Suradnik10: Zamjena teksta - '{{(.)ječnik' u '{{HIEslovar'

2026-03-10T03:43:46Z

Zamjena teksta - '{{(.)ječnik' u '{{HIEslovar'

←Starija inačica		Inačica od 10. ožujak 2026. u 03:43
Redak 146:		Redak 146:
	{{izvori\|3}}		{{izvori\|3}}

	{{~~Wječnik~~}}		{{HIEslovar}}

	{{Kemijski elementi}}		{{Kemijski elementi}}

	[[Kategorija:Kemijski elementi]]		[[Kategorija:Kemijski elementi]]

Suradnik10: Zamjena teksta - '{{redirect|' u '{{preusmjerava|'

2025-04-18T01:06:55Z

Zamjena teksta - '{{redirect|' u '{{preusmjerava|'

←Starija inačica		Inačica od 18. travanj 2025. u 01:06
Redak 1:		Redak 1:
	{{~~redirect~~\|Be\|jezike\|[[Be (jezici)]]}}		{{preusmjerava\|Be\|jezike\|[[Be (jezici)]]}}
	{{pravopis}}		{{pravopis}}
	{{Kemijski_element		{{Kemijski_element

WikiSysop: Zamjena teksta - '' u ''

2024-12-15T10:36:47Z

Zamjena teksta - '' u ''

←Starija inačica		Inačica od 15. prosinac 2024. u 10:36
Redak 1:		Redak 1:
	~~<!--'''Berilij'''-->~~{{redirect\|Be\|jezike\|[[Be (jezici)]]}}		{{redirect\|Be\|jezike\|[[Be (jezici)]]}}
	{{pravopis}}		{{pravopis}}
	{{Kemijski_element		{{Kemijski_element

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-12-16T09:55:24Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

{{redirect|Be|jezike|[[Be (jezici)]]}}
{{pravopis}}
{{Kemijski_element
|ime = berilij
|simbol = Be
|redni_broj = 4
|kemijska_skupina = zemnoalkalijski metali
|grupa = 2
|perioda = 2
|blok = s
|izgled = siva [[Krutine|krutina]] [[Datoteka:Be-140g.jpg|170px]]
|gustoca = 1850
|tvrdoca = 1670 MPa (HV), 600 MPa (HB), 5,5 ([[Mohsova skala]])
|atomska_masa = 9,012182(3)
|specificni_toplinski_kapacitet = (25 °C) 16,443
|taliste = 1287
|vreliste = 2469
|toplina_taljenja = 7,895
|toplina_isparivanja = 297
|EK1 = Helij
|EK2 = He
|e_konfiguracija = 2s2
}}

'''Berilij''' je dvovalentan, u prirodi se može naći samo u spoju s drugim elementima, u mineralima. Poznato [[drago kamenje]] koje sadrži berilij su [[beril]] (zeleni beril nazivamo [[smaragd]], a plavi akvamarin) i krisoberil. Samostalni berilij je čelično sive boje, tvrd, lagan i krt [[Zemnoalkalijski metali|zemnoalkalijski metal]]. Prvenstveno se koristi kao dodatak za otvdnjavanje [[legura]], posebno za berilij-bakar, koji ima visoku čvrstoću, nemagnetičan je i ne iskri. Berilij ima vrlo malu gustoću (1,85 puta teži od vode), visoku točku taljenja, visoku toplinsku stabilnost i mali koeficijent topliskog širenja. Idealan je materijal za [[zrakoplov]]e, koristi se za mlaznice na raketnim motorima i imati će znatan udio u strukturi budućeg svemirskog [[teleskop]]a. Ima relativno visoku prozirnost za [[rendgenske zrake]] i za ostalo [[Radioaktivnost|radioaktivno]] zračenje, pa se dosta koristi kao filter ili prozor kod radioaktivnih primjena, a dosta se koristi i kod pokusa s [[Elementarna čestica|elementarnim česticama]].

Tržišna primjena berilija je veliki izazov zbog [[otrov|otrovnosti]], posebno udisanjem prašine koja sadrži berilij. On nagriza tkiva i uzrokuje [[Alergija|alergičnu]] bolest, beriliozu, koja može biti opasna po život.<ref>[http://www.vasdoktor.com/medicina-rada/1376-berilioza Berilioza]</ref>

Budući da se ne stvara u zvijezdama, berilij je dosta rijedak materijal, i na Zemlji i u svemiru. Za njega se ne zna je li koristan za građu biljaka i životinja.

== Povijest ==
[[Nicolas-Luis Vauquelin]] [[1798.]] godine proizveo je [[berilijev oksid]] iz minerala berila i smaragda. [[Friedrich Wöhler]] i [[Antoine Bussy]] su [[1828.]] godine uspjeli iz [[berilijev klorid|berilijevog klorida]] izolirati čisti element uz pomoć elementarnog [[kalij]]a.

Dobio je ime po grčkoj riječi βήρυλλος (biryllos) koja vuče korijene od "izblijediti", kao referenca na blijedu boju minerala [[beril]]a.

== Svojstva ==
[[Datoteka:Be-140g.jpg|100px|mini|lijevo|Kristal berilija]]
Berilij je siv, tvrd i krt [[zemnoalkalijski metali|zemnoalkalijski metal]], kemijski sličan [[aluminij]]u. Ima jedno od najviših tališta lakih metala te vrlo veliku elastičnost.

Na zraku je stabilan, a zagrijavanjem se presvlači zaštitnim slojem [[berilijev oksid|berilijevog oksida]]. Praškasti berilij, zagrijan na zraku, izgara u smjesu oksida i [[berilijev nitrid|nitrida]].

Berilij u spojevima dolazi u stupnju oksidacije +2.

S vodom ne reagira niti pri 1000 °C. Otapaju ga klorovodična i sumporna kiselina, no nikako ne reagira s dušičnom. Otapa se u lužinama.

Izuzetno je krut materijal, po Youngovu modulu iskazuje 287 Gpa. Modul elastičnosti berilija je oko 50 % veći od [[čelik]]a. Kombinacija tog modula i male gustoće, daje neobično visoku [[Brzina zvuka|brzinu zvuka]] u beriliju (oko 12 900 m/s). Značajno svojstvo je i visoka vrijednost specifične toplinske (1925 J•kg−1•K−1) i termičke provodljivosti (216 W•m−1•K−1), što čini berilij najboljim metalom koji rasipa toplinu (hladilo) u odnosu na svoju težinu. Ima svojstvo relativno malog koeficijenta linearnog toplinskog širenja (11,4 × 10−6 K−1), što mu daje dimenzionalnu stabilnost uslijed zagrijavanja.<ref>"Landolt-Börnstein  Group VIII Advanced Materials and Technologies: Powder Metallurgy Data. Refractory, Hard and Intermetallic Materials" Behrens, V., 2003.</ref>

Kod [[Standardni tlak i temperatura|standardnog tlaka i temperature]], berilij je otporan na [[oksidacija|oksidaciju]], kada je izložen zraku. Ima sposobnost grebanja stakla, a to je zbog stvaranja tankog sloja tvrdog oksida BeO. Otporan je na [[korozija|koroziju]] [[Dušična kiselina|dušične kiseline]].

===Nuklearna svojstva===
Berilij ima veliki poprečni presjek rasipanja za visoko energetske neutrone, tako da u stvari usporuje neutrone, sve do nivoa toplinske energije, kada je poprečni presjek mali (oko 0,008 barna ili 0,008 x 10−28 m2). Prevladavajući izotop berilij-9 se raspada neutronskom reakcijom na berilij-8, tako da time umnožava [[neutron]]e – više neutrona oslobađa nego upija. Ta nuklearna reakcija je:

49Be + n → 2 x 24He + 2 x n

Berilij je proziran za većinu valnih duljina [[Rendgenske zrake|rendgenskog zračenja]] i [[gama-čestica]], tako da je vrlo koristan za izlazni prozor [[Elektronska cijev|elektronskih cijevi]] i slične primjene. Berilij je dobar izvor kada treba mali broj slobodnih neutrona u laboratoriju. Neutroni se oslobađaju kada [[atomska jezgra|atomsku jezgru]] pogodi energetska [[alfa-čestica]], sljedećom reakcijom:

49Be + 24He → 612C + n

gdje je 24He alfa-čestica i 612C jezgra ugljika-12.<ref>[http://books.google.com/?id=FCnUN45cL1cC&pg=PA239] "Beryllium its Metallurgy and Properties" Henry H. Hausner</ref>

=== Izotopi ===
[[Datoteka:Solar Activity Proxies.png|mini|250px|desno|Dijagram pokazuje promjene u [[Sunčev ciklus|Sunčevim ciklusima]] i za usporedbu promjenu koncentracije izotopa berilij-10. Treba napomenuti da je dijagram za berilij-10 izokrenut, tako da povećanje na dijagramu prestavlja ustvari nižu vrijednost berilija-10]]
Berilij je mononuklidni element jer su mu svi izotopi osim 9Be nestabilni ili se pojavljuju u tragovima.

Izotop berilij-10 se stvara u [[Zemljina atmosfera|Zemljinoj atmosferi]] djelovanjem [[Kozmičke zrake|kozmičkih zraka]] na jezgre [[kisik]]a i [[dušik]]a, i zato se zove '''kozmogenički izotop'''. Kozmogenični berilij-10 se nakuplja na površini [[tlo|tla]], gdje relativno dugo [[vrijeme poluraspada]] (1,36 milijuna godina) dopušta dugi ostanak, prije rapada u [[bor]]-10. Zato se izotop berilij-10 koristi za ispitivanje prirodne [[erozija|erozije]] tla, formiranje slojeva tla, kao i za mjerenje promjena jačine [[Sunce|Sunčevog]] [[toplinsko zračenje|toplinskog zračenja]] i za starost uzoraka jezgri [[Ledenjak|leda]].

Stvaranje izotopa berilija-10 je obrnuto proporcionalno s jačinom Sunčevog toplinskog zračenja: s pojačenjem aktivnosti Sunca ([[Sunčev ciklus|Sunčevog ciklusa]]), pojačava se i količina [[Sunčev vjetar|Sunčevog vjetra]], a time se smanjuje količina [[kozmičke zrake|kozmičkih zraka]] na površini Zemlje i nastale količine izotopa berilja-10.

Nuklearne eksplozije također povećavaju količinu izotopa berilija-10, reakcijom brzih neutrona s ugljikom-13 iz ugljičnog dioksida (CO2) u zraku, tako da je to isto pokazatelj pojačanih testova [[nuklearno oružje|nuklearnog oružja]] u nekom području.<ref>Whitehead, N; Endo, S; Tanaka, K; Takatsuji, T; Hoshi, M; Fukutani, S; Ditchburn, Rg; Zondervan, A. "A preliminary study on the use of (10)Be in forensic radioecology of nuclear explosion sites"</ref>

Izotop berilij-7 (vrijeme poluraspada je 53 dana) je također kozmogeničan i isto pokazuje pojačanu količinu [[Sunčeve pjege|Sunčevih pjega]], slično kao berilij-10.<ref>[http://math.ucr.edu/home/baez/physics/ParticleAndNuclear/decay_rates.html] "How to Change Nuclear Decay Rates" Bill Johnson, 2008.</ref>

Činjenica da berilij-8 ima vrlo kratko vrijeme poluraspada ima vrlo značajne [[Kozmologija|kozmološke]] posljedice. Elementi teži od berilija nisu se mogli stvoriti za vrijeme [[Veliki prasak|velikog praska]], zbog nedostatka vremena. Naime, nukleosinteza kod velikog praska trajala je vrlo kratko pa se nije mogao stvoriti ugljik-12 [[nuklearna fuzija|nuklearnom fuzijom]] helija-4 i berilija-8, koji je postojao u premalim koncentracijama. Britanski astronom Fred Hoyle prvi je pokazao da energetski nivoi berilija-8 i ugljika-12 pokazuju da se ugljik-12 stvarao iz trostruke nuklearne fuzije [[alfa-čestica]], tako da se život na osnovi [[ugljik]]a mogao stvoriti iz plinova i prašine nastale izbacivanjem [[supernova|supernove]].<ref>[http://books.google.com/?id=PXGWGnPPo0gC&pg=PA223] "Supernovae and nucleosynthesis" Arnett David, 1996.</ref>

Izotop berilij-13 ima najkraće vrijeme poluraspada od 2,7 × 10−21 sekunda i oslobađa jedan neutron. Berilij-6 isto traje vrlo kratko s vremenom poluraspada 5,0 × 10−21 sekunda. I izotopi berilij-11 i berilij-14 traju vrlo kratko.
[[Datoteka:Hazard_T.svg|mini|desno|200px|Piktogramm prekrižene mrtvačke glave tradicionalno se koristi kao simbol za otrove.]]

== Rasprostranjenost ==
Maseni udio berilija u Zemljinoj kori iznosi 0,006%. Nalazi se u stotinjak minerala, od kojih su najvažniji [[bertrandit]] (Be4Si2O7(OH)2), [[beril]] (Al2Be3Si6O18), [[hrizoberil]] (Al2BeO4), i [[fenakit]] (Be2SiO4). U obliku dragog kamenja, beril se pojavljuje kao [[akvamarin]], [[biksbit]] i [[smaragd]].

== Dobivanje ==
Berilij se dobiva od berila u kojem mu je maseni udio 5%. Prvo se razlaže uz pomoć [[natrijev heksafluorosilikat|natrijevog heksafluorosilikata]], čime nastaju topljivi [[natrijev tetrafluoroberilat]] i netopljivi [[natrijev heksafluoroaluminat]]. Produkt se otapa u vodi. Zatim se uparava do kristalizacije, miješa s fluoridima natrija i barija, tali na 1350 °C i elektrolizira u metal čistoće 98-98,5%.

== Spojevi ==
Sva četiri halogenida mogu se dobiti izravnom sintezom pri povišenoj temperaturi. Kovalentni su i pokazuju kiselu reakciju u vodenim otopinama. Otapanjem [[berilijev hidroksid|hidroksida]] u kiselinama nastaju soli, a u lužinama [[berilat]]i. [[berilijev nitrat|Nitrat]], [[berilijev sulfat|sulfat]] i [[berilijev perklorat|perklorat]] iz vodenih otopina kristaliziraju kao tetrahidrati.

== Uporaba ==
[[Datoteka:Be foil square.jpg|250px|mini|desno|Kvadratna berilijeva folija na čeličnom kućištu, koji se koristi kao prozor između vakuumske komore i rendgenskog mikroskopa. Berilij, zbog svoje male atomske težine, je visoko proziran za rendgenske zrake]]
Uglavnom se koristi kao dodatak drugim metalima jer im povećava tvrdoću i otpornost. Najčešće se rabi u slitinama [[Bakar (element)|bakra]]. Spoj berilija i [[Bronca|bronce]] je vrlo čvrst, oporan i elastičan, pa se upotrebljava u izradi [[opruga]], brodskih dijelova koji trebaju biti otporni na koroziju, u industriji satova, [[kompas]]a. Berilij odlično reflektira [[neutron]]e.

===Radijacijski prozor===
Berilij, zbog svoje male atomske težine, je visoko proziran za [[rendgenske zrake]], i zato se vrlo često koristi za prozore na rendgenskim [[Elektronska cijev|elektronskim cijevima]]. Strogi zahtjevi se polažu na čistoću berilija jer bi svaka primjesa stvorila smetnje na rendgenskim snimkama. Tanka berilijeva folija se koristi kao radijacijski prozor na rendgenskim detektorima; izuzetno malo upijanje smanjuje zagrijavanje od zračenja visokog intenziteta. Prozori na vakuumskim komorama u akceleratorima elementarnih čestica se isključivo rade od berilija. Pri [[Fotoelektrični učinak#Fotoelektronska spektroskopija|spektroskopiji s rendgenskim zrakama]] držač uzorka se obično radi od berilija zbog vrlo malog upijanja zraka.

Berilij je zbog svoje male atomske težine proziran i za visokoenergetske [[Elementarna čestica|elementarne čestice]]. Zato se koristi za izradu zračnih cijevi kojima elementarne čestice putuju do mjesta sudara. Berilij je jako otporan i na vrlo niske temperature, samo nekoliko stupnjeva više od [[Apsolutna nula|apsolutne nule]], a ne reagira ni s magnetskim poljima u žarištu [[Akcelerator čestica|akceleratora čestica]].<ref>"A new inner vertex detector for STAR" 2001., Wieman, H.</ref>

===Mehaničke primjene===
Zbog svoje čvrstoće, male težine i male promjene dimenzija pod toplinskim opterećenjem, berilij kao metal se dosta koristi u vojnoj industriji, za izradu dijelova [[zrakoplov]]a, projektila, [[Svemirske letjelice|svemirskih letjelica]] i komunikacijskih satelita. Nekoliko [[raketa]] na tekuće gorivo koriste mlaznice od čistog berilija.<ref>[http://books.google.com/?id=IpEnvBtSfPQC&pg=PA690] "Metals handbook" Joseph R. Davis, 1998.</ref><ref>[http://books.google.com/?id=6fdmMuj0rNEC&pg=PA62] "Encyclopedia of materials, parts, and finishes" Mel M. Schwartz, 2002.</ref>

Berilij se koristi kao dodatak u proizvodnji [[legura|legure]] berilij-bakra, koji ima do 2,5 % berilija. Koristi se u mnogim primjenama, zbog dobre kombinacije velike električne i toplinske provodljivosti, visoke čvrstoće i [[tvrdoća|tvrdoće]], nemagnetičnih svojstava, zbog otpornosti na [[korozija|koroziju]] i zamor materijala. Zato se koristi kod elektroda za točkasto zavarivanje, [[opruga|opruge]], alate koji ne bacaju iskru i za električne kontakte.

Izuzetna krutost je dovela do toga da se berilij puno koristi za precizne instrumente, kao što je [[žiroskop]], za unutrašnju vodilicu i noseću strukturu kod optičkih sistema.

Berilij se koristi i kod pištolja za pjeskarenje, koji se koriste za skidanje boje s trupova [[brod]]ova. Tada se berilij dodaje bakru kao povećanje tvrdoće.<ref>[http://www.smh.com.au/news/National/Defence-forces-face-rare-toxic-metal-exposure-risk/2005/02/01/1107228681666.html] "Defence forces face rare toxic metal exposure risk"</ref>
[[Datoteka:SIRTF vis 1.jpg|mini|desno|250px|Svemirski teleskop Spitzer]]
===Ogledala===
Berilij je vrlo interesantan materijal za proizvodnju ogledala. Često se koristi za noseću strukturu u obliku saća, kao recimo kod meteorolških satelita, gdje je mala težina i dugotrajna stabilnost na promjenu dimenzija, vrlo bitna. Mala berilijska ogledala se koriste u sistemima za kontrolu vatre, kao optička vodilica. Obično, berilijska ogledala su prevučena slojem [[nikal|nikla]], koji može biti bolje poliran. Kod nekih ogledala, berilij se može polirati, pa i ne treba dodatni sloj. To se koristi kod primjena za vrlo niske (kriogenske) temperature, blizu apsolutne nule, jer zbog malog toplinskog istezanja, ne dolazi do izvijanja materijala.

Optika kod [[Svemirski teleskop Spitzer|svemirskog teleskopa Spitzer]] je u cijelosti izrađena od berilija. Kod temperature od 33 [[Kelvin]]a, ogledalo od berilija se bolje ponaša od [[staklo|stakla]], jer se manje skuplja i deformira.<ref>[http://pos.sissa.it/archive/conferences/052/005/MRU_005.pdf "The James Webb Space Telescope" Jonathan P. Gardner, 2007]</ref><ref>"The Spitzer Space Telescope Mission" M. W. Werner, 2004., Roellig T. L., Low F. J.</ref>

Prije se berilij dosta koristio kod [[Kočnice|kočnica]], za vojne avione, zbog dobre tvrdoće, visoke točke topljenja i izuzetnog odvođenja topline. Zbog svoje [[otrov]]nosti, odustalo se od berilija.

===Primjena zbog magnetskih svojstava===
Berilij je nemagnetičan. Zato se alati od berilija koriste za mornaričke i vojne timove, koji rade s eksplozivnim materijalima, kao za [[morske mine]], koje obično imaju magnetične okidače. Isto se može naći kod materijala za održavanje i konstrukciju kod strojeva za snimanje [[Magnetna rezonancija|magnetnom rezonancijom]]. Kod popravaka tih strojeva, ukoliko magnetični alat ostane unutra, može biti izuzetno opasno u radu tog stroja.<ref>[http://books.google.com/?id=EqtlqFNkWwQC&pg=PT891] "Understanding anesthesia equipment" Dorsch Jerry A., Dorsch Susan, 2007.</ref>

Kod radio komunikacija i snažnih (obično vojnih) [[radar]]a, ručni alat od berilija se koristi za podešavanje izuzetno jakih magnetičnih dijelova. Koristi se i kod jakih [[Mikrovalovi|mikrovalnih]] [[odašiljač]]a.
[[Datoteka:Crocus-p1020491.jpg|mini|250px|desno|Jezgra malog istraživačkog reaktora]]

===Nuklearna primjena===
Tanke pločice ili folije berilija se ponekad koriste za [[Nuklearno oružje|nuklearna oružja]], za vanjski sloj okna za [[plutonij]], da bi potakao [[Nuklearna fisija|nuklearnu fisiju]]. Osim što je dobar za poticanje samoeksplozije plutonija-239, dobar je reflektor neutrona kod [[Nuklearni reaktor|nuklearnih reaktora]].

Berilij se obično koristi u nuklearnim laboratorijima, kada je za pokus potrebna mala količina [[neutron]]a (bolje nego cijeli nuklearni reaktor). Berilij-9 se bombardira s energetskim [[alfa-čestica]]ma iz radioaktivnog izotopa. U nuklearnoj reakciji, jezgra berilija se pretvara u ugljik-12, a slobodni neutron izlazi iz reakcije i putuje u istom smjeru kao alfa-čestice.

Ponekad se berilij koristi kao izvor neutrona u nuklearnom oružju. On se miješa s emiterima alfa-čestica, kao što su [[polonij]]-210, [[radij]]-226, [[plutonij]]-239 ili [[americij]]-241. Koristio se i kod prvih atomskih bombi, zajedno s polonijem, kao “nestašni” poticaj neutrona.<ref>[http://books.google.com/?id=yTIOAAAAQAAJ&pg=PA35] "How nuclear weapons spread" Barnaby Frank, 1993.</ref>

Koristi se i kod [[nuklearna fuzija|nuklearne fuzije]], za strukturu koja je u kontaktu s plazmom. Njega se predlaže i za omotač kod šipki [[nuklearno gorivo|nuklearnog goriva]], zbog dobrih kombinacija mehaničkih, kemijskih i nuklearnih svojstava.
[[Datoteka:Smt closeup.jpg|mini|250px|desno|Tiskana pločica]]

===Akustika===
Zbog svoje male težine i velike čvrstoće, koristan je i za dijelove visokofrekventnog [[zvučnik]]a, ali se zbog otrovnosti sve manje primjenjuje.<ref>[http://www.hometheaterhifi.com/speaker-product-reviews/speakers/usher-be-718-bookshelf-speakers-with-beryllium-tweeters.html] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090106221139/http://www.hometheaterhifi.com/speaker-product-reviews/speakers/usher-be-718-bookshelf-speakers-with-beryllium-tweeters.html |date=6. siječnja 2009. }} John E. Johnson, Jr., 2007. "Usher Be-718 Bookshelf Speakers with Beryllium Tweeters"</ref><ref>[http://www.focalprofessional.com/en/technologies/index.php#tabs-2] 2010., "Beryllium use in pro audio Focal speakers"</ref><ref>[http://www.krksys.com/product_expose.php] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100210185412/http://www.krksys.com/product_expose.php |date=10. veljače 2010. }} 2009., "Exposé E8B studio monitor"</ref>

===Elektronika===
Berilij je primjesa p-tipa kod III-V mješavine za [[poluvodič]]e. Dosta se koristi za materijale kao što su GaAs, AlGaAs, InGaAs i InAlAs.<ref>[http://books.google.com/?id=oJs6nK3TZrwC&pg=PA104] "High-power diode lasers" Diehl Roland, 2000.</ref>

Poprečno rolane berilij trake su izvrstan nosač za [[Tiskana pločica|tiskane pločice]], a može se iskoristiti i kao hladilo. Primjena zahtijeva da koeficijent toplinskog širenja odgovara [[aluminij]]evom oksidu i poliamidima.

Berilij oksid je koristan za mnoge primjene kao [[električni izolator]], koji ima dobru toplinsku vodljivost, visoku čvrstoću i tvrdoću, te visoku točku topljenja. Zato se koristi kao izolatorska osnovna pločica za [[tranzistor]]e visoke snage, kod radio frekventnih [[odašiljač]]a za [[Telekomunikacija|telekomunikacije]].<ref>[http://news.uns.purdue.edu/UNS/html4ever/2005/050927.Solomon.nuclear.html] 2005., "Purdue engineers create safer, more efficient nuclear fuel, model its performance"</ref>

Berilij se može naći i kod [[Fluorescentna cijev|fluorescentnih svjetiljki]], ali se odustalo, zbog toga što su radnici u proizvodnji, oboljevali od berilioze.<ref>Breslin AJ. "in Beryllium: Its Industrial Hygiene Aspects" 1966.</ref>

== Toksičnost ==
Prema Međunarodnoj agenciji za istraživanje raka (engl. ''International Agency for Research on Cancer - IARC''), berilij spade u skupinu 1 [[kancerogen]]ih tvari ('''dokazana kancerogenost za ljude'''). Berilioza je [[pluća|plućna]] i [[alergija|alergijska]] bolest, uzrokovana izlaganu prašine berilija. Ta bolest je prvi puta zabilježena 1933. godine u [[Europa|Europi]] i 1943. godine u [[Sjedinjene Američke Države|Sjedinjenim Američkim Državama]]. Slučajevi kroničnog berilioze su opisani 1946. kod radnika u [[Massachusetts]]u, u proizvodnji fluorescentnih svjetiljki.<ref>[http://www.atomicarchive.com/Photos/CP1/image5.shtml] "Photograph of Chicago Pile One Scientists 1946" 2006.Office of Public Affairs, Argonne National Laboratory</ref>

S berilijem i njegovim spojevima, treba rukovati vrlo pažljivo, da ne bi došlo do oslobađanja berilijeve prašine, jer duže izlaganje toj prašini može izazvati [[rak pluća]]. Testiranje berilija u zraku se vrši prema [[standard]]ima ASTM D7202 i ASTM D7458. Prvi postupak koristi razblaženu otopinu amonij bifluorida (NH4HF2 ili NH4F•HF.) za otapanje i fluorescentno otkrivanje, metoda koja je 100 puta osjetljivija od preporučenih količina berilija na radnom mjestu.<ref>[http://www.astm.org/Standards/D7458.htm] ASTM D7458 –08</ref><ref>"Development of a New Fluorescence Method for the Detection of Beryllium on Surfaces" 2005., Minogue EM., Ehler DS.</ref>

== Izvori ==
{{izvori|3}}

{{Wječnik}}

{{Kemijski elementi}}

[[Kategorija:Kemijski elementi]]

Berilij - Povijest promjena

Suradnik10: Zamjena teksta - '{{(.)ječnik' u '{{HIEslovar'

Suradnik10: Zamjena teksta - '{{redirect|' u '{{preusmjerava|'

WikiSysop: Zamjena teksta - '' u ''

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica