Suradnik10: Zamjena teksta - '{{Predložak:' u '{{'

2025-04-06T20:59:07Z

Zamjena teksta - '{{Predložak:' u '{{'

←Starija inačica		Inačica od 6. travanj 2025. u 20:59
Redak 56:		Redak 56:
	{{izvori}}		{{izvori}}

	{{~~Predložak:~~Katolički crkveni redovi}}		{{Katolički crkveni redovi}}

	[[Kategorija:Crkveni redovi]]		[[Kategorija:Crkveni redovi]]

WikiSysop: bnz

2022-04-15T08:03:14Z

bnz

←Starija inačica		Inačica od 15. travanj 2022. u 08:03
Redak 1:		Redak 1:
	~~<!--'''Bijeli Oci'''-->~~{{infookvir crkveni red		{{infookvir crkveni red
	\| naziv = Bijeli Oci		\| naziv = Bijeli Oci
	\| latinski_naziv =		\| latinski_naziv =

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-07-09T08:21:59Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

{{infookvir crkveni red
| naziv = Bijeli Oci
| latinski_naziv =
| grb =
| vel_grba =
| kratica_naziva =
| krilatica =
| godina_osnivanja = [[1868.]]<ref name="catenc">[https://en.wikisource.org/wiki/Catholic_Encyclopedia_%281913%29/White_Fathers Catholic Encyclopedia (1913)/White Fathers]</ref>
| mjesto_osnivanja = [[Alžir (grad)|Alžir]]<ref name="catenc"/>
| utemeljitelj = [[Charles Martial Lavigerie]]
| slika =
| veličina =
| godina_reorganiziranja =
| reorganizator =
| službeni_jezik =
| sjedište =
| čelni_položaj =
| trenutni_čelnik = Stan Lubungu<ref name=pocrnjeli/>
| roditeljski_red =
| nastali_redovi =
| podredovi =
| broj_pripadnika =
| poznati_pripadnici =
| odora =
| komentar =
}}
[[Image:Cardinal Lavigerie.jpg|thumb|right|206px|[[Charles Martial Lavigerie]], osnivač reda]]
'''Misionari Afrike''', popularno '''Bijeli Oci''', [[Rimokatolici|rimokatolička]] [[crkveni red|redovnička družba]]. Ženska grana zove se [[Bijele sestre]].<ref name=pocrnjeli>S.B.: ''Kako su Bijeli otci »pocrnjeli«''. Glas Koncila br. 49 (2372),. 8. prosinca 2019., str. 40. </ref>

== Samostani i crkve ==
Ponad [[Cedronska dolina|Cedronske doline]], kod Ovčjih vrata (Lavljih vrata, vrata Sv. Stjepana) se nalazi crkva sv. Ane, za koju [[Jakovljevo protoevanđelje]] govori da je ondje nekad bila kuća Joakima i Ane i da se u njoj rodila [[Blažena Djevica Marija|Marija]]. Crkva je sačuvana jer su muslimani 700 godina u njoj imali školu svog vjeronauka. Isti su ju poslije u znak zahvale dali Francuzima zato što su im pomogli u jednom od ratova. Danas ju drže belgijski Bijeli Oci, koji su držali grkokatoličko sjemenište. Franjevci u istoj crkvi održavaju misu za blagdan Male Gospe i Bezgrešnog Začeća<ref>[http://www.zupa-astepinca-kc.hr/index.php?option=com_content&task=view&id=1010&Itemid=72 Župa A. Stepinca, Koprivnica] Interview sa fra. Petrom Lubinom: Hodočašće u Svetu Zemlju - Jeruzalem</ref>.

== Mediji ==
Bijeli Oci (Afrički misionari) izdaju i uređuju časopis "Afrika". Trenutni ravnatelj je otac Claudio Zuccala .<ref name="celnik"/>

== Povijest ==
Osnovani su 1868.<ref name="catenc"/> ([[1869.]])<ref name=pocrnjeli/> godine. Osnovao ih je [[31. listopada]] [[1825.]] - [[26. studenoga]] [[1892.]]). Prva zadaća bila im je prisutnost i svjedočenje te podizanje gospodarstva i prosvjete u Alžiru, Sahari i Tunisu. Zemljopisno područje djelovanja proširio im je papa [[Lav XIII.]]. Povjerio im je veliku površinu podsaharske Afrike, od obala Indijskog ocenaa do zstoka današnje DR Kongo.<ref name=pocrnjeli/>

