Berlinska trilogija - Povijest promjena

WikiSysop: Zamjena teksta - ''' u ''

2024-12-09T13:16:47Z

Zamjena teksta - ''' u ''

←Starija inačica		Inačica od 9. prosinac 2024. u 13:16
Redak 1:		Redak 1:
	~~<!--'''Berlinska trilogija'''-->'~~''Berlinsku trilogiju''' čine tri studijska albuma engleskog pjevača i skladatelja [[David Bowie\|Davida Bowieja]]: ''[[Low]]'' (iz 1977.), ''[["Heroes"]]'' (iz 1977.) i ''[[Lodger]]'' (iz 1979.). Ti su uradci bili snimljeni nakon što se Bowie krajem 1976. preselio u [[Zapadni Berlin]] te je na njima eksperimentirao s elementima [[elektronička glazba\|elektroničke glazbe]], [[krautrock]]a, [[ambijentalna glazba\|ambijentalne]] i [[svjetska glazba\|svjetske glazbe]] u suradnji s američkim producentom [[Tony Visconti\|Tonyjem Viscontijem]] i engleskim glazbenikom [[Brian Eno\|Brianom Enom]].		''Berlinsku trilogiju''' čine tri studijska albuma engleskog pjevača i skladatelja [[David Bowie\|Davida Bowieja]]: ''[[Low]]'' (iz 1977.), ''[["Heroes"]]'' (iz 1977.) i ''[[Lodger]]'' (iz 1979.). Ti su uradci bili snimljeni nakon što se Bowie krajem 1976. preselio u [[Zapadni Berlin]] te je na njima eksperimentirao s elementima [[elektronička glazba\|elektroničke glazbe]], [[krautrock]]a, [[ambijentalna glazba\|ambijentalne]] i [[svjetska glazba\|svjetske glazbe]] u suradnji s američkim producentom [[Tony Visconti\|Tonyjem Viscontijem]] i engleskim glazbenikom [[Brian Eno\|Brianom Enom]].

	Ta je tri albuma Bowie počeo nazivati ''Berlinskom trilogijom'' tijekom promidžbe ''Lodgera'', iako je ''"Heroes"'' jedini dio trilogije koji je većim dijelom bio snimljen u Berlinu. Svaki je uradak ušao u top 5 mjesta na britanskim ljestvicama. Bowie je kasnije glazbu na toj trilogiji opisao svojom "DNK".<ref>{{Citiranje novina\|last1=MacLean\|first1=Rory\|title=Bowie in Berlin: 'He drove round the car park at 70mph screaming that he wanted to end it all'\|url=https://www.theguardian.com/music/2016/jan/13/david-bowie-berlin-years-heroes-just-a-gigolo\|work=[[The Guardian]]\|date=13 January 2016}}</ref> ''[[Consequence of Sound]]'' izjavio je da je trilogija "trostruki pogodak [[art rock]]a",<ref>{{Citiranje weba\|work=[[Consequence of Sound]]\|url=https://consequenceofsound.net/2018/01/ranking-dissected-david-bowie/\|title=Ranking: Every David Bowie Album From Worst to Best\|date=January 8, 2016}}</ref> dok je ''[[Rolling Stone]]'' napisao da "sadrži najinovativniju glazbu u glazbenikovom utjecajnovom opusu".<ref>{{cite magazine\|last1=Kreps\|first1=Daniel\|title=Brian Eno on David Bowie: 'I Feel a Huge Gap Now'\|magazine=[[Rolling Stone]]\|date=11 January 2016\|url=https://www.rollingstone.com/music/news/brian-eno-on-david-bowie-i-feel-a-huge-gap-now-20160111}}</ref>		Ta je tri albuma Bowie počeo nazivati ''Berlinskom trilogijom'' tijekom promidžbe ''Lodgera'', iako je ''"Heroes"'' jedini dio trilogije koji je većim dijelom bio snimljen u Berlinu. Svaki je uradak ušao u top 5 mjesta na britanskim ljestvicama. Bowie je kasnije glazbu na toj trilogiji opisao svojom "DNK".<ref>{{Citiranje novina\|last1=MacLean\|first1=Rory\|title=Bowie in Berlin: 'He drove round the car park at 70mph screaming that he wanted to end it all'\|url=https://www.theguardian.com/music/2016/jan/13/david-bowie-berlin-years-heroes-just-a-gigolo\|work=[[The Guardian]]\|date=13 January 2016}}</ref> ''[[Consequence of Sound]]'' izjavio je da je trilogija "trostruki pogodak [[art rock]]a",<ref>{{Citiranje weba\|work=[[Consequence of Sound]]\|url=https://consequenceofsound.net/2018/01/ranking-dissected-david-bowie/\|title=Ranking: Every David Bowie Album From Worst to Best\|date=January 8, 2016}}</ref> dok je ''[[Rolling Stone]]'' napisao da "sadrži najinovativniju glazbu u glazbenikovom utjecajnovom opusu".<ref>{{cite magazine\|last1=Kreps\|first1=Daniel\|title=Brian Eno on David Bowie: 'I Feel a Huge Gap Now'\|magazine=[[Rolling Stone]]\|date=11 January 2016\|url=https://www.rollingstone.com/music/news/brian-eno-on-david-bowie-i-feel-a-huge-gap-now-20160111}}</ref>

WikiSysop: Bot: Automatska zamjena teksta (-{{cite book +{{Citiranje knjige)

2022-01-02T04:29:09Z

Bot: Automatska zamjena teksta (-{{cite book +{{Citiranje knjige)

←Starija inačica		Inačica od 2. siječanj 2022. u 04:29
Redak 4:		Redak 4:

	==Pozadina==		==Pozadina==
	Nakon perioda u liku [[Mršavi Bijeli Vojvoda\|Mršavog Bijelog Vojvode]] i komercijalno uspješnih singlova "[[Fame]]" i "[[Golden Years]]" 1976. godine Bowie je želio napustiti narkomansku kulturu Los Angelesa,<ref name="UCR">{{Citiranje weba\|last1=Mastropolo\|first1=Frank\|title=The History of David Bowie's Berlin Trilogy: ''Low'', ''"Heroes"'' and ''Lodger''\|url=http://ultimateclassicrock.com/david-bowie-berlin-trilogy/\|website=[[Ultimate Classic Rock]]\|date=11 January 2016}}</ref> gdje je postao ovisan o [[kokain]]u.<ref name="Wilcken 2005 24">{{~~cite book~~\|last=Wilcken\|first=Hugo\|date=2005\|title=''Low''\|location=New York\|publisher=Continuum\|isbn=0-8264-1684-5\|page=24}}</ref> Također je postao i središtem polemika zbog svojih komentara kojim je naočigled podržao [[fašizam]].{{sfn\|Buckley\|2005\|pp=289–91}} Rekao je da se čudno ponašao zbog ovisnosti i lošeg psihičkog zdravlja{{sfn\|Carr\|Murray\|1981\|p=11}} te dodao: "Bio sam potpuno lud i izvan sebe".{{sfn\|Sandford\|1997\|p=158}} To je vrijeme nazvao "najmračnijim razdobljem svojega života" i priznao da se zbog svoje "astronomske" ovisnosti o kokainu ne sjeća snimanja ''[[Station to Station]]a'', koje se odvijalo u Los Angelesu krajem 1975. godine.{{sfn\|Buckley\|2005\|pp=258–75}} Budući da mu se zdravlje pogoršavalo, Bowie je pokušao manje konzumirati kokain i postepeno se odmaknuti od lika Thin White Dukea, kojeg je počeo smatrati "doista gadnim".<ref name="Wilcken 2005 24"/> Rekao je: "Bilo je to opasno razdoblje. Bio sam fizički i emocionalno izmučen i počeo sam preispitivati svoj razum".<ref name="Bowie's UNCUT interview on Low">{{Citiranje weba\|title=Bowie's UNCUT interview on Low\|url=http://www.bowiegoldenyears.com/low.html\|website=BowieGoldenYears.com\|access-date=2016-03-30\|archive-url=https://web.archive.org/web/20170228035917/http://www.bowiegoldenyears.com/low.html\|archive-date=2017-02-28\|url-status=dead}}</ref>		Nakon perioda u liku [[Mršavi Bijeli Vojvoda\|Mršavog Bijelog Vojvode]] i komercijalno uspješnih singlova "[[Fame]]" i "[[Golden Years]]" 1976. godine Bowie je želio napustiti narkomansku kulturu Los Angelesa,<ref name="UCR">{{Citiranje weba\|last1=Mastropolo\|first1=Frank\|title=The History of David Bowie's Berlin Trilogy: ''Low'', ''"Heroes"'' and ''Lodger''\|url=http://ultimateclassicrock.com/david-bowie-berlin-trilogy/\|website=[[Ultimate Classic Rock]]\|date=11 January 2016}}</ref> gdje je postao ovisan o [[kokain]]u.<ref name="Wilcken 2005 24">{{Citiranje knjige\|last=Wilcken\|first=Hugo\|date=2005\|title=''Low''\|location=New York\|publisher=Continuum\|isbn=0-8264-1684-5\|page=24}}</ref> Također je postao i središtem polemika zbog svojih komentara kojim je naočigled podržao [[fašizam]].{{sfn\|Buckley\|2005\|pp=289–91}} Rekao je da se čudno ponašao zbog ovisnosti i lošeg psihičkog zdravlja{{sfn\|Carr\|Murray\|1981\|p=11}} te dodao: "Bio sam potpuno lud i izvan sebe".{{sfn\|Sandford\|1997\|p=158}} To je vrijeme nazvao "najmračnijim razdobljem svojega života" i priznao da se zbog svoje "astronomske" ovisnosti o kokainu ne sjeća snimanja ''[[Station to Station]]a'', koje se odvijalo u Los Angelesu krajem 1975. godine.{{sfn\|Buckley\|2005\|pp=258–75}} Budući da mu se zdravlje pogoršavalo, Bowie je pokušao manje konzumirati kokain i postepeno se odmaknuti od lika Thin White Dukea, kojeg je počeo smatrati "doista gadnim".<ref name="Wilcken 2005 24"/> Rekao je: "Bilo je to opasno razdoblje. Bio sam fizički i emocionalno izmučen i počeo sam preispitivati svoj razum".<ref name="Bowie's UNCUT interview on Low">{{Citiranje weba\|title=Bowie's UNCUT interview on Low\|url=http://www.bowiegoldenyears.com/low.html\|website=BowieGoldenYears.com\|access-date=2016-03-30\|archive-url=https://web.archive.org/web/20170228035917/http://www.bowiegoldenyears.com/low.html\|archive-date=2017-02-28\|url-status=dead}}</ref>
	[[Slika:Hauptstraße 155 Berlin-Schöneberg.jpg\|thumb\|lijevo\|Zgrada na adresi Haupstraße 155 u berlinskoj četvrti [[Schöneberg]] u kojoj je Bowie od 1976. do 1978. živio s Iggyjem Popom]]		[[Slika:Hauptstraße 155 Berlin-Schöneberg.jpg\|thumb\|lijevo\|Zgrada na adresi Haupstraße 155 u berlinskoj četvrti [[Schöneberg]] u kojoj je Bowie od 1976. do 1978. živio s Iggyjem Popom]]

Redak 11:		Redak 11:
	{{citat\|Mnogo mi se godina sviđao Berlin, činio mi se poput utočišta. Bio je to jedan od rijetkih gradova u kojima sam se mogao slobodno kretati i ostati nezapažen. Postajao sam siromašan, a ondje se jeftino živjelo. Zbog nekog razloga Berlinci jednostavno nisu marili. Barem ne za britanskog rock pjevača.<ref>{{cite magazine\|magazine=[[Uncut (magazine)\|Uncut]]\|title=Uncut Interviews David Bowie & Tony Visconti On Berlin\|date=March 2001\|url=http://www.bowiewonderworld.com/features/tvuncut.htm}}</ref>}}		{{citat\|Mnogo mi se godina sviđao Berlin, činio mi se poput utočišta. Bio je to jedan od rijetkih gradova u kojima sam se mogao slobodno kretati i ostati nezapažen. Postajao sam siromašan, a ondje se jeftino živjelo. Zbog nekog razloga Berlinci jednostavno nisu marili. Barem ne za britanskog rock pjevača.<ref>{{cite magazine\|magazine=[[Uncut (magazine)\|Uncut]]\|title=Uncut Interviews David Bowie & Tony Visconti On Berlin\|date=March 2001\|url=http://www.bowiewonderworld.com/features/tvuncut.htm}}</ref>}}

