Suradnik10: Zamjena teksta - '{{(.)ommons(.*)}}' u ''

2026-03-10T04:53:15Z

Zamjena teksta - '{{(.)ommons(.*)}}' u ''

←Starija inačica		Inačica od 10. ožujak 2026. u 04:53
Redak 26:		Redak 26:

	* [[Marin (bicikli)]]		* [[Marin (bicikli)]]
	~~{{Commons\|bicycle}}~~

	== Vanjske poveznice ==		== Vanjske poveznice ==

WikiSysop: bnz

2022-04-15T04:53:38Z

bnz

←Starija inačica		Inačica od 15. travanj 2022. u 04:53
Redak 1:		Redak 1:
	~~<!--'''Bicikl'''-->~~'''Bicikl''' (starija hrvatska riječ: ''kotur'', usporedi ime ''Koturaške ceste'') kao [[cesta\|cestovno]] [[vozilo]] s dva [[kotač]]a koji se [[pogon]]e snagom vozača, tehničko je postignuće razmjerno nedavne prošlosti. Njegova jednostavna konstrukcija i široka primjenjivost osigurali su mu upotrebu u svakodnevnom životu. Radi se o najčešće korištenom prometalu; danas se procjenjuje da ima preko 1.000,000.000 bicikala na svijetu. Usprkos jednostavnosti i raširenosti, jedini domaća literatura koja obrađuje tehničke aspekte bicikla je diplomski rad: Gordan Krpanec - Konstrukcija brdske dvokolice iz 1991. godine.		'''Bicikl''' (starija hrvatska riječ: ''kotur'', usporedi ime ''Koturaške ceste'') kao [[cesta\|cestovno]] [[vozilo]] s dva [[kotač]]a koji se [[pogon]]e snagom vozača, tehničko je postignuće razmjerno nedavne prošlosti. Njegova jednostavna konstrukcija i široka primjenjivost osigurali su mu upotrebu u svakodnevnom životu. Radi se o najčešće korištenom prometalu; danas se procjenjuje da ima preko 1.000,000.000 bicikala na svijetu. Usprkos jednostavnosti i raširenosti, jedini domaća literatura koja obrađuje tehničke aspekte bicikla je diplomski rad: Gordan Krpanec - Konstrukcija brdske dvokolice iz 1991. godine.

	== Povijest ==		== Povijest ==

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-07-27T04:15:40Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

'''Bicikl''' (starija hrvatska riječ: ''kotur'', usporedi ime ''Koturaške ceste'') kao [[cesta|cestovno]] [[vozilo]] s dva [[kotač]]a koji se [[pogon]]e snagom vozača, tehničko je postignuće razmjerno nedavne prošlosti. Njegova jednostavna konstrukcija i široka primjenjivost osigurali su mu upotrebu u svakodnevnom životu. Radi se o najčešće korištenom prometalu; danas se procjenjuje da ima preko 1.000,000.000 bicikala na svijetu. Usprkos jednostavnosti i raširenosti, jedini domaća literatura koja obrađuje tehničke aspekte bicikla je diplomski rad: Gordan Krpanec - Konstrukcija brdske dvokolice iz 1991. godine.

== Povijest ==
[[Datoteka:Ordinary bicycle01.jpg|mini|150px|Model bicikla iz 19. stoljeća]]
Otkriće bicikla nije vezano za jedno određeno vrijeme odnosno ime konkretnog izumitelja. Kroz povijest je bilo više primjera vozila pokretanog ljudskom snagom, ali su često ona bila bitno drugačija od današnjeg koncepta bicikla. Osoba koja se spominje kao prvi vozač bicikla je [[Njemačka|njemački]] barun [[Karl von Drais]], koji je [[1817.]] godine svojevrsni bicikl na guranje nazvan ''draisine'' (drezina), a koji još postoji u muzeju [[Paleis het Loo]] u [[Apeldoorn]]u, [[Nizozemska]]. Između [[1850.]] i [[1860.]] godine je [[Francuska|Francuz]] [[Ernest Michaux]] sa svojim učenikom [[Pierre Lallement]]om razvijao bicikl s pedalama na prednjem velikom kotaču. Taj je bicikl Michaux kasnije i patentirao. Ovakvi su bicikli bili teško upravljivi i opasni, jer su padovi bili česti. Problemi s upravljanjem su donekle smanjeni uvođenjem upravljača i pomicanjem sjedala u bolji položaj, međutim pravi napredak je bio uvođenje lančanog pogona kojeg su osmislili J. K. Starley, J. H. Lawson, and Shergold. Starleyev model bicikla iz [[1885.]] godine se najčešće smatra prvim modernim biciklom. Daljnje poboljšanje bilo je uvođenje pnemuatskih guma, [[1888.]] godine, koje je uveo [[Škotska|Škot]] [[John Boyd Dunlop]].

Osnovni koncept bicikla do današnjih dana nije se bitno mijenjao, osim što je tehnološki napredak donio primjenu kvalitetnijih materijala u izradi, te su današnji bicikli daleko upravljiviji i sigurniji.

== Vrste bicikala ==
[[Datoteka:Kusuma bike large.jpg|mini|200px|Cestovni natjecateljski bicikl je potpuno oslobođen dodatnih dijelova]]
Ovisno o namjeni, bicikli se bitno razlikuju po konstrukciji, veličini kotača i širini pneumatika, obliku okvira i upravljača,te drugoj dodatnoj opremi. [[Sportski bicikli]] su namijenjeni [[biciklizam|biciklističkim]] natjecanjima, tipično su izrađeni od lakših i čvršćih materijala, uz minimum dodatne opreme kao što su blatobrani, svjetla i sl. Bicikli za [[rekreacija|rekreaciju]] ili za prijevoz, najčešće imaju dodatnu opremu koja čini vožnju udobnijom ili praktičnijom. Osim uspravnog bicikla postoji i [[ležeći bicikl]] na kojem se biciklist nalazi u ležećem ili poluležećem položaju.

Danas su prema razlici u konstrukciji najčešće korišteni sljedeći modeli:
* Gradski bicikl, koji se često proizvodi u muškoj i ženskoj inačici, a razlika je u kutu gornje cijevi na okviru. Ovi bicikli često imaju dodatnu opremu radi udobnosti vožnje, kao što su blatobrani, svjetla, košara za stvari i sl.
* Cestovni bicikl, specifičnog savijenog oblika upravljača, najčešće vrlo tankih guma i oslobođen dodatne opreme radi smanjenja mase. Ovi su bicikli najčešće i najbrži, zbog male mase, manjeg zračnog otpora i otpora kotrljanja.
* Brdski bicikli, s ravnim upravljačem, čvrstim okvirom od cijevi većeg profila nego li cestovni. Uobičajeno su opremljeni s prednjom amortizirajućom vilicom, a ponekad i sa stražnjim amortizirajućim ovjesom radi prigušenja vibracija uzrokovanih neravnom podlogom prilikom vožnje izvan uređenih putova.
* BMX je specifična izvedba bicikla manjih kotača i jednostavne konstrukcije

[[Datoteka:Bicycle pedal animation.gif|210px|desno|thumb|Animacija pedale bicikla.]]
Bicikle možemo još dijeliti i prema drugim kriterijima, kao što su:
* Broj osoba: najčešći su bicikli za jednu osobu, ali raširen je i tandem, bicikl za dvije osobe. Rjeđe se koriste bicikli za više od dvije osobe, ali je poznato da postoje zanimljive izvedbe bicikala za tri, četiri ili čak u nekim primjerima i više biciklista.
* Broj prijenosnih omjera i vrsta mjenjača: velika većina bicikala je opremljena mjenjačem brzina, koji omogućava pravilne prijenose snage za različite uvjete vožnje kao što su nizbrdo, uzbrdo ili vožnja po ravnom. Postoje i bicikli sa samo jednim prijenosnim omijero, bez mjenjača, a u takve spadaju BMX bicikli,dječji bicikli ali i bicikl za pistovna natjecanja na velodromima. Mjenjači se također pojavljuju u različitim izvedbama, od mjenjača ugrađenih u glavčinu kotača pa do mjenjača s lančanicima i lancem koji prebacivanjem lanca između različitih prednjih i stražnjih lančanika mijenjanju prijnosni omjer.
* Broj kotača: iako je standard od dva kotača na biciklu najrašireniji, često su korištene i trokolice (tricikli), posebno za potrebe prijevoza tereta ili kod dječjih bicikala. Izvedbe s više od tri kotača su rjeđe.

== Poveznice ==

* [[Marin (bicikli)]]
{{Commons|bicycle}}

== Vanjske poveznice ==

* ''[http://tehnika.lzmk.hr/bicikl/ bicikl]''. Hrvatska tehnička enciklopedija - portal hrvatske tehničke baštine

[[Kategorija:Cestovna vozila]]

Bicikl - Povijest promjena

Suradnik10: Zamjena teksta - '{{(.)ommons(.*)}}' u ''

WikiSysop: bnz

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica