<?xml version="1.0"?>
<feed xmlns="http://www.w3.org/2005/Atom" xml:lang="hr">
	<id>https://enciklopedija.cc/index.php?action=history&amp;feed=atom&amp;title=Beta_blokatori</id>
	<title>Beta blokatori - Povijest promjena</title>
	<link rel="self" type="application/atom+xml" href="https://enciklopedija.cc/index.php?action=history&amp;feed=atom&amp;title=Beta_blokatori"/>
	<link rel="alternate" type="text/html" href="https://enciklopedija.cc/index.php?title=Beta_blokatori&amp;action=history"/>
	<updated>2026-08-10T15:50:36Z</updated>
	<subtitle>Povijest promjena ove stranice na wikiju</subtitle>
	<generator>MediaWiki 1.42.3</generator>
	<entry>
		<id>https://enciklopedija.cc/index.php?title=Beta_blokatori&amp;diff=525350&amp;oldid=prev</id>
		<title>WikiSysop: Zamjena teksta - &#039;&lt;!--&#039;&#039;&#039;(.*)&#039;&#039;&#039;--&gt;&#039;&#039; u &#039;&#039;</title>
		<link rel="alternate" type="text/html" href="https://enciklopedija.cc/index.php?title=Beta_blokatori&amp;diff=525350&amp;oldid=prev"/>
		<updated>2024-12-09T13:20:27Z</updated>

		<summary type="html">&lt;p&gt;Zamjena teksta - &amp;#039;&amp;lt;!--&amp;#039;&amp;#039;&amp;#039;(.*)&amp;#039;&amp;#039;&amp;#039;--&amp;gt;&amp;#039;&amp;#039; u &amp;#039;&amp;#039;&lt;/p&gt;
&lt;table style=&quot;background-color: #fff; color: #202122;&quot; data-mw=&quot;interface&quot;&gt;
				&lt;col class=&quot;diff-marker&quot; /&gt;
				&lt;col class=&quot;diff-content&quot; /&gt;
				&lt;col class=&quot;diff-marker&quot; /&gt;
				&lt;col class=&quot;diff-content&quot; /&gt;
				&lt;tr class=&quot;diff-title&quot; lang=&quot;hr&quot;&gt;
				&lt;td colspan=&quot;2&quot; style=&quot;background-color: #fff; color: #202122; text-align: center;&quot;&gt;←Starija inačica&lt;/td&gt;
				&lt;td colspan=&quot;2&quot; style=&quot;background-color: #fff; color: #202122; text-align: center;&quot;&gt;Inačica od 9. prosinac 2024. u 13:20&lt;/td&gt;
				&lt;/tr&gt;&lt;tr&gt;&lt;td colspan=&quot;2&quot; class=&quot;diff-lineno&quot; id=&quot;mw-diff-left-l1&quot;&gt;Redak 1:&lt;/td&gt;
&lt;td colspan=&quot;2&quot; class=&quot;diff-lineno&quot;&gt;Redak 1:&lt;/td&gt;&lt;/tr&gt;
&lt;tr&gt;&lt;td class=&quot;diff-marker&quot; data-marker=&quot;−&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;color: #202122; font-size: 88%; border-style: solid; border-width: 1px 1px 1px 4px; border-radius: 0.33em; border-color: #ffe49c; vertical-align: top; white-space: pre-wrap;&quot;&gt;&lt;div&gt;&lt;del style=&quot;font-weight: bold; text-decoration: none;&quot;&gt;&amp;lt;!--&#039;&#039;&#039;Beta blokatori&#039;&#039;&#039;--&amp;gt;&#039;&lt;/del&gt;&#039;&#039;Beta blokatori&#039;&#039;&#039; ili &#039;&#039;&#039;beta adrenergički blokatori&#039;&#039;&#039; jesu skupina [[lijek]]ova koji se koriste za liječenje raznih [[kardiovaskularne bolesti|kardiovaskularnih bolesti]], te nekih drugih bolesti.  &lt;/div&gt;&lt;/td&gt;&lt;td class=&quot;diff-marker&quot; data-marker=&quot;+&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;color: #202122; font-size: 88%; border-style: solid; border-width: 1px 1px 1px 4px; border-radius: 0.33em; border-color: #a3d3ff; vertical-align: top; white-space: pre-wrap;&quot;&gt;&lt;div&gt;&#039;&#039;Beta blokatori&#039;&#039;&#039; ili &#039;&#039;&#039;beta adrenergički blokatori&#039;&#039;&#039; jesu skupina [[lijek]]ova koji se koriste za liječenje raznih [[kardiovaskularne bolesti|kardiovaskularnih bolesti]], te nekih drugih bolesti.  &lt;/div&gt;&lt;/td&gt;&lt;/tr&gt;
&lt;tr&gt;&lt;td class=&quot;diff-marker&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f8f9fa; color: #202122; font-size: 88%; border-style: solid; border-width: 1px 1px 1px 4px; border-radius: 0.33em; border-color: #eaecf0; vertical-align: top; white-space: pre-wrap;&quot;&gt;&lt;br&gt;&lt;/td&gt;&lt;td class=&quot;diff-marker&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f8f9fa; color: #202122; font-size: 88%; border-style: solid; border-width: 1px 1px 1px 4px; border-radius: 0.33em; border-color: #eaecf0; vertical-align: top; white-space: pre-wrap;&quot;&gt;&lt;br&gt;&lt;/td&gt;&lt;/tr&gt;
&lt;tr&gt;&lt;td class=&quot;diff-marker&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f8f9fa; color: #202122; font-size: 88%; border-style: solid; border-width: 1px 1px 1px 4px; border-radius: 0.33em; border-color: #eaecf0; vertical-align: top; white-space: pre-wrap;&quot;&gt;&lt;div&gt;== Farmakologija ==&lt;/div&gt;&lt;/td&gt;&lt;td class=&quot;diff-marker&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f8f9fa; color: #202122; font-size: 88%; border-style: solid; border-width: 1px 1px 1px 4px; border-radius: 0.33em; border-color: #eaecf0; vertical-align: top; white-space: pre-wrap;&quot;&gt;&lt;div&gt;== Farmakologija ==&lt;/div&gt;&lt;/td&gt;&lt;/tr&gt;
&lt;/table&gt;</summary>
		<author><name>WikiSysop</name></author>
	</entry>
	<entry>
		<id>https://enciklopedija.cc/index.php?title=Beta_blokatori&amp;diff=39728&amp;oldid=prev</id>
		<title>WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica</title>
		<link rel="alternate" type="text/html" href="https://enciklopedija.cc/index.php?title=Beta_blokatori&amp;diff=39728&amp;oldid=prev"/>
		<updated>2021-08-20T02:45:59Z</updated>

		<summary type="html">&lt;p&gt;Bot: Automatski unos stranica&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;&lt;b&gt;Nova stranica&lt;/b&gt;&lt;/p&gt;&lt;div&gt;&amp;lt;!--&amp;#039;&amp;#039;&amp;#039;Beta blokatori&amp;#039;&amp;#039;&amp;#039;--&amp;gt;&amp;#039;&amp;#039;&amp;#039;Beta blokatori&amp;#039;&amp;#039;&amp;#039; ili &amp;#039;&amp;#039;&amp;#039;beta adrenergički blokatori&amp;#039;&amp;#039;&amp;#039; jesu skupina [[lijek]]ova koji se koriste za liječenje raznih [[kardiovaskularne bolesti|kardiovaskularnih bolesti]], te nekih drugih bolesti. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
== Farmakologija ==&lt;br /&gt;
Oni blokiraju učinak [[adrenalin]]a i [[noradrenalin]]a na beta adrenergičke receptore u [[tijelo|tijelu]] (prvenstveno u [[srce|srcu]], perifernim krvnim žilama, bronhijama, gušterači i jetri). Oni su izrazito univerzalni lijekovi u kardiologiji i koriste se kod velikog broja bolesti - aritmija, angine pectoris, kongestivnog zatajenja srca, [[hipertenzija|hipertenzije]], za prevenciju [[infarkt srca|infarkta srca]]. Osim toga koriste se i za liječenje glaukoma, napetosti, varica jednjaka, alkoholizma, za prevenciju migrene, u liječenju tireotoksikoze i dr. Zbog toga se smatraju jednom od najznačajnijih skupina lijekova. Njihova imena su lako prepoznatljiva jer beta blokatori uglavnom završavaju nastavkom &amp;quot;-olol&amp;quot;. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Prvi beta blokator, [[diklorizoprenalin]], dobio se zamjenom dvije fenolne hidroksilne skupine u izoprenalinu [[atom]]ima [[klor]]a. Međutim, ovaj spoj imao je opasne i neprihvatljive nuspojave i nikada nije ušao u kliničku praksu, ali je daljnji razvoj vodio razvoju [[propranolol]]a, drugog beta blokatora koji je postao jako značajan.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
