stimulira arterije srca.<ref>https://pfaf.org/user/Plant.aspx?LatinName=Crataegus+monogyna</ref><br />
<br />
==Sastav==<br />
Na 100 gr plodova sadrži oko 61,8 gr vode, oko 25,9 gr ugljikohidrata, oko 11,8 gr vlakana ,bjelančevina oko 1,43 g i oko 0,63 g masti. Od makroelemenata sadrži oko 459 mg kalija, oko 15,6 mg natrija, 235 mg kalcija, oko 83,3 mg magnezija i oko 86,4 mg fosfora te 1, 82 mg željeza. Od mikroelemenata sadrži oko 279 mkg bakra,oko 742 mkg mangana i 311 mkg cinka.Od vitamina sadrži oko 1,32 mg beta karotena, te 27,8 mg vitamina C.<ref>María de Cortes Sánchez-Mata · Javier Tardío (Eds. )Mediterranean Wild Edible Plants Ethnobotany and Food Composition Tables,New York 2016.,str.341</ref><br />
==Dodatna literatura==<br />
* Grlić, Lj.; Samoniklo jestivo bilje, Zagreb 1980.<br />
* Kedrova, M.; Bojarišnik protiv 100 boleznei, Sankt Peterburg 2005.<br />
<br />
==Izvori==<br />
{{izvori}}<br />
<br />
==Vanjske poveznice==<br />
* [http://www.pfaf.org/user/Plant.aspx?LatinName=Crataegus+monogyna PFAF database - Crataegus monogyna]<br />
<br />
{{Sporedni šumski proizvodi}}<br />
[[Kategorija:Glog]]<br />
[[Kategorija:Samoniklo jestivo bilje]]<br />
[[Kategorija:Ljekovito bilje]]</div>Suradnik10