Bernardo Kohnen - Povijest promjena

Suradnik10 u (test) 12:32, 4. veljača 2026.

2026-02-04T12:32:44Z

←Starija inačica		Inačica od 4. veljača 2026. u 12:32
Redak 1:		Redak 1:
	''Bernardo Kohnen''' (Holte, [[24. ožujka]] [[1876.]] - [[Rim]], [[21. siječnja]] [[1939.]]), hrvatski [[misionar]], [[etnografija\|etnograf]] i afrikanist [[Nijemci\|njemačkog podrijetla]].		''Bernardo Kohnen''' ([[Holte]], [[24. ožujka]] [[kršćanstvo u 1876.\|1876.]] - [[Rim]], [[21. siječnja]] [[kršćanstvo u 1939.\|1939.]]), hrvatski [[misionar]], [[etnografija\|etnograf]] i afrikanist [[Nijemci\|njemačkog podrijetla]].

	== Životopis ==		== Životopis ==
Redak 8:		Redak 8:
	Šiluci su u to vrijeme, živeći u nepristupačnim predjelima, bili najizoliranija plemenska skupina s vrlo malo dodira s [[Europa\|Europljanima]]. O. Bernardo Kohnen među njima je proveo trideset godina. 1933. godine, narušena [[zdravlje\|zdravlja]], vratio se u europu, prvo kratko u [[Zagreb]], zatim u Bosnu, a na posljetku u [[Rim]]. Tu je nastavio svoj misijski rad pišući knjige na šilučkom jeziku. Umro je u Rimu [[21. siječnja]] [[1939.]] godine.		Šiluci su u to vrijeme, živeći u nepristupačnim predjelima, bili najizoliranija plemenska skupina s vrlo malo dodira s [[Europa\|Europljanima]]. O. Bernardo Kohnen među njima je proveo trideset godina. 1933. godine, narušena [[zdravlje\|zdravlja]], vratio se u europu, prvo kratko u [[Zagreb]], zatim u Bosnu, a na posljetku u [[Rim]]. Tu je nastavio svoj misijski rad pišući knjige na šilučkom jeziku. Umro je u Rimu [[21. siječnja]] [[1939.]] godine.

	Iako je bio Nijemac, O. Bernardo Kohnen bio je čvrsto vezan s [[Hrvati]]ma i [[Hrvatska kultura\|hrvatskom kulturom]], poput mnogih drugih svećenika koji su dolazili s [[njemački jezik\|njemačkog govornog područja]], a samo u Travniku ih je bilo nekoliko (o. Brandis, o. Puntigam, o. Hoffer, o. Waitz i drugi).		Iako je bio Nijemac, o. Bernardo Kohnen bio je čvrsto vezan s [[Hrvati]]ma i [[Hrvatska kultura\|hrvatskom kulturom]], poput mnogih drugih svećenika koji su dolazili s [[njemački jezik\|njemačkog govornog područja]], a samo u Travniku ih je bilo nekoliko ([[Erich von Brandis\|o. Brandis]], o. Puntigam, o. Hoffer, o. Waitz i drugi).

	== Doprinosi hrvatskoj etnografiji ==		== Doprinosi hrvatskoj etnografiji ==
Redak 14:		Redak 14:
	Njegov doprinos hrvatskoj afrikanisti je vrlo vrijedan. 1930. spominje se u [[Etnografski muzej u Zagrebu\|Etnografskom muzeju u Zagrebu]] njegova zbirka [[oružje\|oružja]] i [[alat\|oruđa]] plemena šiluka. To je zapravo dio veće etnografske zbirke što ju je prikupila Družba Isusova od svojih i drugih misionara u želji da otovri vlastiti etnografski muzej.		Njegov doprinos hrvatskoj afrikanisti je vrlo vrijedan. 1930. spominje se u [[Etnografski muzej u Zagrebu\|Etnografskom muzeju u Zagrebu]] njegova zbirka [[oružje\|oružja]] i [[alat\|oruđa]] plemena šiluka. To je zapravo dio veće etnografske zbirke što ju je prikupila Družba Isusova od svojih i drugih misionara u želji da otovri vlastiti etnografski muzej.

	Osim predmeta što ih je prikupio, Kohnen je u hrvatskoj periodici, najviše u "Katoličkim misijama" i "~~Misijskog~~ kalendaru", ~~napisoa~~ više članak o Šilucima i drugim južnosudanskim plemenima, koji ga kako kaže Damir Zorić "potvrđuju kao vrsnog poznavatelja domorodačke kulture".		Osim predmeta što ih je prikupio, Kohnen je u hrvatskoj periodici, najviše u "Katoličkim misijama" i "Misijskom kalendaru", napisao više članak o Šilucima i drugim južnosudanskim plemenima, koji ga kako kaže Damir Zorić "potvrđuju kao vrsnog poznavatelja domorodačke kulture".

	Napisoa je i mnoštvo [[putopis]]a, u kojima je nastojao čitatelju predočiti odliče šilučkog jezika, način razmišljanja i govora, kao i [[animizam\|animističkog vjerovanja]], [[običaji\|običaja]], [[lov]]a i dr. te njihov odnos prema misionarima, [[kršćanstvo\|kršćanstvu]] i europskoj kulturi. Pisao je i o misijama i o načinu djelovanja, u kojemu se, kako bi promijenio uvriježena stajališta Šiluka, oslanjao na [[djeca\|djecu]] i mlade. Također, pisao je i o susjednim [[nil]]skim [[narod]]ima [[Nueri]]ma i [[Dinke\|Dinkama]].		Napisoa je i mnoštvo [[putopis]]a, u kojima je nastojao čitatelju predočiti odliče šilučkog jezika, način razmišljanja i govora, kao i [[animizam\|animističkog vjerovanja]], [[običaji\|običaja]], [[lov]]a i dr. te njihov odnos prema misionarima, [[kršćanstvo\|kršćanstvu]] i europskoj kulturi. Pisao je i o misijama i o načinu djelovanja, u kojemu se, kako bi promijenio uvriježena stajališta Šiluka, oslanjao na [[djeca\|djecu]] i mlade. Također, pisao je i o susjednim [[nil]]skim [[narod]]ima [[Nueri]]ma i [[Dinke\|Dinkama]].
Redak 41:		Redak 41:
	[[Kategorija:Hrvatski svećenici]]		[[Kategorija:Hrvatski svećenici]]
	[[Kategorija:Misionari]]		[[Kategorija:Misionari]]
			[[Kategorija:Afrikanistika]]
			[[Kategorija:Nijemci u Hrvatskoj]]

WikiSysop: Zamjena teksta - ''' u ''

2024-12-09T13:19:58Z

Zamjena teksta - ''' u ''

←Starija inačica		Inačica od 9. prosinac 2024. u 13:19
Redak 1:		Redak 1:
	~~<!--'''Bernardo Kohnen'''-->'~~''Bernardo Kohnen''' (Holte, [[24. ožujka]] [[1876.]] - [[Rim]], [[21. siječnja]] [[1939.]]), hrvatski [[misionar]], [[etnografija\|etnograf]] i afrikanist [[Nijemci\|njemačkog podrijetla]].		''Bernardo Kohnen''' (Holte, [[24. ožujka]] [[1876.]] - [[Rim]], [[21. siječnja]] [[1939.]]), hrvatski [[misionar]], [[etnografija\|etnograf]] i afrikanist [[Nijemci\|njemačkog podrijetla]].

	== Životopis ==		== Životopis ==

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-10-17T05:14:13Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

'''Bernardo Kohnen''' (Holte, [[24. ožujka]] [[1876.]] - [[Rim]], [[21. siječnja]] [[1939.]]), hrvatski [[misionar]], [[etnografija|etnograf]] i afrikanist [[Nijemci|njemačkog podrijetla]].

== Životopis ==
O. Bernardo Kohnen rođen je [[24. ožujka]] [[1876.]] u Holteu blizu [[Hannover]]a. Već u dječačkoj dobi doselio se s roditeljima u [[Bosna|Bosnu]]. Nakon završene [[osnovna škola|osnovne škole]], pohađao je [[gimnazija|gimnaziju]] kod [[Isusovci|isusovaca]] u [[Travnik]]u.

Nakon završetka gimnazije, [[1895.]] pošao je na studij u [[Verona|Veronu]], gdje se prudružio misijskog kongregaciji "Sinovi presvetog srca". Za [[svećenik]]a je zaređen [[1902.]] godine, a već iste godine poslan je u [[Južni Sudan]], na misijsku postaju Lul, sa zadaćom da evangelizira [[pleme]] '''[[Šiluki|Šiluka]]'''.

Šiluci su u to vrijeme, živeći u nepristupačnim predjelima, bili najizoliranija plemenska skupina s vrlo malo dodira s [[Europa|Europljanima]]. O. Bernardo Kohnen među njima je proveo trideset godina. 1933. godine, narušena [[zdravlje|zdravlja]], vratio se u europu, prvo kratko u [[Zagreb]], zatim u Bosnu, a na posljetku u [[Rim]]. Tu je nastavio svoj misijski rad pišući knjige na šilučkom jeziku. Umro je u Rimu [[21. siječnja]] [[1939.]] godine.

Iako je bio Nijemac, O. Bernardo Kohnen bio je čvrsto vezan s [[Hrvati]]ma i [[Hrvatska kultura|hrvatskom kulturom]], poput mnogih drugih svećenika koji su dolazili s [[njemački jezik|njemačkog govornog područja]], a samo u Travniku ih je bilo nekoliko (o. Brandis, o. Puntigam, o. Hoffer, o. Waitz i drugi).

== Doprinosi hrvatskoj etnografiji ==

Njegov doprinos hrvatskoj afrikanisti je vrlo vrijedan. 1930. spominje se u [[Etnografski muzej u Zagrebu|Etnografskom muzeju u Zagrebu]] njegova zbirka [[oružje|oružja]] i [[alat|oruđa]] plemena šiluka. To je zapravo dio veće etnografske zbirke što ju je prikupila Družba Isusova od svojih i drugih misionara u želji da otovri vlastiti etnografski muzej.

Osim predmeta što ih je prikupio, Kohnen je u hrvatskoj periodici, najviše u "Katoličkim misijama" i "Misijskog kalendaru", napisoa više članak o Šilucima i drugim južnosudanskim plemenima, koji ga kako kaže Damir Zorić "potvrđuju kao vrsnog poznavatelja domorodačke kulture".

Napisoa je i mnoštvo [[putopis]]a, u kojima je nastojao čitatelju predočiti odliče šilučkog jezika, način razmišljanja i govora, kao i [[animizam|animističkog vjerovanja]], [[običaji|običaja]], [[lov]]a i dr. te njihov odnos prema misionarima, [[kršćanstvo|kršćanstvu]] i europskoj kulturi. Pisao je i o misijama i o načinu djelovanja, u kojemu se, kako bi promijenio uvriježena stajališta Šiluka, oslanjao na [[djeca|djecu]] i mlade. Također, pisao je i o susjednim [[nil]]skim [[narod]]ima [[Nueri]]ma i [[Dinke|Dinkama]].

Radio je i na [[gramatika|gramatici]] i [[rječnik]]u šilučkog jezika, ali su ga narušeno zdravlje i nedostatak sredstava spriječili u dovršetku tih nauma. Šilučki jezik držao je najbogatijim jezikom toga govornoga područja, gdje su prebivala mnoga plemena sa svojim jezicima. Od [[Belgija|belgijskih]] je vlasti u [[Sudan]]u dobivao naloge da [[udžbenik|školske udžbenike]] prevodi na šilučki jezik.

Na šilučkom je jeziku napisao [[molitvenik]], pjesmaricu i biblijsku povijest, te preveo sva [[evanđelje|evanđelja]]. Poznavao je i radove ondašnjih afrikanstičkih autoriteta, na koje se poziva, no jednako se i tako suprotstavlja njihovim tezama i teritorijalnim pretenzijama, zbog čega je bio vrlo poznat u međunarodnim krugovima.

K.Kuzman je zapisao o njegovom radu u [[Glas Koncila|Glasu koncila]]:

{{citat|U okviru svog misionarskog djelovanja Bernardo Kohnen je proučavao sve materijalne, duhovne i društvene aspekte života te svjedočio o značaju i naravi nilskih plemena. Opisao je i zemljopisne značajke južnosudanskog područja zaokruživši time analizu te sredine. Sve je svoje spoznaje i zanimljivosti rado dijelio s Hrvatima. U doba slabo razvijenog komunikacijskog sustava, kad je predodžba o Africi bila još nejasna, Kohnen je gradio most između dvaju kontinenata. Šaljući [[pismo|pisma]], [[fotografija|fotografije]] i etnografske predmete približavao je hrvatskim čitateljima jednu daleku i sasvim drukčiju kulturu.}}

O njegovom radu Damir Zorić zaključuje:

{{citat|Na temelju svih njegovih do sada poznatih radova možemo ga svrstati u red naših najistaknutijih istraživača Afrike kao što su [[Dragutin Lerman]] i braća Seljan.}}

== Literatura ==
* Grbić Jakopović Jadranka, ''Bernardo Kohnen, misionar i znanstvenik'', članak u Godišnjaku Njemačke narodnosne zajednice, (1331-7172), broj 15 (2008.), str. 135-141
* [[Glas Koncila]], br. 22 (2136), 31. svibnja 2015., str. 21, rubrika ''Katolički oblikovatelji kulture''

== Vanjske poveznice ==
* [http://www.croatianhistory.net/etf/et22a2.html History of Croatian Science, 20th-21st centuries]

{{GLAVNIRASPORED:Kohnen, Bernardo}}

[[Kategorija:Hrvatski svećenici]]
[[Kategorija:Misionari]]