Bertrand Russell - Povijest promjena

Suradnik10: Zamjena teksta - '{{(.)ikicitat\|(.*)}}' u ''

2026-03-09T23:42:53Z

Zamjena teksta - '{{(.)ikicitat\|(.*)}}' u ''

←Starija inačica		Inačica od 9. ožujak 2026. u 23:42
Redak 159:		Redak 159:
	==Izvori==		==Izvori==
	{{izvori\|4}}		{{izvori\|4}}
	~~{{wikicitat\|Bertrand Russell}}~~

	==Vanjske poveznice==		==Vanjske poveznice==

WikiSysop: Zamjena teksta - '' u ''

2024-12-26T02:32:11Z

Zamjena teksta - '' u ''

←Starija inačica		Inačica od 26. prosinac 2024. u 02:32
Redak 1:		Redak 1:
	~~<!--'''Bertrand Russell'''-->~~
	{{Filozof		{{Filozof
	\| regija = Zapadna filozofija		\| regija = Zapadna filozofija

WikiSysop: Bot: Automatska zamjena teksta (-{{Cite book +{{Citiranje knjige)

2022-01-02T04:30:49Z

Bot: Automatska zamjena teksta (-{{Cite book +{{Citiranje knjige)

←Starija inačica		Inačica od 2. siječanj 2022. u 04:30
Redak 111:		Redak 111:
	Dana [[31. siječnja]] [[1970.]], Russel izdaje izjavu u kojoj osuđuje [[izrael]]sku agersiju na [[Bliski Istok\|Bliskom istoku]] i poziva na povlačenje iz teritorija okupiranih [[1967.]] U izjavi je pisalo sljedeće:		Dana [[31. siječnja]] [[1970.]], Russel izdaje izjavu u kojoj osuđuje [[izrael]]sku agersiju na [[Bliski Istok\|Bliskom istoku]] i poziva na povlačenje iz teritorija okupiranih [[1967.]] U izjavi je pisalo sljedeće:

	<blockquote>Tragedija Palestinaca je ta što je njihova zemlja "dana" drugoj zemlji od strane druge sile s ciljem osnivanja nove države. Ishod toga bio je taj da je stotine tisuća nedužnih ljudi ostalo bez svojih domova. Svakim novim sukobom, njihov se broj povećavao. Koliko dugo će svijet trpiti ovaj spektakl obijesne okrutnosti? Potpuno je jasno da izbjeglice imaju svako pravo na svoju domovinu iz koje su istjerani, a osporavanje ovog prava je jezgra ovog kontinuiranog sukoba. Nitko nigdje na svijetu ne bi prihvatio da ih se en masse izbaci iz vlastite domovine; kako itko može zahtijevati da Palestinici prihvate kaznu koju nitko drugi ne bi prihvatio? Permanentni i pravedni povratak izbjeglica u njihovu domovinu je ključni sastojak za bilo kakav dogovor na Bliskom istoku. Stalno nam govore kako trebamo suosjećati s Izraelom zbog patnji Židova u Europi pod okriljem nacizma. [...] Ono što Izrael radi danas je neoprositvo, a pozivanje na duhove prošlosti kako bi se opravdali ovi sadašnju je nevjerojatno licemjerje.<ref>{{~~Cite book~~ \| author=Russell, Bertrand; Perkins, Ray \| authorlink= \| coauthors= \| title=Yours faithfully, Bertrand Russell: a lifelong fight for peace, justice, and truth in letters to the editor \| date=2002 \| publisher=Open Court \| location=Chicago \| isbn=0-8126-9450-3 \| pages=}}		<blockquote>Tragedija Palestinaca je ta što je njihova zemlja "dana" drugoj zemlji od strane druge sile s ciljem osnivanja nove države. Ishod toga bio je taj da je stotine tisuća nedužnih ljudi ostalo bez svojih domova. Svakim novim sukobom, njihov se broj povećavao. Koliko dugo će svijet trpiti ovaj spektakl obijesne okrutnosti? Potpuno je jasno da izbjeglice imaju svako pravo na svoju domovinu iz koje su istjerani, a osporavanje ovog prava je jezgra ovog kontinuiranog sukoba. Nitko nigdje na svijetu ne bi prihvatio da ih se en masse izbaci iz vlastite domovine; kako itko može zahtijevati da Palestinici prihvate kaznu koju nitko drugi ne bi prihvatio? Permanentni i pravedni povratak izbjeglica u njihovu domovinu je ključni sastojak za bilo kakav dogovor na Bliskom istoku. Stalno nam govore kako trebamo suosjećati s Izraelom zbog patnji Židova u Europi pod okriljem nacizma. [...] Ono što Izrael radi danas je neoprositvo, a pozivanje na duhove prošlosti kako bi se opravdali ovi sadašnju je nevjerojatno licemjerje.<ref>{{Citiranje knjige \| author=Russell, Bertrand; Perkins, Ray \| authorlink= \| coauthors= \| title=Yours faithfully, Bertrand Russell: a lifelong fight for peace, justice, and truth in letters to the editor \| date=2002 \| publisher=Open Court \| location=Chicago \| isbn=0-8126-9450-3 \| pages=}}
	</ref>		</ref>
	:<br><small>— Bertrand Russell, 31. siječnja 1970.</small></blockquote>		:<br><small>— Bertrand Russell, 31. siječnja 1970.</small></blockquote>

WikiSysop: Bot: Automatska zamjena teksta (-{{izdvojeni članak(.*?)}} +)

2022-01-02T02:06:28Z

Bot: Automatska zamjena teksta (-{{izdvojeni članak(.*?)}} +)

←Starija inačica		Inačica od 2. siječanj 2022. u 02:06
Redak 1:		Redak 1:
	<!--'''Bertrand Russell'''-->~~{{izdvojeni članak\|kolovoz 2011.}}~~		<!--'''Bertrand Russell'''-->
	{{Filozof		{{Filozof
	\| regija = Zapadna filozofija		\| regija = Zapadna filozofija

WikiSysop: Bot: Automatska zamjena teksta (-{{cite book +{{Citiranje knjige)

2021-11-16T05:56:48Z

Bot: Automatska zamjena teksta (-{{cite book +{{Citiranje knjige)

←Starija inačica		Inačica od 16. studeni 2021. u 05:56
Redak 63:		Redak 63:
	===Rana karijera===		===Rana karijera===

	Russell je književnu karijeru započeo [[1896.]] izdavanjem djela ''[[Njemačka socijaldemokracija]]'', političke studije koja je indicirala njegov doživotni interes za politiku i društvene teorije. Iste godine je održao predavanje o njemačkoj [[socijaldemokracija\|socijaldemokraciji]] na Ekonomskom fakultetu u Londonu, gdje će se ponovo vratiti [[1937.]] s predavanjem o znanosti moći.<ref name="LSE">{{Citiranje weba\|url=http://www.spartacus.schoolnet.co.uk/EDlse.htm\|title=London School of Economics\|last=Simkin\|first=John\|accessdate=2007\|archiveurl=https://web.archive.org/web/20110605104407/http://www.spartacus.schoolnet.co.uk/EDlse.htm\|archivedate=5. lipnja 2011.}}</ref> Bio je i član skupine ''The Coefficients'', skupine socijalnih reformatora koju su [[1902.]] utemeljili [[Sidney Webb\|Sidney]] i [[Beatrice Webb]].<ref name="LettersPg16">{{~~cite book~~\|last=Russell\|first=Bertrand\|editor=Ray Perkins\|title=S poštovanjem, Bertrand Russell: Pisma izdavaču 1904. - 1969.\|year=2001\|publisher=Open Court Publishing\|location=Chicago\|isbn=0-8126-9449-X\|page=16\|url=http://books.google.com/books?id=EayyTTpXL-QC&pg=PA16&lpg=PA16\|accessdate=2007}}</ref>		Russell je književnu karijeru započeo [[1896.]] izdavanjem djela ''[[Njemačka socijaldemokracija]]'', političke studije koja je indicirala njegov doživotni interes za politiku i društvene teorije. Iste godine je održao predavanje o njemačkoj [[socijaldemokracija\|socijaldemokraciji]] na Ekonomskom fakultetu u Londonu, gdje će se ponovo vratiti [[1937.]] s predavanjem o znanosti moći.<ref name="LSE">{{Citiranje weba\|url=http://www.spartacus.schoolnet.co.uk/EDlse.htm\|title=London School of Economics\|last=Simkin\|first=John\|accessdate=2007\|archiveurl=https://web.archive.org/web/20110605104407/http://www.spartacus.schoolnet.co.uk/EDlse.htm\|archivedate=5. lipnja 2011.}}</ref> Bio je i član skupine ''The Coefficients'', skupine socijalnih reformatora koju su [[1902.]] utemeljili [[Sidney Webb\|Sidney]] i [[Beatrice Webb]].<ref name="LettersPg16">{{Citiranje knjige\|last=Russell\|first=Bertrand\|editor=Ray Perkins\|title=S poštovanjem, Bertrand Russell: Pisma izdavaču 1904. - 1969.\|year=2001\|publisher=Open Court Publishing\|location=Chicago\|isbn=0-8126-9449-X\|page=16\|url=http://books.google.com/books?id=EayyTTpXL-QC&pg=PA16&lpg=PA16\|accessdate=2007}}</ref>
	[[Datoteka:Pmdsgdbhxdfgb2.jpg\|thumb\|180px\|Naslovnica Russellovog ''magnum opusa'' - ''[[Principia Mathematica]]'']]		[[Datoteka:Pmdsgdbhxdfgb2.jpg\|thumb\|180px\|Naslovnica Russellovog ''magnum opusa'' - ''[[Principia Mathematica]]'']]
	Godine [[1905.]] piše [[esej]] ''[[O obilježavanju]]'' koji je izdan u filozofskom listu ''Mind''. Godine [[1908.]] Russell postaje član [[Kraljevsko društvo\|Kraljevskog društva]].<ref name="Gallery"/> Godine [[1910.]] izdana su prva tri sveska djela ''[[Principia Mathematica]]'', koje je Russell napisao s [[Alfred North Whitehead\|Alfredom Northom Whiteheadom]], što je Russella, uz već prije izdano djelo ''[http://fair-use.org/bertrand-russell/the-principles-of-mathematics/ Principi matematike]'', učinilo svjetski renomiranim stručnjakom na tom polju. Godine [[1911.]] upoznaje (tada) studenta iz [[Austrija\|Austrije]], [[Ludwig Wittgenstein\|Ludwiga Wittgensteina]], koga je smatrao genijem i njegovim nasljednikom na polju [[logika\|logike]]. Russell je mnogo vremena provodio brinući se za Wittingsteinove brojne fobije i česte napadaje očaja. Iako mu je to oduzimalo puno energije, Russell je nastavio podupirati i brinuti se o Wittingsteinu, te poticati njegov akademski razvoj, kao i izdavanje Wittingsteinovog slavnog djela ''[[Tractatus logico-philosophicus]]'' [[1922.]]<ref name="Wittgenstein">[http://www.rbjones.com/rbjpub/philos/history/rvw001.htm Russell o Wittgensteinu]</ref>		Godine [[1905.]] piše [[esej]] ''[[O obilježavanju]]'' koji je izdan u filozofskom listu ''Mind''. Godine [[1908.]] Russell postaje član [[Kraljevsko društvo\|Kraljevskog društva]].<ref name="Gallery"/> Godine [[1910.]] izdana su prva tri sveska djela ''[[Principia Mathematica]]'', koje je Russell napisao s [[Alfred North Whitehead\|Alfredom Northom Whiteheadom]], što je Russella, uz već prije izdano djelo ''[http://fair-use.org/bertrand-russell/the-principles-of-mathematics/ Principi matematike]'', učinilo svjetski renomiranim stručnjakom na tom polju. Godine [[1911.]] upoznaje (tada) studenta iz [[Austrija\|Austrije]], [[Ludwig Wittgenstein\|Ludwiga Wittgensteina]], koga je smatrao genijem i njegovim nasljednikom na polju [[logika\|logike]]. Russell je mnogo vremena provodio brinući se za Wittingsteinove brojne fobije i česte napadaje očaja. Iako mu je to oduzimalo puno energije, Russell je nastavio podupirati i brinuti se o Wittingsteinu, te poticati njegov akademski razvoj, kao i izdavanje Wittingsteinovog slavnog djela ''[[Tractatus logico-philosophicus]]'' [[1922.]]<ref name="Wittgenstein">[http://www.rbjones.com/rbjpub/philos/history/rvw001.htm Russell o Wittgensteinu]</ref>
Redak 69:		Redak 69:
	===Prvi svjetski rat===		===Prvi svjetski rat===
	[[Datoteka:Russell1907-2.jpg\|thumb\|left\|220px\|Russell 1907. godine]]		[[Datoteka:Russell1907-2.jpg\|thumb\|left\|220px\|Russell 1907. godine]]
	Tijekom [[Prvi svjetski rat\|Prvog svjetskog rata]], Russell je bio jedan od malobrojnih intelektualaca koji su se bavili [[pacifizam\|pacifizmom]]. Godine [[1916.]] izbačen je s [[Trinity College]]a nakon osude donesene prema [[Akt o obrani domovine\|Aktu o obrani]]. Jedna kasnija osuda donijela mu je šestomjesečnu zatvorsku kaznu koju je služio u [[Brixton]]u.<ref name="Pacifist">{{~~cite book~~\|title=Bertrand Russell i pacifisti Prvog svjetskog rata\|last=Vellacott\|first=Jo\|isbn=0855274549\|publisher=Harvester Press\|location=Brighton\|year=1980.}}</ref> Iz zatvora je pušten u rujnu [[1918.]]		Tijekom [[Prvi svjetski rat\|Prvog svjetskog rata]], Russell je bio jedan od malobrojnih intelektualaca koji su se bavili [[pacifizam\|pacifizmom]]. Godine [[1916.]] izbačen je s [[Trinity College]]a nakon osude donesene prema [[Akt o obrani domovine\|Aktu o obrani]]. Jedna kasnija osuda donijela mu je šestomjesečnu zatvorsku kaznu koju je služio u [[Brixton]]u.<ref name="Pacifist">{{Citiranje knjige\|title=Bertrand Russell i pacifisti Prvog svjetskog rata\|last=Vellacott\|first=Jo\|isbn=0855274549\|publisher=Harvester Press\|location=Brighton\|year=1980.}}</ref> Iz zatvora je pušten u rujnu [[1918.]]

	===Međuratni period i drugi brak===		===Međuratni period i drugi brak===
Redak 75:		Redak 75:
	U kolovozu [[1920.]] Russell odlazi u [[Ruska SFSR\|Rusiju]] kao dio službene britanske delegacije koja je trebala istražiti učinke [[Ruska revolucija\|Ruske revolucije]].<ref name="FreeLib">{{Citiranje weba\|title=Bertrand Russell (1872-1970)\|publisher=Farlex, Inc.\|url=http://russell.thefreelibrary.com/\|accessdate=2007}}</ref> Tamo je upoznao [[Lenjin]]a i razgovarao s njim punih sat vremena. U svojoj će autobiografiji Russell kasnije napomenuti kako ga je Lenjin poprilično razočarao, te da je u njemu osjetio dozu pokvarenosti. Također je krstario [[Volga\|Volgom]] na parobrodu. Russellova ljubavnica, [[Dora Black]], neovisno je o njemu u isto vrijeme boravila u Rusiji. Ona sama bila je poprilično entuzijastična zbog revolucije, dok su Russellovu inicijalnu podrušku uništila osobna iskustva.		U kolovozu [[1920.]] Russell odlazi u [[Ruska SFSR\|Rusiju]] kao dio službene britanske delegacije koja je trebala istražiti učinke [[Ruska revolucija\|Ruske revolucije]].<ref name="FreeLib">{{Citiranje weba\|title=Bertrand Russell (1872-1970)\|publisher=Farlex, Inc.\|url=http://russell.thefreelibrary.com/\|accessdate=2007}}</ref> Tamo je upoznao [[Lenjin]]a i razgovarao s njim punih sat vremena. U svojoj će autobiografiji Russell kasnije napomenuti kako ga je Lenjin poprilično razočarao, te da je u njemu osjetio dozu pokvarenosti. Također je krstario [[Volga\|Volgom]] na parobrodu. Russellova ljubavnica, [[Dora Black]], neovisno je o njemu u isto vrijeme boravila u Rusiji. Ona sama bila je poprilično entuzijastična zbog revolucije, dok su Russellovu inicijalnu podrušku uništila osobna iskustva.

	Uskoro će Russell otići u [[Peking]], zajedno s Dorom, gdje će godinu dana predavati filozofiju. U [[Kina\|Kinu]] je otišao s popriličnim entuzijazmom i nadom jer je Kina tada bila u fazi tranzicije. Dok je tu boravio obolio je od [[pneumonija\|pneumonije]], zbog čega je došlo do toga da [[japan]]ske novine izdaju njegovu lažnu osmrtnicu.<ref name="pneumonia">{{Citiranje weba\|title="Bertrand Russell je mrtav"\|publisher=The New York Times\|date=21. travnja 1921\|accessdate=2007\|format=PDF\|url=http://query.nytimes.com/mem/archive-free/pdf?_r=1&res=9B01E7DB1739E133A25752C2A9629C946095D6CF&oref=slogin}}</ref> Kada je par boravio u [[Japan]]u tijekom povratka u domovinu, Dora je svijet obavijestila da ''"Gospodin Bertrand Russell, koji je prema japanskim medijima mrtav, nije u mogućnosti dati intervju japanskim novinarima."'' Mediji nisu bili zadovoljni ovim komentarom i nije im se nimalo svidio upotrebljeni [[sarkazam]].<ref name="papers">{{~~cite book~~\|title="Uncertain Paths to Freedom: Russia and China, 1919-22"\|work=The Collected Papers of Bertrand Russell\|volume=15\|publisher=Routledge\|year=2000\|isbn=0415094119\|last=Russell\|first=Bertrand\|editor=Richard A		Uskoro će Russell otići u [[Peking]], zajedno s Dorom, gdje će godinu dana predavati filozofiju. U [[Kina\|Kinu]] je otišao s popriličnim entuzijazmom i nadom jer je Kina tada bila u fazi tranzicije. Dok je tu boravio obolio je od [[pneumonija\|pneumonije]], zbog čega je došlo do toga da [[japan]]ske novine izdaju njegovu lažnu osmrtnicu.<ref name="pneumonia">{{Citiranje weba\|title="Bertrand Russell je mrtav"\|publisher=The New York Times\|date=21. travnja 1921\|accessdate=2007\|format=PDF\|url=http://query.nytimes.com/mem/archive-free/pdf?_r=1&res=9B01E7DB1739E133A25752C2A9629C946095D6CF&oref=slogin}}</ref> Kada je par boravio u [[Japan]]u tijekom povratka u domovinu, Dora je svijet obavijestila da ''"Gospodin Bertrand Russell, koji je prema japanskim medijima mrtav, nije u mogućnosti dati intervju japanskim novinarima."'' Mediji nisu bili zadovoljni ovim komentarom i nije im se nimalo svidio upotrebljeni [[sarkazam]].<ref name="papers">{{Citiranje knjige\|title="Uncertain Paths to Freedom: Russia and China, 1919-22"\|work=The Collected Papers of Bertrand Russell\|volume=15\|publisher=Routledge\|year=2000\|isbn=0415094119\|last=Russell\|first=Bertrand\|editor=Richard A
	. Rempel\|url=http://books.google.com/books?id=qnaqY4gUyrAC&dq=mr+bertrand+russell+having+died+according+to+the+japanese+press\|pages=lxviii\|nopp=true}}</ref>		. Rempel\|url=http://books.google.com/books?id=qnaqY4gUyrAC&dq=mr+bertrand+russell+having+died+according+to+the+japanese+press\|pages=lxviii\|nopp=true}}</ref>

Redak 91:		Redak 91:
	===Kasniji život===		===Kasniji život===

	Tijekom [[1940-ih]] i [[1950-ih]], Russell je sudjelovao u mnogim [[BBC]]-jevim emisijama, posebno na trećem programu, o raznim filozofskim temama, kao što su pozitivna i negativna strana demokracije.<ref>{{Citiranje weba\| publisher=Guardian\|title=Lord Russell and democracy\| date=14-09-1953\| url=http://www.guardian.co.uk/news/1953/sep/14/mainsection.fromthearchive?INTCMP=SRCH\| accessdate=31-03-2011}}</ref> U ovom je periodu Russell već bio svjetski poznat, te je shodno s time bio česta tema raznoraznih novinskih članaka, a često su ga ljudi zvali za savjete o raznim, čak i najbanalnijim stvarima. Prilikom puta na predavanje u [[Trondheim]], Russell je bio jedan od 24 preživjela (od ukupno 43 putnika), u [[Bukken Bruse nesreća\|padu zrakoplova kod Hommelvike]] u listopadu [[1948.]] godine.<ref name="letters">{{~~cite book~~\|title="The Selected Letters of Bertrand Russell"\|page=660\|publisher=Routledge\|author=Griffin, Nicholas (ed.)\|year=2002\|isbn=0415260124}}</ref> Njegova ''[[Povijest Zapadne filozofije]]'' ([[1945.]]) postala je svjetski best-seller, te mu je bila stalan izvor prihoda do kraja njegova života.		Tijekom [[1940-ih]] i [[1950-ih]], Russell je sudjelovao u mnogim [[BBC]]-jevim emisijama, posebno na trećem programu, o raznim filozofskim temama, kao što su pozitivna i negativna strana demokracije.<ref>{{Citiranje weba\| publisher=Guardian\|title=Lord Russell and democracy\| date=14-09-1953\| url=http://www.guardian.co.uk/news/1953/sep/14/mainsection.fromthearchive?INTCMP=SRCH\| accessdate=31-03-2011}}</ref> U ovom je periodu Russell već bio svjetski poznat, te je shodno s time bio česta tema raznoraznih novinskih članaka, a često su ga ljudi zvali za savjete o raznim, čak i najbanalnijim stvarima. Prilikom puta na predavanje u [[Trondheim]], Russell je bio jedan od 24 preživjela (od ukupno 43 putnika), u [[Bukken Bruse nesreća\|padu zrakoplova kod Hommelvike]] u listopadu [[1948.]] godine.<ref name="letters">{{Citiranje knjige\|title="The Selected Letters of Bertrand Russell"\|page=660\|publisher=Routledge\|author=Griffin, Nicholas (ed.)\|year=2002\|isbn=0415260124}}</ref> Njegova ''[[Povijest Zapadne filozofije]]'' ([[1945.]]) postala je svjetski best-seller, te mu je bila stalan izvor prihoda do kraja njegova života.

	U jednom govoru iz [[1948.]],<ref>[http://www.economist.com/books/PrinterFriendly.cfm?Story_ID=699582 Pisma jednog filozofa \| S ljubavlju, Bertie \| Economist.com]</ref> Russell je naglasio kako bi bilo moralno gore ući u rat sa [[SSSR]]-om nakon što oni dobiju [[atomska bomba\|atomsku bombu]] nego dok je nisu imali, jer bi u tom slučaju pobjeda Zapada bila brža i s manje žrtava, dok bi u prvom slučaju bilo pogubnije ratovati sa zemljom koja također ima bombu. U to je vrijeme jedino [[SAD]] imao atomsku bombu, no SSSR je vršio iznimno agresivnu politiku prema zemljama Istočne i Jugoistične Europe, šireći time svoju sferu utjecaja. Analiza ovog govora dovela je do stvaranja dvaju grupacija, jedne, koji je predvodio Lawson, svjedok Russellovog govora, koja je tvrdila da je Russell odobravao napad na SSSR i druge, koju je predvodio Griffin, a čija se analiza temeljila na transkriptu govora, koja je tvrdila da je Russell samo objašnjavao korisnost američkog nuklearnog [[arsenal]]a u sprečavanju sovjetskog širenja po Istočnoj Europi.		U jednom govoru iz [[1948.]],<ref>[http://www.economist.com/books/PrinterFriendly.cfm?Story_ID=699582 Pisma jednog filozofa \| S ljubavlju, Bertie \| Economist.com]</ref> Russell je naglasio kako bi bilo moralno gore ući u rat sa [[SSSR]]-om nakon što oni dobiju [[atomska bomba\|atomsku bombu]] nego dok je nisu imali, jer bi u tom slučaju pobjeda Zapada bila brža i s manje žrtava, dok bi u prvom slučaju bilo pogubnije ratovati sa zemljom koja također ima bombu. U to je vrijeme jedino [[SAD]] imao atomsku bombu, no SSSR je vršio iznimno agresivnu politiku prema zemljama Istočne i Jugoistične Europe, šireći time svoju sferu utjecaja. Analiza ovog govora dovela je do stvaranja dvaju grupacija, jedne, koji je predvodio Lawson, svjedok Russellovog govora, koja je tvrdila da je Russell odobravao napad na SSSR i druge, koju je predvodio Griffin, a čija se analiza temeljila na transkriptu govora, koja je tvrdila da je Russell samo objašnjavao korisnost američkog nuklearnog [[arsenal]]a u sprečavanju sovjetskog širenja po Istočnoj Europi.

WikiSysop: Bot: Automatska zamjena teksta (-{{cite web +{{Citiranje weba)

2021-11-16T04:03:39Z

Bot: Automatska zamjena teksta (-{{cite web +{{Citiranje weba)

Prikaži promjene

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-07-13T22:30:17Z

Bot: Automatski unos stranica

Prikaži promjene

←Starija inačica		Inačica od 16. studeni 2021. u 05:56
Redak 63:		Redak 63:
	===Rana karijera===		===Rana karijera===

	Russell je književnu karijeru započeo [[1896.]] izdavanjem djela ''[[Njemačka socijaldemokracija]]'', političke studije koja je indicirala njegov doživotni interes za politiku i društvene teorije. Iste godine je održao predavanje o njemačkoj [[socijaldemokracija\|socijaldemokraciji]] na Ekonomskom fakultetu u Londonu, gdje će se ponovo vratiti [[1937.]] s predavanjem o znanosti moći.<ref name="LSE">{{Citiranje weba\|url=http://www.spartacus.schoolnet.co.uk/EDlse.htm\|title=London School of Economics\|last=Simkin\|first=John\|accessdate=2007\|archiveurl=https://web.archive.org/web/20110605104407/http://www.spartacus.schoolnet.co.uk/EDlse.htm\|archivedate=5. lipnja 2011.}}</ref> Bio je i član skupine ''The Coefficients'', skupine socijalnih reformatora koju su [[1902.]] utemeljili [[Sidney Webb\|Sidney]] i [[Beatrice Webb]].<ref name="LettersPg16">{{~~cite book~~\|last=Russell\|first=Bertrand\|editor=Ray Perkins\|title=S poštovanjem, Bertrand Russell: Pisma izdavaču 1904. - 1969.\|year=2001\|publisher=Open Court Publishing\|location=Chicago\|isbn=0-8126-9449-X\|page=16\|url=http://books.google.com/books?id=EayyTTpXL-QC&pg=PA16&lpg=PA16\|accessdate=2007}}</ref>		Russell je književnu karijeru započeo [[1896.]] izdavanjem djela ''[[Njemačka socijaldemokracija]]'', političke studije koja je indicirala njegov doživotni interes za politiku i društvene teorije. Iste godine je održao predavanje o njemačkoj [[socijaldemokracija\|socijaldemokraciji]] na Ekonomskom fakultetu u Londonu, gdje će se ponovo vratiti [[1937.]] s predavanjem o znanosti moći.<ref name="LSE">{{Citiranje weba\|url=http://www.spartacus.schoolnet.co.uk/EDlse.htm\|title=London School of Economics\|last=Simkin\|first=John\|accessdate=2007\|archiveurl=https://web.archive.org/web/20110605104407/http://www.spartacus.schoolnet.co.uk/EDlse.htm\|archivedate=5. lipnja 2011.}}</ref> Bio je i član skupine ''The Coefficients'', skupine socijalnih reformatora koju su [[1902.]] utemeljili [[Sidney Webb\|Sidney]] i [[Beatrice Webb]].<ref name="LettersPg16">{{Citiranje knjige\|last=Russell\|first=Bertrand\|editor=Ray Perkins\|title=S poštovanjem, Bertrand Russell: Pisma izdavaču 1904. - 1969.\|year=2001\|publisher=Open Court Publishing\|location=Chicago\|isbn=0-8126-9449-X\|page=16\|url=http://books.google.com/books?id=EayyTTpXL-QC&pg=PA16&lpg=PA16\|accessdate=2007}}</ref>
	[[Datoteka:Pmdsgdbhxdfgb2.jpg\|thumb\|180px\|Naslovnica Russellovog ''magnum opusa'' - ''[[Principia Mathematica]]'']]		[[Datoteka:Pmdsgdbhxdfgb2.jpg\|thumb\|180px\|Naslovnica Russellovog ''magnum opusa'' - ''[[Principia Mathematica]]'']]
	Godine [[1905.]] piše [[esej]] ''[[O obilježavanju]]'' koji je izdan u filozofskom listu ''Mind''. Godine [[1908.]] Russell postaje član [[Kraljevsko društvo\|Kraljevskog društva]].<ref name="Gallery"/> Godine [[1910.]] izdana su prva tri sveska djela ''[[Principia Mathematica]]'', koje je Russell napisao s [[Alfred North Whitehead\|Alfredom Northom Whiteheadom]], što je Russella, uz već prije izdano djelo ''[http://fair-use.org/bertrand-russell/the-principles-of-mathematics/ Principi matematike]'', učinilo svjetski renomiranim stručnjakom na tom polju. Godine [[1911.]] upoznaje (tada) studenta iz [[Austrija\|Austrije]], [[Ludwig Wittgenstein\|Ludwiga Wittgensteina]], koga je smatrao genijem i njegovim nasljednikom na polju [[logika\|logike]]. Russell je mnogo vremena provodio brinući se za Wittingsteinove brojne fobije i česte napadaje očaja. Iako mu je to oduzimalo puno energije, Russell je nastavio podupirati i brinuti se o Wittingsteinu, te poticati njegov akademski razvoj, kao i izdavanje Wittingsteinovog slavnog djela ''[[Tractatus logico-philosophicus]]'' [[1922.]]<ref name="Wittgenstein">[http://www.rbjones.com/rbjpub/philos/history/rvw001.htm Russell o Wittgensteinu]</ref>		Godine [[1905.]] piše [[esej]] ''[[O obilježavanju]]'' koji je izdan u filozofskom listu ''Mind''. Godine [[1908.]] Russell postaje član [[Kraljevsko društvo\|Kraljevskog društva]].<ref name="Gallery"/> Godine [[1910.]] izdana su prva tri sveska djela ''[[Principia Mathematica]]'', koje je Russell napisao s [[Alfred North Whitehead\|Alfredom Northom Whiteheadom]], što je Russella, uz već prije izdano djelo ''[http://fair-use.org/bertrand-russell/the-principles-of-mathematics/ Principi matematike]'', učinilo svjetski renomiranim stručnjakom na tom polju. Godine [[1911.]] upoznaje (tada) studenta iz [[Austrija\|Austrije]], [[Ludwig Wittgenstein\|Ludwiga Wittgensteina]], koga je smatrao genijem i njegovim nasljednikom na polju [[logika\|logike]]. Russell je mnogo vremena provodio brinući se za Wittingsteinove brojne fobije i česte napadaje očaja. Iako mu je to oduzimalo puno energije, Russell je nastavio podupirati i brinuti se o Wittingsteinu, te poticati njegov akademski razvoj, kao i izdavanje Wittingsteinovog slavnog djela ''[[Tractatus logico-philosophicus]]'' [[1922.]]<ref name="Wittgenstein">[http://www.rbjones.com/rbjpub/philos/history/rvw001.htm Russell o Wittgensteinu]</ref>
Redak 69:		Redak 69:
	===Prvi svjetski rat===		===Prvi svjetski rat===
	[[Datoteka:Russell1907-2.jpg\|thumb\|left\|220px\|Russell 1907. godine]]		[[Datoteka:Russell1907-2.jpg\|thumb\|left\|220px\|Russell 1907. godine]]
	Tijekom [[Prvi svjetski rat\|Prvog svjetskog rata]], Russell je bio jedan od malobrojnih intelektualaca koji su se bavili [[pacifizam\|pacifizmom]]. Godine [[1916.]] izbačen je s [[Trinity College]]a nakon osude donesene prema [[Akt o obrani domovine\|Aktu o obrani]]. Jedna kasnija osuda donijela mu je šestomjesečnu zatvorsku kaznu koju je služio u [[Brixton]]u.<ref name="Pacifist">{{~~cite book~~\|title=Bertrand Russell i pacifisti Prvog svjetskog rata\|last=Vellacott\|first=Jo\|isbn=0855274549\|publisher=Harvester Press\|location=Brighton\|year=1980.}}</ref> Iz zatvora je pušten u rujnu [[1918.]]		Tijekom [[Prvi svjetski rat\|Prvog svjetskog rata]], Russell je bio jedan od malobrojnih intelektualaca koji su se bavili [[pacifizam\|pacifizmom]]. Godine [[1916.]] izbačen je s [[Trinity College]]a nakon osude donesene prema [[Akt o obrani domovine\|Aktu o obrani]]. Jedna kasnija osuda donijela mu je šestomjesečnu zatvorsku kaznu koju je služio u [[Brixton]]u.<ref name="Pacifist">{{Citiranje knjige\|title=Bertrand Russell i pacifisti Prvog svjetskog rata\|last=Vellacott\|first=Jo\|isbn=0855274549\|publisher=Harvester Press\|location=Brighton\|year=1980.}}</ref> Iz zatvora je pušten u rujnu [[1918.]]

	===Međuratni period i drugi brak===		===Međuratni period i drugi brak===
Redak 75:		Redak 75:
	U kolovozu [[1920.]] Russell odlazi u [[Ruska SFSR\|Rusiju]] kao dio službene britanske delegacije koja je trebala istražiti učinke [[Ruska revolucija\|Ruske revolucije]].<ref name="FreeLib">{{Citiranje weba\|title=Bertrand Russell (1872-1970)\|publisher=Farlex, Inc.\|url=http://russell.thefreelibrary.com/\|accessdate=2007}}</ref> Tamo je upoznao [[Lenjin]]a i razgovarao s njim punih sat vremena. U svojoj će autobiografiji Russell kasnije napomenuti kako ga je Lenjin poprilično razočarao, te da je u njemu osjetio dozu pokvarenosti. Također je krstario [[Volga\|Volgom]] na parobrodu. Russellova ljubavnica, [[Dora Black]], neovisno je o njemu u isto vrijeme boravila u Rusiji. Ona sama bila je poprilično entuzijastična zbog revolucije, dok su Russellovu inicijalnu podrušku uništila osobna iskustva.		U kolovozu [[1920.]] Russell odlazi u [[Ruska SFSR\|Rusiju]] kao dio službene britanske delegacije koja je trebala istražiti učinke [[Ruska revolucija\|Ruske revolucije]].<ref name="FreeLib">{{Citiranje weba\|title=Bertrand Russell (1872-1970)\|publisher=Farlex, Inc.\|url=http://russell.thefreelibrary.com/\|accessdate=2007}}</ref> Tamo je upoznao [[Lenjin]]a i razgovarao s njim punih sat vremena. U svojoj će autobiografiji Russell kasnije napomenuti kako ga je Lenjin poprilično razočarao, te da je u njemu osjetio dozu pokvarenosti. Također je krstario [[Volga\|Volgom]] na parobrodu. Russellova ljubavnica, [[Dora Black]], neovisno je o njemu u isto vrijeme boravila u Rusiji. Ona sama bila je poprilično entuzijastična zbog revolucije, dok su Russellovu inicijalnu podrušku uništila osobna iskustva.

	Uskoro će Russell otići u [[Peking]], zajedno s Dorom, gdje će godinu dana predavati filozofiju. U [[Kina\|Kinu]] je otišao s popriličnim entuzijazmom i nadom jer je Kina tada bila u fazi tranzicije. Dok je tu boravio obolio je od [[pneumonija\|pneumonije]], zbog čega je došlo do toga da [[japan]]ske novine izdaju njegovu lažnu osmrtnicu.<ref name="pneumonia">{{Citiranje weba\|title="Bertrand Russell je mrtav"\|publisher=The New York Times\|date=21. travnja 1921\|accessdate=2007\|format=PDF\|url=http://query.nytimes.com/mem/archive-free/pdf?_r=1&res=9B01E7DB1739E133A25752C2A9629C946095D6CF&oref=slogin}}</ref> Kada je par boravio u [[Japan]]u tijekom povratka u domovinu, Dora je svijet obavijestila da ''"Gospodin Bertrand Russell, koji je prema japanskim medijima mrtav, nije u mogućnosti dati intervju japanskim novinarima."'' Mediji nisu bili zadovoljni ovim komentarom i nije im se nimalo svidio upotrebljeni [[sarkazam]].<ref name="papers">{{~~cite book~~\|title="Uncertain Paths to Freedom: Russia and China, 1919-22"\|work=The Collected Papers of Bertrand Russell\|volume=15\|publisher=Routledge\|year=2000\|isbn=0415094119\|last=Russell\|first=Bertrand\|editor=Richard A		Uskoro će Russell otići u [[Peking]], zajedno s Dorom, gdje će godinu dana predavati filozofiju. U [[Kina\|Kinu]] je otišao s popriličnim entuzijazmom i nadom jer je Kina tada bila u fazi tranzicije. Dok je tu boravio obolio je od [[pneumonija\|pneumonije]], zbog čega je došlo do toga da [[japan]]ske novine izdaju njegovu lažnu osmrtnicu.<ref name="pneumonia">{{Citiranje weba\|title="Bertrand Russell je mrtav"\|publisher=The New York Times\|date=21. travnja 1921\|accessdate=2007\|format=PDF\|url=http://query.nytimes.com/mem/archive-free/pdf?_r=1&res=9B01E7DB1739E133A25752C2A9629C946095D6CF&oref=slogin}}</ref> Kada je par boravio u [[Japan]]u tijekom povratka u domovinu, Dora je svijet obavijestila da ''"Gospodin Bertrand Russell, koji je prema japanskim medijima mrtav, nije u mogućnosti dati intervju japanskim novinarima."'' Mediji nisu bili zadovoljni ovim komentarom i nije im se nimalo svidio upotrebljeni [[sarkazam]].<ref name="papers">{{Citiranje knjige\|title="Uncertain Paths to Freedom: Russia and China, 1919-22"\|work=The Collected Papers of Bertrand Russell\|volume=15\|publisher=Routledge\|year=2000\|isbn=0415094119\|last=Russell\|first=Bertrand\|editor=Richard A
	. Rempel\|url=http://books.google.com/books?id=qnaqY4gUyrAC&dq=mr+bertrand+russell+having+died+according+to+the+japanese+press\|pages=lxviii\|nopp=true}}</ref>		. Rempel\|url=http://books.google.com/books?id=qnaqY4gUyrAC&dq=mr+bertrand+russell+having+died+according+to+the+japanese+press\|pages=lxviii\|nopp=true}}</ref>

Redak 91:		Redak 91:
	===Kasniji život===		===Kasniji život===

	Tijekom [[1940-ih]] i [[1950-ih]], Russell je sudjelovao u mnogim [[BBC]]-jevim emisijama, posebno na trećem programu, o raznim filozofskim temama, kao što su pozitivna i negativna strana demokracije.<ref>{{Citiranje weba\| publisher=Guardian\|title=Lord Russell and democracy\| date=14-09-1953\| url=http://www.guardian.co.uk/news/1953/sep/14/mainsection.fromthearchive?INTCMP=SRCH\| accessdate=31-03-2011}}</ref> U ovom je periodu Russell već bio svjetski poznat, te je shodno s time bio česta tema raznoraznih novinskih članaka, a često su ga ljudi zvali za savjete o raznim, čak i najbanalnijim stvarima. Prilikom puta na predavanje u [[Trondheim]], Russell je bio jedan od 24 preživjela (od ukupno 43 putnika), u [[Bukken Bruse nesreća\|padu zrakoplova kod Hommelvike]] u listopadu [[1948.]] godine.<ref name="letters">{{~~cite book~~\|title="The Selected Letters of Bertrand Russell"\|page=660\|publisher=Routledge\|author=Griffin, Nicholas (ed.)\|year=2002\|isbn=0415260124}}</ref> Njegova ''[[Povijest Zapadne filozofije]]'' ([[1945.]]) postala je svjetski best-seller, te mu je bila stalan izvor prihoda do kraja njegova života.		Tijekom [[1940-ih]] i [[1950-ih]], Russell je sudjelovao u mnogim [[BBC]]-jevim emisijama, posebno na trećem programu, o raznim filozofskim temama, kao što su pozitivna i negativna strana demokracije.<ref>{{Citiranje weba\| publisher=Guardian\|title=Lord Russell and democracy\| date=14-09-1953\| url=http://www.guardian.co.uk/news/1953/sep/14/mainsection.fromthearchive?INTCMP=SRCH\| accessdate=31-03-2011}}</ref> U ovom je periodu Russell već bio svjetski poznat, te je shodno s time bio česta tema raznoraznih novinskih članaka, a često su ga ljudi zvali za savjete o raznim, čak i najbanalnijim stvarima. Prilikom puta na predavanje u [[Trondheim]], Russell je bio jedan od 24 preživjela (od ukupno 43 putnika), u [[Bukken Bruse nesreća\|padu zrakoplova kod Hommelvike]] u listopadu [[1948.]] godine.<ref name="letters">{{Citiranje knjige\|title="The Selected Letters of Bertrand Russell"\|page=660\|publisher=Routledge\|author=Griffin, Nicholas (ed.)\|year=2002\|isbn=0415260124}}</ref> Njegova ''[[Povijest Zapadne filozofije]]'' ([[1945.]]) postala je svjetski best-seller, te mu je bila stalan izvor prihoda do kraja njegova života.

	U jednom govoru iz [[1948.]],<ref>[http://www.economist.com/books/PrinterFriendly.cfm?Story_ID=699582 Pisma jednog filozofa \| S ljubavlju, Bertie \| Economist.com]</ref> Russell je naglasio kako bi bilo moralno gore ući u rat sa [[SSSR]]-om nakon što oni dobiju [[atomska bomba\|atomsku bombu]] nego dok je nisu imali, jer bi u tom slučaju pobjeda Zapada bila brža i s manje žrtava, dok bi u prvom slučaju bilo pogubnije ratovati sa zemljom koja također ima bombu. U to je vrijeme jedino [[SAD]] imao atomsku bombu, no SSSR je vršio iznimno agresivnu politiku prema zemljama Istočne i Jugoistične Europe, šireći time svoju sferu utjecaja. Analiza ovog govora dovela je do stvaranja dvaju grupacija, jedne, koji je predvodio Lawson, svjedok Russellovog govora, koja je tvrdila da je Russell odobravao napad na SSSR i druge, koju je predvodio Griffin, a čija se analiza temeljila na transkriptu govora, koja je tvrdila da je Russell samo objašnjavao korisnost američkog nuklearnog [[arsenal]]a u sprečavanju sovjetskog širenja po Istočnoj Europi.		U jednom govoru iz [[1948.]],<ref>[http://www.economist.com/books/PrinterFriendly.cfm?Story_ID=699582 Pisma jednog filozofa \| S ljubavlju, Bertie \| Economist.com]</ref> Russell je naglasio kako bi bilo moralno gore ući u rat sa [[SSSR]]-om nakon što oni dobiju [[atomska bomba\|atomsku bombu]] nego dok je nisu imali, jer bi u tom slučaju pobjeda Zapada bila brža i s manje žrtava, dok bi u prvom slučaju bilo pogubnije ratovati sa zemljom koja također ima bombu. U to je vrijeme jedino [[SAD]] imao atomsku bombu, no SSSR je vršio iznimno agresivnu politiku prema zemljama Istočne i Jugoistične Europe, šireći time svoju sferu utjecaja. Analiza ovog govora dovela je do stvaranja dvaju grupacija, jedne, koji je predvodio Lawson, svjedok Russellovog govora, koja je tvrdila da je Russell odobravao napad na SSSR i druge, koju je predvodio Griffin, a čija se analiza temeljila na transkriptu govora, koja je tvrdila da je Russell samo objašnjavao korisnost američkog nuklearnog [[arsenal]]a u sprečavanju sovjetskog širenja po Istočnoj Europi.