=== Podjela ===&lt;br /&gt;
Postoje tri tipa beta adrenergičkih receptora: beta-1 receptori koji se nalaze uglavnom u srcu, beta-2 receptore koji su smješteni po cijelom tijelu ali uglavnom u [[pluća|plućima]], [[mišići]]ma i [[arteriole|arteriolama]]. Beta-3 receptori manje su istraženi, ali zna se da imaju ulogu u metabolizmu [[mast]]i. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Aktivacija beta-1 receptora adrenalinom pojačava brzinu rada srca i [[krvni tlak]] te srce troši više [[kisik]]a. Lijekovi koji blokiraju ove receptore, stoga, imaju suprotni učinak – oni usporavaju brzinu rada srca i snižavaju krvni tlak te se stoga koriste u stanjima kada srce ne može doći do dovoljno kisika. Beta-2 receptori nalaze se krvnim žilama prugastih mišića, bronhalnih mišića, glatkog mišićja [[probavni sustav|probavnih organa]], [[maternica|maternice]], te u [[jetra|jetri]]. Aktivacijom tih receptora dolazi do širenja [[krvne žile|krvnih žila]] u skeletalnim mišićima, širenja bronhija, opuštanja maternice, i probavnih organa, te razgradnje glikogena u [[jetra|jetri]] i otpuštanja glukoze u [[krv]] iz jetre. S druge strane blokadom beta-2 receptora dolazi do suprotnih učinaka u spomenutim organima. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Beta blokatore razlikujemo prema tome blokiraju li beta-1 ili beta-2 receptore. Ako blokiraju i jednu i drugu skupinu receptora tada ih nazivamo neselektivni beta blokatori. Takvi blokatori imaju posebno široki spektar djelovanja na brojne [[organ]]e i [[organski sustav|organske sustave]], ali često i brojne neželjene nuspojave.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Neselektivni beta blokatori ne bi se trebali koristiti u pacijenata s [[astma|astmom]] ili bilo kojom reaktivnom dišnom bolešću. Primjerice, ako pacijenti koji pate od astme uzmu neselektivne beta blokatore tada može doći do napadaja astme. Naime, beta-2 receptori sudjeluju u mehanizmu opuštanja [[bronhiji|bronhija]]. Ako su blokirani tada ne može doći do opuštanja bronhija. Selektivni beta blokatori primarno blokiraju na beta-1 receptore, dok beta-2 receptori ostaju neblokirani. Time se djeluje samo na srce, dok funkcija ostalih organskih sustava ne biva promijenjena. Najpoznatiji i najkorišteniji selektivni beta blokatori jesu atenolol i bisoprolol. Selektivni beta blokatori blokiraju samo beta-1 receptore, ali ako se uzimaju u velikim dozama tada će blokirati i druge beta receptore. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Posebna skupina beta blokatora jesu beta blokatori koji su u isto vrijeme i [[alfa blokatori]]. To su [[labetalol]] i [[karvedilol]]. Oni su vrlo prikladni za brzo postizanje kontrole krvnog tlaka jer dodatna blokada alfa-receptora sprječava karakteristični početni porast krvnog tlaka koji nastupa ako se blokiraju samo beta-1 blokatori. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Neki beta blokatori imaju parcijalnu agonističku aktivnost koja se još naziva unutrašnja simpatomimetska aktivnost (ISA). To znači da oni djelomice pojačavaju učinak [[simpatikus]]a, a djelomice ga koče. Takvi beta blokatori jesu [[acebutolol]], [[karteolol]], [[pindolol]], [[mepindolol]] i [[oksprenolol]]. Ovi beta blokatori su korisni u pacijenata koji pate od zatajenja rada srca.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
== Primjena ==&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Beta blokatori se koriste u liječenju cijelog niza bolesti. Ponajviše, koriste se za liječenje [[hipertenzija|hipertenzije]]. Klasična škola liječenja hipertenzije uzima beta blokatore u kombinaciji s diureticima kao prvu liniju liječenja hipertenzije, prije svih ostalih lijekova. Dakako, u posljednje vrijeme puno veću ulogu imaju [[ACE inhibitori]], ali beta blokatori su i dalje najznačajniji [[antihipertenzivni lijekovi]]. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Mehanizam antihipertenzivnog djelovanja je kompliciran i nedovoljno jasan. Zanimljivo je da se krvni tlak u mirovanju ne mijenja mnogo nakon jedne doze, ali dugotrajna primjena uzrokuje pad krvnog tlaka, što se obično događa za četiri ili više tjedana. To može izgledati čudno s obzirom da su beta receptori blokirani vrlo brzo nakon uzimanja beta-blokatora, ali treba imati na umu da kada nastupi blokada beta receptora dolazi do uključivanja određenih kompenzatornih mehanizama zbog čega ne dolazi do naglog pada tlaka kao kod primjene alfa blokatora - do pada tlaka dolazi postupno i polagano. Nadalje, beta blokatori sprječavaju oslobađanje [[renin]]a, [[hormoni|hormona]] koje luče bubrezi i koji uzrokuje sužavanje krvnih žila. Upravo zbog toga beta blokatori su vrlo bitna skupina u liječenju hipertenzije. Najznačajniji beta blokator koji se koristi u liječenju hipertenzije jest atenolol. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
=== Angina pectoris ===&lt;br /&gt;
U liječenju i prevenciji [[angina pectoris|angine pectoris]] beta blokatori se danas koriste rutinski. Oni smanjuju porast krvnog tlaka, smanjuju broj otkucaja u mirovanju što pojačava punjenje ventrikula. Smanjenje srčane frekvencije ne samo što smanjuje energetske potrebe nego omogućuje i bolju opskrbu srca krvlju. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
=== Aritmije ===&lt;br /&gt;
Beta blokatori su korisni u liječenju [[aritmija]] koje su izazvane ili pogoršane simpatičkim sustavom. Korisni su i aritmijama koje dolaze iz SA ili [[AV čvor]]a, koje su uzrokovane nervozom, [[stres]]om ili vježbom. Pogotovo su korisni u terapiji s blokatorima alfa receptora. Rizik od nastanka bradiaritmije moguć je kod svih beta blokatora, a posebno u pacijenata s bolestima srčanog mišića, u bolesnika sa srčanim blokom ili tahikardijsko-bradikardijskim sindromom. Najvažniji beta blokator koji se koristi u liječenju aritmija jest [[sotalol]].&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
=== Kongestivno zatajenje srca ===&lt;br /&gt;
U liječenju [[kongestivno zatajenje srca|kongestivnog zatajenja srca]], beta blokatori se najprije nisu koristili. Naime, beta blokatori, pogotovo oni koji nisu parcijalni agonisti beta receptora, u biti usporavaju srce i slabe ga, što je kod pacijenata sa zatajenjem srca jako nepovoljno. Ali, studije CIBIS II i COPERNICUS pokazale su da male doze beta blokatora u kombinaciji s drugim lijekovima za liječenje kongestivnog zatajenja srca i kod takvih pacijenata mogu pomoći u produženju [[život]]a. Najznačajniji beta blokatori koji se koriste u liječenju kongestivnog zatajenja srca jesu [[karvedilol]] i [[bisoprolol]]. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
=== Očni tlak ===&lt;br /&gt;
Beta blokatori smanjuju tlaku u [[oči]]ma (intraokularni tlak), vjerojatno smanjujući nastajanje [[tekućina|tekućine]] unutar oka, pa se stoga koriste za smanjivanje rizika oštećenja očnog živca i vida u pacijenata s glaukomom. Beta blokatori koji se u tu svrhu koriste u obliku kapi za oči jesu [[timolol]] i [[betaksolol]].&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
== Nuspojave ==&lt;br /&gt;
Nakon dugoročnog liječenja beta blokatorima kao odgovor na blokadu simpatičkog sustava dolazi do povećanja broja beta receptora. Zbog toga nagli prestanak uzimanja beta blokatora može izazvati tzv. &amp;quot;rebound effect&amp;quot;, rizik od napadaja angine pectoris ili čak i infarkta srca. Stoga, kada se pacijent &amp;quot;skida&amp;quot; sa terapije beta blokatorima to mora biti polagano i postupno, nikada naglo.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Beta blokatore ne bi smjeli koristiti pacijenti koji pate od [[opstruktivne bolesti pluća|opstruktivnih bolesti pluća]] kao što su astma ili [[KOPB]], mada je kod takvih osoba upotreba beta blokatora dopuštena ako su to selektivni beta blokatori i to u manjim dozama. Upotrebom beta-2 agonista kao što je salbutamol astmatičari se mogu zaštititi od nepovoljnog djelovanja beta blokatora na bronhije. Također, beta blokatore ne smiju koristiti osobe koje pate od sinus [[bradikardija|bradikardije]], jer bi beta blokatori samo pogoršali usporen rad srca, pacijenti sa srčanim blokom II i III stupnja. Poseban oprez potreban je kod dijabetičara - naime, i kod njih se preferiraju samo selektivni beta blokatori i to u malenim dozama jer može se javiti spontana neprimjećena [[hipoglikemija]] koja može opasno ugroziti život pacijenta.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Nuspojave beta blokatora jesu povećanje otpora protjecanju zraka u bronhijama zbog suženja bronhija, smanjena srčana kontraktilnost, bradikardija, hipotonična kardiovaskularna disregulacija, poremećaji cirkulacije krvi, pojačana hipoglikemija u pacijenata s juvenilnim [[dijabetes]]om melitusom. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
== Uzimanje s drugim lijekovima ==&lt;br /&gt;
Pošto je propisivanje beta blokatora u kombinaciji s [[diuretici]]ma, po staroj školi liječenja hipertenzije, prva farmakološka mjera liječenja hipertenzije, razvijene su posebne fiksne formulacije gotovih lijekova koje u jednoj tableti sadržavaju i beta blokator i diuretik. Za liječenje blaže hipertenzije beta blokatori se kombiniraju s [[tiazidi]]ma, prije svega s hidroklorotiazidom, a za liječenje teže hipertenzije koriste se jači diuretici poput [[furosemid]]a. Također, postoje kombinacije beta blokatora, tiazida i drugih diuretika. Ovakve kombinacije su opravdane jer omogućuju pacijentima jednostavnije uzimanje lijekova, u jednoj tableti ili kapsuli. Dakako, takve kombinacije ostavljaju manje mjesta individualizaciji terapije i posebnom podešavanju doza, ali pošto su jednostavnije za pacijente tada se pacijenti više pridržavaju propisane terapije. Osim diuretika, vrlo često se s beta blokatorima kombiniraju i [[vazodilatatori]]. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
{{farmakologija}}&lt;br /&gt;
[[Kategorija:Beta blokatori| ]]&lt;/div&gt;</summary>
		<author><name>WikiSysop</name></author>
	</entry>
</feed>