	Dok je dijelio stan s Iggyjem Popom, Bowie se počeo zanimati za njemačku glazbenu scenu, koju su činili izvođači kao što su [[Tangerine Dream]], [[Kraftwerk]], [[Cluster (sastav)\|Cluster]], [[Harmonia]] i [[Neu!]].<ref>{{Cite news\|url=http://reynoldsretro.blogspot.com/2015/01/interview-with-edgar-froese-rip.html\|title=The Final Frontier: The Analogue Synth Gods of the 1970s (interview with Edgar Froese (RIP)\|author=[[Simon Reynolds]]\|work=Groove\|via=reynoldsretro.blogspot.com (January 23, 2015)\|year=2007\|access-date=2019-02-14\|language=de-DE}}</ref> Prije nego što su se preselili u stan u ulici Hauptstraße, Pop i Bowie neko su vrijeme živjeli s [[Edgar Froese\|Edgarom Froeseom]] iz [[Tangerine Dream]]a i njegovom obitelji u njihovoj kući u [[Schöneberg]]u. Froese je također pomogao Bowieju da se oporavi i upoznao ga s berlinskom podzemnom glazbenom scenom. Bowie je rekao da ga se Froeseov samostalni album ''[[Epsilon in Malaysian Pale]]'' snažno dojmio i da je postao popratna glazba njegovom životu u Berlinu.<ref>{{Cite news\|url=https://www.tagesspiegel.de/berlin/bezirke/bayerisches-viertel/tangerine-dream-im-kiez-als-david-bowie-bei-edgar-froese-im-bayerischen-viertel-wohnte/9919802.html\|title=Als David Bowie bei Edgar Froese im Bayerischen Viertel wohnte\|last=Hugues\|first=Pascale\|date=2017-01-08\|work=Der Tagesspiegel Online\|access-date=2018-09-20\|language=de-DE\|issn=1865-2263}}</ref><ref name="History Extra">{{Cite news\|url=https://www.historyextra.com/period/20th-century/bowies-berlin-the-city-that-shaped-a-1970s-masterpiece/\|title=Bowie's Berlin: the city that shaped a 1970s masterpiece\|work=History Extra\|access-date=2018-09-20\|language=en}}</ref> Dok se nekoliko mjeseci oporavljao, također ga je počeo zanimati i [[minimalizam\|minimalistični]] album ''[[Discreet Music]]'' [[Brian Eno\|Briana Ena]] (iz 1975.). Upoznao je Ena 1976.<ref>{{~~cite book~~ \|last=Seabrook \|first=Thomas Jerome \|title=Bowie in Berlin: A New Career in a New Town \|publisher=Jawbone Press \|year=2008 \|isbn=1906002088 \|url=https://books.google.com/books?id=xsSHjTf_-F8C \|ref=harv}}</ref><ref name="BBC">{{Citiranje weba\|title=Eno: I would set up sonic scenarios for David Bowie\|url=https://www.bbc.com/news/entertainment-arts-36261640\|website=[[BBC News]]\|accessdate=16 June 2016}}</ref>{{sfn\|Carr\|Murray\|1981\|pp=91–92}} i ubrzo nakon toga počeo je surađivati s njim i producentom [[Tony Visconti\|Tonyjem Viscontijem]].{{sfn\|Sandford\|1997\|p=149}} Iste je godine Bowie s Popom napisao pjesme za Popov debitantski samostalni album ''[[The Idiot]]'' (iz 1977.) te je bio i njegov producent.<ref>{{cite journal\|last=Needs\|first=Kris\|title=The Passenger\|journal=Mojo Classic\|date=January 2007\|issue=60 Years of Bowie\|page=65}}</ref> Budući da je rad na ''The Idiotu'' počeo prije nego na ''Lowu'', često se smatra da je Popov ''The Idiot'' neslužbeni početak Bowiejevog berlinskog razdoblja, premda su ta dva albuma bila snimljena u gotovo isto vrijeme.<ref name="Wilcken">{{~~cite book~~ \|last=Wilcken \|first=Hugo \|year=2005 \|title=Low \|pages=37–58}}</ref>		Dok je dijelio stan s Iggyjem Popom, Bowie se počeo zanimati za njemačku glazbenu scenu, koju su činili izvođači kao što su [[Tangerine Dream]], [[Kraftwerk]], [[Cluster (sastav)\|Cluster]], [[Harmonia]] i [[Neu!]].<ref>{{Cite news\|url=http://reynoldsretro.blogspot.com/2015/01/interview-with-edgar-froese-rip.html\|title=The Final Frontier: The Analogue Synth Gods of the 1970s (interview with Edgar Froese (RIP)\|author=[[Simon Reynolds]]\|work=Groove\|via=reynoldsretro.blogspot.com (January 23, 2015)\|year=2007\|access-date=2019-02-14\|language=de-DE}}</ref> Prije nego što su se preselili u stan u ulici Hauptstraße, Pop i Bowie neko su vrijeme živjeli s [[Edgar Froese\|Edgarom Froeseom]] iz [[Tangerine Dream]]a i njegovom obitelji u njihovoj kući u [[Schöneberg]]u. Froese je također pomogao Bowieju da se oporavi i upoznao ga s berlinskom podzemnom glazbenom scenom. Bowie je rekao da ga se Froeseov samostalni album ''[[Epsilon in Malaysian Pale]]'' snažno dojmio i da je postao popratna glazba njegovom životu u Berlinu.<ref>{{Cite news\|url=https://www.tagesspiegel.de/berlin/bezirke/bayerisches-viertel/tangerine-dream-im-kiez-als-david-bowie-bei-edgar-froese-im-bayerischen-viertel-wohnte/9919802.html\|title=Als David Bowie bei Edgar Froese im Bayerischen Viertel wohnte\|last=Hugues\|first=Pascale\|date=2017-01-08\|work=Der Tagesspiegel Online\|access-date=2018-09-20\|language=de-DE\|issn=1865-2263}}</ref><ref name="History Extra">{{Cite news\|url=https://www.historyextra.com/period/20th-century/bowies-berlin-the-city-that-shaped-a-1970s-masterpiece/\|title=Bowie's Berlin: the city that shaped a 1970s masterpiece\|work=History Extra\|access-date=2018-09-20\|language=en}}</ref> Dok se nekoliko mjeseci oporavljao, također ga je počeo zanimati i [[minimalizam\|minimalistični]] album ''[[Discreet Music]]'' [[Brian Eno\|Briana Ena]] (iz 1975.). Upoznao je Ena 1976.<ref>{{Citiranje knjige \|last=Seabrook \|first=Thomas Jerome \|title=Bowie in Berlin: A New Career in a New Town \|publisher=Jawbone Press \|year=2008 \|isbn=1906002088 \|url=https://books.google.com/books?id=xsSHjTf_-F8C \|ref=harv}}</ref><ref name="BBC">{{Citiranje weba\|title=Eno: I would set up sonic scenarios for David Bowie\|url=https://www.bbc.com/news/entertainment-arts-36261640\|website=[[BBC News]]\|accessdate=16 June 2016}}</ref>{{sfn\|Carr\|Murray\|1981\|pp=91–92}} i ubrzo nakon toga počeo je surađivati s njim i producentom [[Tony Visconti\|Tonyjem Viscontijem]].{{sfn\|Sandford\|1997\|p=149}} Iste je godine Bowie s Popom napisao pjesme za Popov debitantski samostalni album ''[[The Idiot]]'' (iz 1977.) te je bio i njegov producent.<ref>{{cite journal\|last=Needs\|first=Kris\|title=The Passenger\|journal=Mojo Classic\|date=January 2007\|issue=60 Years of Bowie\|page=65}}</ref> Budući da je rad na ''The Idiotu'' počeo prije nego na ''Lowu'', često se smatra da je Popov ''The Idiot'' neslužbeni početak Bowiejevog berlinskog razdoblja, premda su ta dva albuma bila snimljena u gotovo isto vrijeme.<ref name="Wilcken">{{Citiranje knjige \|last=Wilcken \|first=Hugo \|year=2005 \|title=Low \|pages=37–58}}</ref>

	==Povijest==		==Povijest==
Redak 39:		Redak 39:

	==Bibliografija==		==Bibliografija==
	* {{~~cite book~~\|last=Buckley\|first=David\|year=2005\|origyear=1999\|title=Strange Fascination – David Bowie: The Definitive Story\|location=London\|publisher=Virgin\|isbn=978-0-7535-1002-5 \|ref=harv}}		* {{Citiranje knjige\|last=Buckley\|first=David\|year=2005\|origyear=1999\|title=Strange Fascination – David Bowie: The Definitive Story\|location=London\|publisher=Virgin\|isbn=978-0-7535-1002-5 \|ref=harv}}
	* Carr, Roy; Murray, Charles Shaar (1981). ''Bowie: An Illustrated Record''. New York: Avon. {{ISBN\|0-380-77966-8}}.		* Carr, Roy; Murray, Charles Shaar (1981). ''Bowie: An Illustrated Record''. New York: Avon. {{ISBN\|0-380-77966-8}}.
	* {{~~cite book~~\|last=Pegg\|first=Nicholas\|authorlink=Nicholas Pegg\|year=2004\|origyear=2000\|title=The Complete David Bowie\|location=London\|publisher=Reynolds & Hearn\|isbn=1-903111-73-0 \|ref=harv}}		* {{Citiranje knjige\|last=Pegg\|first=Nicholas\|authorlink=Nicholas Pegg\|year=2004\|origyear=2000\|title=The Complete David Bowie\|location=London\|publisher=Reynolds & Hearn\|isbn=1-903111-73-0 \|ref=harv}}
	* {{~~cite book~~\|last=Sandford\|first=Christopher\|title=Bowie: Loving the Alien\|publisher=Time Warner\|year=1997\|origyear=1996\|isbn=0-306-80854-4\|ref=harv\|url-access=registration\|url=https://archive.org/details/bowielovingalien00sand}}		* {{Citiranje knjige\|last=Sandford\|first=Christopher\|title=Bowie: Loving the Alien\|publisher=Time Warner\|year=1997\|origyear=1996\|isbn=0-306-80854-4\|ref=harv\|url-access=registration\|url=https://archive.org/details/bowielovingalien00sand}}

	{{David Bowie}}		{{David Bowie}}

	[[Kategorija:David Bowie]]		[[Kategorija:David Bowie]]

WikiSysop: Bot: Automatska zamjena teksta (-{{cite news +{{Citiranje novina)

2021-12-02T02:51:41Z

Bot: Automatska zamjena teksta (-{{cite news +{{Citiranje novina)

←Starija inačica		Inačica od 2. prosinac 2021. u 02:51
Redak 1:		Redak 1:
	<!--'''Berlinska trilogija'''-->'''Berlinsku trilogiju''' čine tri studijska albuma engleskog pjevača i skladatelja [[David Bowie\|Davida Bowieja]]: ''[[Low]]'' (iz 1977.), ''[["Heroes"]]'' (iz 1977.) i ''[[Lodger]]'' (iz 1979.). Ti su uradci bili snimljeni nakon što se Bowie krajem 1976. preselio u [[Zapadni Berlin]] te je na njima eksperimentirao s elementima [[elektronička glazba\|elektroničke glazbe]], [[krautrock]]a, [[ambijentalna glazba\|ambijentalne]] i [[svjetska glazba\|svjetske glazbe]] u suradnji s američkim producentom [[Tony Visconti\|Tonyjem Viscontijem]] i engleskim glazbenikom [[Brian Eno\|Brianom Enom]].		<!--'''Berlinska trilogija'''-->'''Berlinsku trilogiju''' čine tri studijska albuma engleskog pjevača i skladatelja [[David Bowie\|Davida Bowieja]]: ''[[Low]]'' (iz 1977.), ''[["Heroes"]]'' (iz 1977.) i ''[[Lodger]]'' (iz 1979.). Ti su uradci bili snimljeni nakon što se Bowie krajem 1976. preselio u [[Zapadni Berlin]] te je na njima eksperimentirao s elementima [[elektronička glazba\|elektroničke glazbe]], [[krautrock]]a, [[ambijentalna glazba\|ambijentalne]] i [[svjetska glazba\|svjetske glazbe]] u suradnji s američkim producentom [[Tony Visconti\|Tonyjem Viscontijem]] i engleskim glazbenikom [[Brian Eno\|Brianom Enom]].

	Ta je tri albuma Bowie počeo nazivati ''Berlinskom trilogijom'' tijekom promidžbe ''Lodgera'', iako je ''"Heroes"'' jedini dio trilogije koji je većim dijelom bio snimljen u Berlinu. Svaki je uradak ušao u top 5 mjesta na britanskim ljestvicama. Bowie je kasnije glazbu na toj trilogiji opisao svojom "DNK".<ref>{{~~cite news~~\|last1=MacLean\|first1=Rory\|title=Bowie in Berlin: 'He drove round the car park at 70mph screaming that he wanted to end it all'\|url=https://www.theguardian.com/music/2016/jan/13/david-bowie-berlin-years-heroes-just-a-gigolo\|work=[[The Guardian]]\|date=13 January 2016}}</ref> ''[[Consequence of Sound]]'' izjavio je da je trilogija "trostruki pogodak [[art rock]]a",<ref>{{Citiranje weba\|work=[[Consequence of Sound]]\|url=https://consequenceofsound.net/2018/01/ranking-dissected-david-bowie/\|title=Ranking: Every David Bowie Album From Worst to Best\|date=January 8, 2016}}</ref> dok je ''[[Rolling Stone]]'' napisao da "sadrži najinovativniju glazbu u glazbenikovom utjecajnovom opusu".<ref>{{cite magazine\|last1=Kreps\|first1=Daniel\|title=Brian Eno on David Bowie: 'I Feel a Huge Gap Now'\|magazine=[[Rolling Stone]]\|date=11 January 2016\|url=https://www.rollingstone.com/music/news/brian-eno-on-david-bowie-i-feel-a-huge-gap-now-20160111}}</ref>		Ta je tri albuma Bowie počeo nazivati ''Berlinskom trilogijom'' tijekom promidžbe ''Lodgera'', iako je ''"Heroes"'' jedini dio trilogije koji je većim dijelom bio snimljen u Berlinu. Svaki je uradak ušao u top 5 mjesta na britanskim ljestvicama. Bowie je kasnije glazbu na toj trilogiji opisao svojom "DNK".<ref>{{Citiranje novina\|last1=MacLean\|first1=Rory\|title=Bowie in Berlin: 'He drove round the car park at 70mph screaming that he wanted to end it all'\|url=https://www.theguardian.com/music/2016/jan/13/david-bowie-berlin-years-heroes-just-a-gigolo\|work=[[The Guardian]]\|date=13 January 2016}}</ref> ''[[Consequence of Sound]]'' izjavio je da je trilogija "trostruki pogodak [[art rock]]a",<ref>{{Citiranje weba\|work=[[Consequence of Sound]]\|url=https://consequenceofsound.net/2018/01/ranking-dissected-david-bowie/\|title=Ranking: Every David Bowie Album From Worst to Best\|date=January 8, 2016}}</ref> dok je ''[[Rolling Stone]]'' napisao da "sadrži najinovativniju glazbu u glazbenikovom utjecajnovom opusu".<ref>{{cite magazine\|last1=Kreps\|first1=Daniel\|title=Brian Eno on David Bowie: 'I Feel a Huge Gap Now'\|magazine=[[Rolling Stone]]\|date=11 January 2016\|url=https://www.rollingstone.com/music/news/brian-eno-on-david-bowie-i-feel-a-huge-gap-now-20160111}}</ref>

	==Pozadina==		==Pozadina==

WikiSysop: Bot: Automatska zamjena teksta (-{{cite web +{{Citiranje weba)

2021-11-25T07:56:17Z

Bot: Automatska zamjena teksta (-{{cite web +{{Citiranje weba)

Prikaži promjene

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-11-23T22:36:59Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

'''Berlinsku trilogiju''' čine tri studijska albuma engleskog pjevača i skladatelja [[David Bowie|Davida Bowieja]]: ''[[Low]]'' (iz 1977.), ''[["Heroes"]]'' (iz 1977.) i ''[[Lodger]]'' (iz 1979.). Ti su uradci bili snimljeni nakon što se Bowie krajem 1976. preselio u [[Zapadni Berlin]] te je na njima eksperimentirao s elementima [[elektronička glazba|elektroničke glazbe]], [[krautrock]]a, [[ambijentalna glazba|ambijentalne]] i [[svjetska glazba|svjetske glazbe]] u suradnji s američkim producentom [[Tony Visconti|Tonyjem Viscontijem]] i engleskim glazbenikom [[Brian Eno|Brianom Enom]].

Ta je tri albuma Bowie počeo nazivati ''Berlinskom trilogijom'' tijekom promidžbe ''Lodgera'', iako je ''"Heroes"'' jedini dio trilogije koji je većim dijelom bio snimljen u Berlinu. Svaki je uradak ušao u top 5 mjesta na britanskim ljestvicama. Bowie je kasnije glazbu na toj trilogiji opisao svojom "DNK".<ref>{{cite news|last1=MacLean|first1=Rory|title=Bowie in Berlin: 'He drove round the car park at 70mph screaming that he wanted to end it all'|url=https://www.theguardian.com/music/2016/jan/13/david-bowie-berlin-years-heroes-just-a-gigolo|work=[[The Guardian]]|date=13 January 2016}}</ref> ''[[Consequence of Sound]]'' izjavio je da je trilogija "trostruki pogodak [[art rock]]a",<ref>{{cite web|work=[[Consequence of Sound]]|url=https://consequenceofsound.net/2018/01/ranking-dissected-david-bowie/|title=Ranking: Every David Bowie Album From Worst to Best|date=January 8, 2016}}</ref> dok je ''[[Rolling Stone]]'' napisao da "sadrži najinovativniju glazbu u glazbenikovom utjecajnovom opusu".<ref>{{cite magazine|last1=Kreps|first1=Daniel|title=Brian Eno on David Bowie: 'I Feel a Huge Gap Now'|magazine=[[Rolling Stone]]|date=11 January 2016|url=https://www.rollingstone.com/music/news/brian-eno-on-david-bowie-i-feel-a-huge-gap-now-20160111}}</ref>

==Pozadina==
Nakon perioda u liku [[Mršavi Bijeli Vojvoda|Mršavog Bijelog Vojvode]] i komercijalno uspješnih singlova "[[Fame]]" i "[[Golden Years]]" 1976. godine Bowie je želio napustiti narkomansku kulturu Los Angelesa,<ref name="UCR">{{cite web|last1=Mastropolo|first1=Frank|title=The History of David Bowie's Berlin Trilogy: ''Low'', ''"Heroes"'' and ''Lodger''|url=http://ultimateclassicrock.com/david-bowie-berlin-trilogy/|website=[[Ultimate Classic Rock]]|date=11 January 2016}}</ref> gdje je postao ovisan o [[kokain]]u.<ref name="Wilcken 2005 24">{{cite book|last=Wilcken|first=Hugo|date=2005|title=''Low''|location=New York|publisher=Continuum|isbn=0-8264-1684-5|page=24}}</ref> Također je postao i središtem polemika zbog svojih komentara kojim je naočigled podržao [[fašizam]].{{sfn|Buckley|2005|pp=289–91}} Rekao je da se čudno ponašao zbog ovisnosti i lošeg psihičkog zdravlja{{sfn|Carr|Murray|1981|p=11}} te dodao: "Bio sam potpuno lud i izvan sebe".{{sfn|Sandford|1997|p=158}} To je vrijeme nazvao "najmračnijim razdobljem svojega života" i priznao da se zbog svoje "astronomske" ovisnosti o kokainu ne sjeća snimanja ''[[Station to Station]]a'', koje se odvijalo u Los Angelesu krajem 1975. godine.{{sfn|Buckley|2005|pp=258–75}} Budući da mu se zdravlje pogoršavalo, Bowie je pokušao manje konzumirati kokain i postepeno se odmaknuti od lika Thin White Dukea, kojeg je počeo smatrati "doista gadnim".<ref name="Wilcken 2005 24"/> Rekao je: "Bilo je to opasno razdoblje. Bio sam fizički i emocionalno izmučen i počeo sam preispitivati svoj razum".<ref name="Bowie's UNCUT interview on Low">{{cite web|title=Bowie's UNCUT interview on Low|url=http://www.bowiegoldenyears.com/low.html|website=BowieGoldenYears.com|access-date=2016-03-30|archive-url=https://web.archive.org/web/20170228035917/http://www.bowiegoldenyears.com/low.html|archive-date=2017-02-28|url-status=dead}}</ref>
[[Slika:Hauptstraße 155 Berlin-Schöneberg.jpg|thumb|lijevo|Zgrada na adresi Haupstraße 155 u berlinskoj četvrti [[Schöneberg]] u kojoj je Bowie od 1976. do 1978. živio s Iggyjem Popom]]

Bowie se tijekom druge polovice 1976. preselio u Švicarsku. Ondje je počeo proučavati različite oblike umjetnosti i posjećivati galerije u [[Ženeva|Ženevi]] te [[muzej Brücke]] u Berlinu te je tako (prema riječima biografa Christophera Sandforda) postao "plodan stvaratelj i kolekcionar modernih umjetničkih djela ... Ne samo da je postao poznata mecena [[ekspresionizam|ekspresionističke umjetnosti]], već se zatvoren u Clos des Mésangesu odlučio više posvetiti [[klasična glazba|klasičnoj glazbi]] i [[književnost]]i te je počeo pisati autobiografiju".{{sfn|Sandford|1997|pp=154–55}} Kasnije se te godine Bowie s prijateljem i pjevačem [[Iggy Pop|Iggyjem Popom]] preselio u [[Berlin]] kako ne bi toliko bio u središtu pozornosti i kako bi se lakše nosio sa svojom ovisnošću:

{{citat|Mnogo mi se godina sviđao Berlin, činio mi se poput utočišta. Bio je to jedan od rijetkih gradova u kojima sam se mogao slobodno kretati i ostati nezapažen. Postajao sam siromašan, a ondje se jeftino živjelo. Zbog nekog razloga Berlinci jednostavno nisu marili. Barem ne za britanskog rock pjevača.<ref>{{cite magazine|magazine=[[Uncut (magazine)|Uncut]]|title=Uncut Interviews David Bowie & Tony Visconti On Berlin|date=March 2001|url=http://www.bowiewonderworld.com/features/tvuncut.htm}}</ref>}}

Dok je dijelio stan s Iggyjem Popom, Bowie se počeo zanimati za njemačku glazbenu scenu, koju su činili izvođači kao što su [[Tangerine Dream]], [[Kraftwerk]], [[Cluster (sastav)|Cluster]], [[Harmonia]] i [[Neu!]].<ref>{{Cite news|url=http://reynoldsretro.blogspot.com/2015/01/interview-with-edgar-froese-rip.html|title=The Final Frontier: The Analogue Synth Gods of the 1970s (interview with Edgar Froese (RIP)|author=[[Simon Reynolds]]|work=Groove|via=reynoldsretro.blogspot.com (January 23, 2015)|year=2007|access-date=2019-02-14|language=de-DE}}</ref> Prije nego što su se preselili u stan u ulici Hauptstraße, Pop i Bowie neko su vrijeme živjeli s [[Edgar Froese|Edgarom Froeseom]] iz [[Tangerine Dream]]a i njegovom obitelji u njihovoj kući u [[Schöneberg]]u. Froese je također pomogao Bowieju da se oporavi i upoznao ga s berlinskom podzemnom glazbenom scenom. Bowie je rekao da ga se Froeseov samostalni album ''[[Epsilon in Malaysian Pale]]'' snažno dojmio i da je postao popratna glazba njegovom životu u Berlinu.<ref>{{Cite news|url=https://www.tagesspiegel.de/berlin/bezirke/bayerisches-viertel/tangerine-dream-im-kiez-als-david-bowie-bei-edgar-froese-im-bayerischen-viertel-wohnte/9919802.html|title=Als David Bowie bei Edgar Froese im Bayerischen Viertel wohnte|last=Hugues|first=Pascale|date=2017-01-08|work=Der Tagesspiegel Online|access-date=2018-09-20|language=de-DE|issn=1865-2263}}</ref><ref name="History Extra">{{Cite news|url=https://www.historyextra.com/period/20th-century/bowies-berlin-the-city-that-shaped-a-1970s-masterpiece/|title=Bowie's Berlin: the city that shaped a 1970s masterpiece|work=History Extra|access-date=2018-09-20|language=en}}</ref> Dok se nekoliko mjeseci oporavljao, također ga je počeo zanimati i [[minimalizam|minimalistični]] album ''[[Discreet Music]]'' [[Brian Eno|Briana Ena]] (iz 1975.). Upoznao je Ena 1976.<ref>{{cite book |last=Seabrook |first=Thomas Jerome |title=Bowie in Berlin: A New Career in a New Town |publisher=Jawbone Press |year=2008 |isbn=1906002088 |url=https://books.google.com/books?id=xsSHjTf_-F8C |ref=harv}}</ref><ref name="BBC">{{cite web|title=Eno: I would set up sonic scenarios for David Bowie|url=https://www.bbc.com/news/entertainment-arts-36261640|website=[[BBC News]]|accessdate=16 June 2016}}</ref>{{sfn|Carr|Murray|1981|pp=91–92}} i ubrzo nakon toga počeo je surađivati s njim i producentom [[Tony Visconti|Tonyjem Viscontijem]].{{sfn|Sandford|1997|p=149}} Iste je godine Bowie s Popom napisao pjesme za Popov debitantski samostalni album ''[[The Idiot]]'' (iz 1977.) te je bio i njegov producent.<ref>{{cite journal|last=Needs|first=Kris|title=The Passenger|journal=Mojo Classic|date=January 2007|issue=60 Years of Bowie|page=65}}</ref> Budući da je rad na ''The Idiotu'' počeo prije nego na ''Lowu'', često se smatra da je Popov ''The Idiot'' neslužbeni početak Bowiejevog berlinskog razdoblja, premda su ta dva albuma bila snimljena u gotovo isto vrijeme.<ref name="Wilcken">{{cite book |last=Wilcken |first=Hugo |year=2005 |title=Low |pages=37–58}}</ref>

==Povijest==

===1976. – 1977.: ''Low''===
[[Slika:H910 Harmonizer.jpg|thumb|desno|U prvom planu pjesama na ''Lowu'' bio je Viscontijev nedavno kupljeni [[Eventide|Eventideov harmonizator H910]]. Kad ga je Bowie upitao čemu to služi, Visconti je odgovorio: "Sjebava tkanje vremena".<ref>{{cite web|last1=Quantick|first1=David|title=David Bowie: 1977, back from the abyss and changing music forever...|url=http://teamrock.com/feature/2012-06-20/david-bowie-1977-back-from-the-abyss-and-changing-music-forever|website=[[Team Rock]]|date=June 20, 2012}}</ref>]]

Album ''[[Low]]'' (iz 1977.) bio je sniman u vrijeme dok se Bowie borio s teškim privatnim problemima, među kojima su bili problematični brak i ovisnost o drogi: "Na albumu ''Low'' prisutno je mnogo boli. Tad sam se prvi put pokušao riješiti kokaina, što je bilo strahovito bolno. I preselio sam se u Berlin kako bih to postigao. Preselio sam se iz svjetskog centra kokaina [Los Angelesa] u svjetski centar [[heroin|bijeloga]]. Na svu sreću, bijelo mi se nije svidjelo pa nisam bio u opasnosti".<ref>Scott Cohen. "David Bowie", ''Details'' magazine, Rujan 1991.: str. 97</ref> Visconti je izjavio da naziv djelomično aludira na Bowiejeva "loša" raspoloženja tijekom skladanja i snimanja tog albuma.<ref>[https://web.archive.org/web/20170228035917/http://www.bowiegoldenyears.com/low.html BowieGoldenYears] Pristupljeno 12. lipnja 2007.</ref> Na tom se uratku Bowie prvi put počeo baviti [[elektronička glazba|elektroničkom]]<ref name="drowned">{{cite web|last1=Lukowski|first1=Andrzej|title=Album Review: Low: Live in Chicago|url=http://drownedinsound.com/releases/19111/reviews/4149574|website=[[Drowned in Sound]]|accessdate=29 March 2016}}</ref> i [[ambijentalna glazba|ambijentalnom glazbom]].<ref name="ultimate">{{cite web|last1=Mastropolo|first1=Frank|title=The History of David Bowie's Berlin Trilogy: 'Low,' 'Heroes,' and 'Lodger'|url=http://ultimateclassicrock.com/david-bowie-berlin-trilogy/|website=[[Ultimate Classic Rock]]|accessdate=29 March 2016}}</ref> Na prvoj se strani albuma nalaze kraći, izravni isječci [[avant-pop]] pjesama;<ref name="AllMusic">{{cite web|url=http://www.allmusic.com/album/low-mw0000185800|title=Low - David Bowie - Songs, Reviews, Credits - AllMusic|website=AllMusic}}</ref> druga se strana uglavnom sastoji od duljih, instrumentalnih skladbi.<ref name="AllMusic"/> Iako mu se često pogrešno pripisuju zasluge za produkciju ''Lowa'',{{sfn|Pegg|2004|pages=302–306}} Eno je bio umjetnički direktor i skladao veći dio druge strane albuma te je napisao instrumental za pjesmu "Warszawa" dok je Bowie bio na pariškom sudu na kojem je podnio tužbu protiv svojeg bivšeg menadžera.<ref>Hugo Wilcken (2005). ''Low'': pp. 113–118</ref> Djelomično nadahnut [[krautrock]]om [[Tangerine Dream]]a, [[Kraftwerk]]a i sastava [[Neu!]] ''Low'' je pokazao odmak od pripovijedanja u Bowiejevim pjesamama prema apstraktnijim pjesmama u kojima su tekstovi povremeni i neobavezni.{{sfn|Carr|Murray|1981|pp=91–92}}{{sfn|Pegg|2004}} <ref name="History Extra"/>

''Low'' i ''The Idiot'' većim su dijelom bili snimljeni u Francuskoj; od uradaka u Bowiejevoj trilogiji samo su ''Low'' i ''"Heroes"'' bili snimljeni u studiju [[Hansa Studios]] u Berlinu, kojem je nadimak bio "Hansa pored [[Berlinski zid|zida]]" zbog toga što je bio blizu upečatljive strukture koja je odvajala [[Zapadni Berlin|Zapadni]] od [[Istočni Berlin|Istočnog Berlina]].<ref name="UCR"/> Iako je dovršio album u studenom 1976. godine, njegovoj je diskografskoj kući bilo potrebno još tri mjeseca da ga objavi.<ref name="Ruether 82–85">{{cite web|last=Ruether|first=Tobias|url=http://032c.com/2006/the-man-who-came-from-hell/|title=The Man Who Came from Hell|work=[[032c]]|date=Winter 2006–2007|pages=82–85|accessdate=21 July 2014}}</ref> Nakon objave dobio je mnoštvo negativnih kritika; RCA, njegova diskografska kuća koja je namjeravala održati dotadašnji komercijalni uspjeh pjevača, u početku nije prihvatila album, a Bowiejev bivši menadžer, Tony Defries, koji je i dalje namjeravao zaraditi na pjevaču, pokušao je spriječiti njegovu objavu. Usprkos tome, singl "[[Sound and Vision]]" pojavio se na trećem mjestu britanskih ljestvica, dok je sam ''Low'' nadišao uspjeh ''Station to Stationa'' — pojavio se na drugom mjestu britanskih ljestvica.

===1977. – 1978.: ''"Heroes"'' i svjetska turneja===
[[Slika:David bowie 05061978 01 150.jpg|thumb|lijevo|Nastup u [[Ekeberghallen]]u 1978. godine]]

Iako je ponovio minimalističan i instrumentalan stil koji je bio prisutan na ''Lowu'', na drugom su se dijelu trilogije, albumu ''[["Heroes"]]'' (iz 1977.), pojavilo više elemenata popa i rocka; na tom se uratku Bowieju pridružio [[Robert Fripp]], česti Enov suradnik i gitarist grupe [[King Crimson]]. Poput ''Lowa'', ''"Heroes"'' je prikazao [[duh vremena]] uoči hladnog rata, simbolički prikazanog podijeljenim gradom Berlinom.{{sfn|Pegg|2004|pp=90–92}} Mnogo je izvora ambijentalnih zvukova na albumu, a među njima su generatori bijele buke, sintesajzeri i [[koto (glazbalo)|koto]]. Uradak je također bio uspješan i našao se na trećem mjestu britanskih ljestvica. Njegova [["Heroes" (pjesma)|naslovna skladba]], iako se pojavila tek na 24. mjestu britanske ljestvice singlova, vrlo je brzo postala popularna i nekoliko mjeseci kasnije bila je objavljena na njemačkom i francuskom.{{sfn|Sandford|1997|pp=181–82}} Aludirajući na rastuću scenu [[novi val|novog vala]] [[RCA Records]] reklamirao je ''"Heroes"'' sloganom "Postoji stari val. Postoji novi val. A postoji i David Bowie..."{{sfn|Carr|Murray|1981|pp=91–92}}

Nakon što je 1977. objavio ''"Heroes"'', Bowie je proveo veći dio 1978. na [[Isolar II – The 1978 World Tour|svjetskoj turneji Isolar II]] tijekom koje je na sedamdeset koncerata u 12 država izveo glazbu s prva dva albuma Berlinske trilogije pred gotovo milijun ljudi. Do tog se vremena uspješno odviknuo od droge; životopisac David Buckley napisao je da je Isolar II bila "Bowiejeva prva turneja u pet godina tijekom koje se vjerojatno nije anestezirao ogromnim količinama kokaina prije odlaska na pozornicu. ... Bez nesvjestice koju su mu prije izazivale droge sad je bio dovoljno psihički zdrav da stvara prijatelje."{{sfn|Buckley|2005|p=293}} Snimke s turneje pojavile su se na koncertnom albumu ''[[Stage]]'', koji je bio objavljen iste godine.{{sfn|Sandford|1997|p=189}}

===1979.: ''Lodger''===
U vrijeme albuma ''[[Lodger]]'' (iz 1979.) Bowie je počeo govoriti o prethodnim dvama albumima kao o početku trilogije utemeljene na gradu Berlinu koja završava ''Lodgerom'', što je uglavnom bila marketinška tehnika kojom je nastojao podržati neobičan novi album.<ref name="Q">{{cite web|last1=Graham|first1=Ben|title=30-Years On: David Bowie's ''Lodger'' Comes In grom the Cold|date=January 11, 2016|url=http://thequietus.com/articles/03161-30-years-on-david-bowie-s-lodger-comes-in-from-the-cold|website=[[The Quietus]]|accessdate=6 December 2016}}</ref> Na ''Lodgeru'', posljednjem dijelu onoga što je Bowie nazvao svojim "[[triptih]]om", više nije bila prisutna minimalistična, ambijentalna priroda prethodnih dvaju albuma, već je došlo do djelomičnog povratka bubnjarskom i gitarističkom rocku i popu iz vremena prije berlinskog razdoblja. Bio je snimljen u Švicarskoj i New Yorku te ga čini spoj [[novi val|novog vala]] i [[svjetska glazba|svjetske glazbe]], s time da se na određenim mjestima pojavljuju glazbene ljestvice istočnjačkog podrijetla. Neke su pjesme nastale uz pomoć karata [[iskrivljene strategije|iskrivljenih strategija]] koje su osmilili Eno i [[Peter Schmidt]]: Na "Boys Keep Swinging" članovi sastava morali su zamijeniti glazbala, na "Move On" su akordi ranije Bowiejeve skladbe "[[All the Young Dudes]]" bili svirani unatrag, dok su se na "Red Money" pojavile [[pozadinska dionica|pozadinske dionice]] iz "Sister Midnight", pjesme koju je Bowie prethodno skladao s Iggyjem Popom.{{sfn|Carr|Murray|1981|pp=102–107}} Uradak je bio snimljen u Švicarskoj. Prije nego što je bio objavljen, Mel Ilberman iz RCA-a izjavio je: "Mogli bismo ga nazvati Bowiejevim ''Sergeant Pepperom'' ... Konceptualni je album koji prikazuje naslovnog podstanara kao lutalicu bez kuće, kojeg muče stresovi života i tehnologija".

''Lodger'' je u početku dobivao miješane kritike; životopisac Christopher Sandford izjavio je: "Uradak je čudnim odlukama uništio velika očekivanja, a nakon njega je Bowie na petnaest godina prestao raditi s Enom". ''Lodger'' se našao na 4. mjestu britanskih ljestvica i 20. mjestu ljestvica u SAD-u te su s njega bili objavljenih singlovi "[[Boys Keep Swinging]]" (koji se našao na 7. mjestu britanskih ljestvica) i
"[[DJ (pjesma Davida Bowieja)|DJ]]".{{sfn|Buckley|2005|p=281}}{{sfn|Sandford|1997|pp=191–92}} Krajem godine Bowie i njegova supruga Angela započeli su s postupkom razvoda i, nakon nekoliko mjeseci mučne parnice, razveli su se početkom 1980. godine.<ref>Sandford (1997): str. 197</ref> Početkom 1980-ih Bowie se preselio u [[New York City]].<ref name="UCR"/>

==Izvori==
{{izvori|2}}

==Bibliografija==
* {{cite book|last=Buckley|first=David|year=2005|origyear=1999|title=Strange Fascination – David Bowie: The Definitive Story|location=London|publisher=Virgin|isbn=978-0-7535-1002-5 |ref=harv}}
* Carr, Roy; Murray, Charles Shaar (1981). ''Bowie: An Illustrated Record''. New York: Avon. {{ISBN|0-380-77966-8}}.
* {{cite book|last=Pegg|first=Nicholas|authorlink=Nicholas Pegg|year=2004|origyear=2000|title=The Complete David Bowie|location=London|publisher=Reynolds & Hearn|isbn=1-903111-73-0 |ref=harv}}
* {{cite book|last=Sandford|first=Christopher|title=Bowie: Loving the Alien|publisher=Time Warner|year=1997|origyear=1996|isbn=0-306-80854-4|ref=harv|url-access=registration|url=https://archive.org/details/bowielovingalien00sand}}

{{David Bowie}}

[[Kategorija:David Bowie]]