Godine 1872. je u mjestašcu [[Bagamojo|Bagamoju]] sagrađena prva rimokatolička crkva u [[Tanzanija|Tanzaniji]], u mjestu koje je bilo trgovište robovima. Ti robovi su bili temeljem tuzemnog kršćanstva. Bijeli Oci su odigrali veliku ulogu ovdje, jer su otkupljivali robove, no za razliku od dotadašnjih kupaca, davali su im slobodu te nudili Krštenje. Zadnja ropkinja je otkupljena [[1890.]] godine. Ista je umrla u dubokoj starosti, kao kršćanka.<ref>[http://www.rb-donjahercegovina.ba/tekstovi/moja-tanzanija-don-boskova-tanzanija-1075.aspx Fondacija Ruđer Bošković - Donja Hercegovina] don Vinko Puljić: Moja Tanzanija - Don Boškova Tanzanija, 16. ožujka 2005.</ref>

Bili su prvim misionarima u [[Uganda|Ugandi]]. Došli su [[1879.]]<ref>[http://www.zupa-vela-luka.hr/sveci-opis.asp?svetac=167 Župa Vela Luka] Sveti ugandski mučenici</ref>, no morali su otići već 3 godine poslije, na pritiske domorodačkog kralja Mtese kojeg su nahuškali fanatični arapski trgovci, no vratili su se 1894. godine.

Godine 1890. osnovali su glasoviti samostan na otoku [[Lupita|Lupiti]] kod jezera Tanganjike za otkupljivati i tako oslobađati robove te za posvajati siročad. <ref name=pocrnjeli/>

Također su bili prvim misionarima u Južnoj Africi, uz [[oblati|oblate]] <ref>[http://www.glas-koncila.hr/rubrike_interview.html?news_ID=12902 Glas Koncila br. 42 (1739)] Nedjeljko Pintarić, razgovor s fra Dragom Vujevićem: »Osjećaju da je istina što im Crkva govori«, 21. listopada 2007. </ref>, prvo u [[Lesoto|Lesotu]], pa odandje u [[JAR|J. Afriku]].

Dugo vremena redovnički svećenici i časna braća redovito su dolazili iz europskih i sjevernoameričkih zemalja. Danas su im se pridružili mladići iz Afrike (90% novih redovnika), ali i iz azijskih i latinskoameričkih zemalja. Priljev iz tih zemalja bio je toliko velik da je general reda (od 2016.) o. [[Stan Lubungu]] iz Zambije šaljvi primijetio da su Bijeli Otci "pocrnjeli". Razlog je što su se najbrojniji europskih misionari, najviše iz Francuske, Belgije, Njemačke i Kanade (uz iznimku Poljske) zbog visoke dobi i bolesti vratili u matične zemlje, a djelatnost su preuzeli domaći Afrikanci, od kojih je najviše onih iz DR Konga, Burkine Faso, Gane. Siječnja 2019. bio je 1191 redovnik iz ovog reda koji je djelovao u 36 država u Africi. Od njih je 12 biskupa.<ref name=pocrnjeli/>

Danas je na čelu reda Stan Lubungu.<ref name=pocrnjeli/> Prije njega bio je Claudio Zuccala. <ref name="celnik">[http://www.svivan.ba/index.php?option=com_content&task=view&id=917&Itemid=353 Župa Svetog Ivana apostola i evanđelista] don Drago Ćurković: Afrika je pastoralni i društveni prioritet, 29. listopada 2008.</ref>

== Svetci, blaženici i sluge Božje ==

Za 4 ubijena Bijela oca u [[Tizi Ouzou]]u [[27. prosinca]] [[1994.]] te još 15 mučenika [[islamski terorizam|islamskog terorizma]], među kojima je i [[oranska biskupija|biskup Orana]] mons. [[Pierre Claverie]]) se [[6. listopada]] [[2007.]] pokrenulo postupak za [[beatifikacija|beatifikaciju]] na biskupijskoj razini. [[Postulator]] je brat Giovanni Maria Bigotto.<ref>[http://www.glas-koncila.hr/rubrike_izdvojeno.html?news_ID=14735 Glas Koncila br. 30 (1779)] Rafael Rimić: Reportaža Katolička Crkva u Alžiru Crkva u muslimanskom svijetu - sestra islama, 27. srpnja 2008.</ref>

== Izvori ==
{{izvori}}

{{Predložak:Katolički crkveni redovi}}

[[Kategorija:Crkveni redovi]]

Bijeli Oci - Povijest promjena

Suradnik10: Zamjena teksta - '{{Predložak:' u '{{'

WikiSysop: bnz

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica