WikiSysop: Zamjena teksta - '' u ''

2024-12-26T02:33:29Z

Zamjena teksta - '' u ''

←Starija inačica		Inačica od 26. prosinac 2024. u 02:33
Redak 1:		Redak 1:
	~~<!--'''Berlinski glavni kolodvor'''-->~~[[Datoteka:BlnHauptbahnhof26.jpg\|mini\|250px\|Berlin Glavni kolodvor – pogled na južno pročelje]]		[[Datoteka:BlnHauptbahnhof26.jpg\|mini\|250px\|Berlin Glavni kolodvor – pogled na južno pročelje]]
	[[Datoteka:BlnHauptbahnhof34.jpg\|mini\|250px\|Hala za dolaske]]		[[Datoteka:BlnHauptbahnhof34.jpg\|mini\|250px\|Hala za dolaske]]
	'''Berlinski glavni kolodvor''' (Berlin Hauptbahnhof) sagrađen je kao središnji željeznički kolodvor [[Berlin]]a u samom središtu grada, na mjestu nekadašnjeg kolodvora ''Lehrter'' (''Lehrter Bahnhof''). Nalazi se u neposrednoj blizini [[Reichstag]]a, [[kancelar]]skog ureda i kompleksa novih vladinih zgrada, duž nekadašnjeg [[Berlinski zid\|Berlinskog zida]].		'''Berlinski glavni kolodvor''' (Berlin Hauptbahnhof) sagrađen je kao središnji željeznički kolodvor [[Berlin]]a u samom središtu grada, na mjestu nekadašnjeg kolodvora ''Lehrter'' (''Lehrter Bahnhof''). Nalazi se u neposrednoj blizini [[Reichstag]]a, [[kancelar]]skog ureda i kompleksa novih vladinih zgrada, duž nekadašnjeg [[Berlinski zid\|Berlinskog zida]].

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-08-04T03:49:40Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

[[Datoteka:BlnHauptbahnhof26.jpg|mini|250px|Berlin Glavni kolodvor – pogled na južno pročelje]]
[[Datoteka:BlnHauptbahnhof34.jpg|mini|250px|Hala za dolaske]]
'''Berlinski glavni kolodvor''' (Berlin Hauptbahnhof) sagrađen je kao središnji željeznički kolodvor [[Berlin]]a u samom središtu grada, na mjestu nekadašnjeg kolodvora ''Lehrter'' (''Lehrter Bahnhof''). Nalazi se u neposrednoj blizini [[Reichstag]]a, [[kancelar]]skog ureda i kompleksa novih vladinih zgrada, duž nekadašnjeg [[Berlinski zid|Berlinskog zida]].

Otvoren je i pušten u promet dana [[28. svibnja]] [[2006.]] svečanom ceremonijom uz nazočnost [[Njemačka|njemačke]] kancelarke [[Angela Merkel|Angele Merkel]] i berlinskog [[gradonačelnik]]a [[Klaus Wowereit|Klausa Wowereita]].

Novi berlinski Glavni [[kolodvor]] sagrađen je prema projektu njemačkog [[arhitekt]]a [[Meinhard von Gerkan|Meinharda von Gerkena]] i ubraja se u najveće, najljepše, ali i najskuplje željezničke kolodvore na svijetu. Njegova izgradnja stajala je oko 700 milijuna eura, ne računajući infrastrukturu, tunel za cestu i povezivanje s podzemnom željeznicom.

Peterokatni čelični kolodvor s prozirnim krovom od 9117 staklenih ploča zamišljen je već u ranim danima njemačkog ujedinjenja, a planiran je za svakodnevno prometovanje 1100 [[vlak]]ova i 240.000 putnika. Kolodvorom prolazi šest tračničkih linija koje povezuju istok i zapad, a 15 metara ispod zemlje prolazi osam linija sjever i jug. Čak 43 staklenih dizala i 54 pokretne trake putnike vode u shopping centar u kojem se, na tri razine, nalazi više od 80 trgovina, restorana i ugostiteljskih objekata s oko 900 zaposlenika.

== Povijest ==
=== Kolodovor ''Lehrter'' (1868.–1882.) ===
[[Datoteka:Train station Berlin Lehrter Bahnhof 3.jpg|mini|Hala kolodvora ''Lehrter'' 1879.]]

Željeznička pruga ''Lehrter'' duga 239 km građena je od [[1868.]] – [[1871.]] te je njome [[Berlin]] povezan s [[Hannover]]om. Nazvana je po mjestu [[Lehrte]] koje je bilo prvo željezničko čvorište na hannoverskom području. [[''Lehrter Bahnhof'']] sagrađen je u neposrednoj blizini već postojećeg kolodvora ''Hamburger Bahnhof'' i to prema nacrtima arhitekata [[Alfred Lent|Alfreda Lenta]], [[Bertold Scholz|Bertolda Scholza]] i [[Gottlieb Henri Lapierre|Gottlieba Henrija Lapierrea]] na obali rijeke [[Spree]], direktno u [[Alexander von Humboldt|Humboldtovoj]] luci.

U suprotnosti s dotadašnjom praksom izgradnje kolodvorskih zgrada, uglavnom od [[opeka]], ovom je kolodvoru bio namijenjen reprezentativni izgled i stil francuske [[Neorenesansa|neorenesanse]]. Upravo zbog njegove raskošne arhitekture ovaj se kolodvor nazivao ''"dvorcem među kolodvorima"''. Posebno bogato ukrašeno bilo je glavno pročelje kolodvora na zapadnoj strani.

Jednobrodna kolodvorska hala bila je duga 188 i široka 38 m te prekrivena [[čelik|čeličnim]] bačvastim [[svod]]om. U smjeru [[zapad]]a i [[istok]]a protezalo se po jedno dugačko krilo zgrade, a kako je u to vrijeme bilo uobičajeno, kolodvor je bio funkcionalno podijeljen na dolaznu platformu na zapadnoj i odlaznu na istočnoj strani. Izvorno je imao pet [[kolosijek]]a, od kojih su četiri završavala s [[peron]]ima, a peti je isključivo služio kao okretište [[lokomotiva]]. Jedan je kolosijek oko [[1900.]] godine uklonjen radi proširenja središnjeg perona.

Naziv ''Lehrter Bahnhof'' bio je u uporabi do otvorenja novog berlinskog ''Glavnog kolodvora'' u [[svibanj|svibnju]] [[2006.]] godine.

=== ''Lehrter Stadtbahnhof'' (1882.–2002.) ===
[[Datoteka:Berlin Lehrter Bahnhof um 1900.jpg|mini|Kolodvor ''Lehrter'' oko 1900.]]
[[Datoteka:S-Bahn Berlin Lehrter Stadtbahnhof.jpg|mini|''Lehrter Stadtbahnhof'' prije rušenja]]

Dana [[15. svibnja]] [[1882.]] puštena je u promet tzv. [[Berlinska gradska željeznica]], koja je četirima prugama povezivala gradske četvrti u smjeru istok-zapad i služila za promet ljudi i robe. Gradska [[željeznica]] povezivala je [[Charlottenburg]], ''Lehrter Bahnhof'' i Istočni kolodvor sa središtem grada. Izravno na sjevernom kraju hale kolodvora ''Lehrter'' sagrađena je stanica ''Lehrter Stadtbahnhof'', a povećan je i kapacitet kolodvora. Dana [[15. listopada]] [[1884.]] s ovog je kolodvora krenuo i željeznički [[promet]] prema [[Hamburg]]u, sjeverozapadu [[Njemačka|Njemačke]] i [[Skandinavija|Skandinaviji]], koji se dotad odvijao s 300 m udaljenog kolodvora ''[[Hamburger Bahnhof]]''.

''Lehrter Bahnhof'' je bio poznat i po brzini željezničkog prometa. Već [[1872.]] ovom su prugom vlakovi vozili brzinom od 90 km/h. Od [[19. prosinca]] [[1932.]] prometovao je i poznati vlak ''"Fliegender Hamburger"'', koji je s kolodvora ''Lehrter'' prema Hamburgu vozio brzinom do tada nevjerojatnih 160 km/h. Zbog razvoja željezničkog prometa ''Lehrter Bahnhof'' je doživio i nekoliko pregradnji i modernizacija, posebice [[1912.]] i [[1929.]] godine.

U [[Drugi svjetski rat|Drugom svjetskom ratu]] kolodvor je teško oštećen. Nakon rata kolodvor je obnovljen tek toliko da bi omogućio nesmetano odvijanje prometa. Dana [[28. kolovoza]] [[1951.]] krenuo je zadnji vlak prema [[Wustermark]]u i [[Nauen]]u. Uklanjanje ruševina započelo je dana [[9. srpnja]] [[1957.]], a [[22. travnja]] [[1958.]] minirano je glavno pročelje. Radovi na obnovi bili su vrlo teški i protegli su se do ljeta [[1959.]]

U poratno doba ovaj je kolodvor izgubio na svojoj važnosti budući je bio i zadnji kolodvor u [[Zapadni Berlin|Zapadnom Berlinu]]. Sljedeći kolodvor, [[Bahnhof Berlin Friedrichstraße|''Berlin Friedrichstraße'']], nalazio se već u sovjetskom sektoru. Nakon izgradnje [[Berlinski zid|Berlinskog zida]] [[1961.]] našao se u njegovoj neposrednoj blizini i time potpuno izgubio na značenju.

Kao [[spomenik kulture]] ''Lehrter Stadtbahnhof'', i dalje sačuvan u izvornom obliku, saniran je [[1987.]] godine za 750. obljetnicu grada Berlina.

Ljeta [[2002.]] ''Lehrter Stadtbahnhof'' srušen je radi početka izgradnje novog berlinskog Glavnog kolodvora.

=== Pregradnja u berlinski Glavni kolodvor (2002.–2006.) ===
[[Datoteka:Train station Berlin Lehrter Bahnhof 4.jpg|mini|Gradilište Glavnog kolodvora – svibanj 2005.]]
[[Datoteka:Train station Berlin Lehrter Bahnhof 2.jpg|mini|Gradilište Glavnog kolodvora – unutrašnjost]]

Već nakon ujedinjenja [[1989.]] berlinski [[Senat]] započeo je s planiranjem novog prometnog koncepta Berlina, a na mjestu kolodvora ''Lehrter Stadtbahnhof'' predviđeno je novo, suvremeno čvorište s priključkom na berlinsku gradsku (''S-Bahn'') i podzemnu (''U-Bahn'') željeznicu. U lipnju [[1992.]] Vlada [[Njemačka|Savezne Republike Njemačke]] donijela je odluku o izgradnji novog Glavnog kolodvora na mjestu starog gradskog kolodvora ''Lehrter'' (''Lehrter Stadtbahnhof''). Godine [[1993.]] raspisan je natječaj za projekt ''Lehrter Bahnhof'', na kojem je izabran hamburški arhitektonski ured "''[[Gerkan, Marg und Partner]]''".

Izgradnja berlinskog Glavnog kolodvora uslijedila je u nekoliko faza. Godine [[1995.]] započeta je gradnja Tunela [[Tiergarten]], koji je dovršen [[2005.]] s posljednjim radovima ispod kolodvora ''Lehrter''. [[Tunel]] se sastoji od četiriju cijevi za međugradski i regionalni promet, dviju cijevi za [[podzemna željeznica|podzemnu željeznicu]] (U55), te od jednog cestovnog tunela, koji se prozračuje preko 60-metarskog tornja sagrađenog [[2004.]] godine. Pri gradnji tunela preusmjeren je i tijek rijeke [[Spree]], a prodiranje vode u tunele prouzročilo je jednogodišnje kašnjenje u izgradnji.

Godine [[2001.]] započeta je izgradnja mostova za novi pravac gradske željeznice, a [[2002.]] počeli su radovi na izgradnji krova. Postavljanje čelično-staklene konstrukcije krova bio je posebno težak zadatak, a tijekom izvođenja radova staklena površina krova smanjena je za 100 m.

Godine [[2003.]] završeni su mostovi i glavna hala, čime je mogao biti uspostavljen promet preko novog prometnog pravca. Srušen je i stari ''Lehrter Stadtbahnhof'' koji je stajao točno pred gradilištem novog kolodvora.

=== Otvorenje ===
[[Datoteka:Opening Berlin Central Station.JPG|mini|Svečanost otvorenja (''Simfonija svjetla'')]]

Dana [[26. svibnja]] [[2006.]] Glavni kolodvor svečano je otvorila [[kancelar]]ka [[Angela Merkel]], koja je na svečanost stigla posebnim vlakom iz [[Leipzig]]a zajedno s ministrom prometa [[Wolfgang Tiefensee|Wolfgangom Tiefenseeom]]. Za otvorenje je priređen spektakl pod nazivom "Simfonija svjetla", a [[27. svibnja]] je održano nekoliko koncerata i različitih priredbi i na drugim novim kolodvorima ''Gesundbrunnen'', ''[[Potsdamer Platz]]'' i ''Berlin Südkreuz''. Međugradski i regionalni promet preko novog Glavnog kolodvora službeno je započeo dana [[28. svibnja]].

== Arhitektura i konstrukcija ==
[[Datoteka:Berlin Central Station Top Floor.JPG|mini|Najviša razina]]
[[Datoteka:HBFuntereEbene.jpg|mini|Najniža razina (sjever-jug)]]

Promet se odvija na pet razina: glavne platforme su dva kolosijeka gradske željeznice na mostovima, 10 m višim od razine ulica, kao i četiri kolosijeka koja se protežu 15 m ispod površine. Peroni u priključenom tunelu [[Tiergarten]] vode ispod rijeke Spree u smjeru juga i potom prolazeći pored [[Reichstag]]a završavaju na južnom rubu [[Potsdamer Platz]]a. U pravcu sjevera podzemno su povezani sa sjevernim prometnim prstenom. Predviđena je i stanica podzemne željeznice U-55 (tzv. ''kancelarska podzemna željeznica'').

[[Most]]ovi gradske željeznice ne rasterećuju samo prostor Glavnog kolodvora, već i obližnju Humboldtovu luku, a dugi su 450 m. Savijeni su u [[tlocrt]]u prateći smjer linija gradske željeznice i šire se sa četiri na šest platformi, kao i dodatni kolosijeci širine od 39-66 m. Ovi mostovi protežu se nad riječnom lukom na stupovima od 60 m. Konstrukcija im se sastoji od luka s čeličnim cijevima i vijencem betonske grede. Spojevi čeličnih cijevi po prvi su put na svijetu izliveni u [[čelik]]u.

Glavna hala duga je 321 m i proteže se u smjeru zapad-istok. Zatvara je savijena, mješinasta staklena [[konstrukcija]] bez potpornja, u koju su integrirane solarne ćelije. Hala je široka od 56-68 m, a visina joj iznosi 17 m. Sastoji se od tri dijela od kojih je zapadni dugačak 172, a istočni 107 m. Između njih je 42 m široki i 210 m dugački sjeverno-južni savijeni krov bačvastog svoda. Sjeverno-južni krov ovješen je na dva tornja, koji nadvisuju glavnu halu.

=== Izmjene projekta ===
Krov Glavnog kolodvora skraćen je s predviđenih 430 m dužine i to za oko 90 m sa zapadne strane i 20 m s istočne. Razlog tome bila je nužnost dovršetka izgradnje i otvorenja prije početka [[Svjetsko prvenstvo u nogometu - Njemačka 2006.|Svjetskog prvenstva u nogometu 2006.]]. Drugi razlog leži i u potrebi smanjenja troškova izgradnje koja se procjenjuje na 700 milijuna eura.

== Popis prometnih linija ==
[[Datoteka:Pilzkonzept.png|mini|Središnji položaj Glavnog kolodvora]]
=== Međugradski promet ===
'''[[ICE]]-linije:'''
* ([[Kiel]]–) [[Hamburg]]–[[Berlin]]–[[Leipzig]]–[[Nürnberg]]–[[München]]
* [[Berlin]]–[[Hannover]]–[[Köln]] (–[[Bonn]]–[[Trier]])
* [[Berlin]]–[[Frankfurt na Majni]]–[[Mannheim]] (–[[Basel]])
* [[Berlin]]–[[Frankfurt na Majni]]–[[Stuttgart]]–[[München]] (–[[Innsbruck]])
* [[Berlin]]–[[Frankfurt na Majni]]

'''[[IC]]-linije:'''
* ([[Westerland]] ili [[Århus]]–) [[Hamburg]]–[[Berlin]]–[[Prag]] (–[[Beč]]–[[Bratislava]]–[[Budimpešta]])
* [[Stralsund]]–[[Berlin]]–[[Erfurt]]–[[Düsseldorf]] (–[[Köln]])
* [[Berlin]]–[[Halle (Saale)]]–[[Nürnberg]]–[[München]]
* ([[Szczecin]]–) [[Berlin]]–[[Hannover]]–[[Amsterdam]] ili [[Münster (Westfalen)|Münster]]
* ([[Cottbus]]–[[Berlin]]–) [[Magdeburg]]–[[Hannover]]–[[Norddeich Mole]]

'''[[EuroCity]]-linije:'''
* [[Berlin]]–[[Varšava]]
* [[Hamburg]]–[[Berlin]]–[[Cottbus]]–[[Krakow]]

=== Gradski promet ===
=== Regionalni promet ===
Berlin Glavni kolodvor je jedino čvorište gdje se susreću sve RE-RegionalExpress-linije (osim RE6), koje povezuju najveći dio pokrajine [[Brandenburg]] i dijelove pokrajine [[Mecklenburg-Vorpommern]]:

* '''RE1:''' ([[Magdeburg]]–) [[Brandenburg (Havel)]]–[[Frankfurt na Odri]] (–[[Eisenhüttenstadt]])
* '''RE2:''' [[Rathenow]]–[[Cottbus]]
* '''RE3:''' [[Schwedt na Odri]] odn. [[Stralsund]]–[[Elsterwerda]] odn. [[Senftenberg]]
* '''RE4:''' ([[Wismar]]–) [[Wittenberge]]–[[Jüterbog]]
* '''RE5:''' [[Stralsund]] odn. [[Rostock]]–[[Lutherstadt Wittenberg]]
* '''RE7:''' [[Dessau]]–[[Wünsdorf]]

== Vanjske poveznice ==
*[https://web.archive.org/web/20060603213225/http://www.hbf-berlin.de/site/berlin__hauptbahnhof/de/start.html Berlin Hauptbahnhof (njem.)]
*[https://web.archive.org/web/20060508184448/http://www.stadtentwicklung.berlin.de/bauen/grosse_projekte/de/hauptbahnhof.shtml Veliki berlinski projekti (njem.)]

[[Kategorija:Željeznički promet u Njemačkoj]]
[[Kategorija:Prometna infrastruktura u Njemačkoj]]
[[Kategorija:Promet u Berlinu|Glavni kolodvor]]
[[Kategorija:Željeznički kolodvori]]

Berlinski glavni kolodvor - Povijest promjena

WikiSysop: Zamjena teksta - '' u ''

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica