Beril - Povijest promjena

WikiSysop: Zamjena teksta - '' u ''

2024-12-15T10:36:15Z

Zamjena teksta - '' u ''

←Starija inačica		Inačica od 15. prosinac 2024. u 10:36
Redak 1:		Redak 1:
	~~<!--'''Beril'''-->~~{{Infokutija mineral		{{Infokutija mineral
	\| ime = Beril		\| ime = Beril
	\| kategorija = [[Silikati]]		\| kategorija = [[Silikati]]

WikiSysop: Bot: Automatska zamjena teksta (-{{Commonscat(.*?)}} +)

2022-01-02T06:00:25Z

Bot: Automatska zamjena teksta (-{{Commonscat(.*?)}} +)

←Starija inačica		Inačica od 2. siječanj 2022. u 06:00
Redak 108:		Redak 108:

	== Vanjske poveznice ==		== Vanjske poveznice ==
	~~{{Commonscat\|Beryl}}~~
	*[http://www.pmf.unsa.ba/geografija/geologija/Galerija/Stijene/Silikati/Beril.htm Pmf.unsa.ba - Beril]		*[http://www.pmf.unsa.ba/geografija/geologija/Galerija/Stijene/Silikati/Beril.htm Pmf.unsa.ba - Beril]
	*[http://www.pmf.unsa.ba/geografija/geologija/Galerija/Stijene/Silikati/beril_app.htm Pmf.unsa.ba - model]		*[http://www.pmf.unsa.ba/geografija/geologija/Galerija/Stijene/Silikati/beril_app.htm Pmf.unsa.ba - model]

WikiSysop: Bot: Automatska zamjena teksta (-{{cite book +{{Citiranje knjige)

2022-01-02T04:25:49Z

Bot: Automatska zamjena teksta (-{{cite book +{{Citiranje knjige)

←Starija inačica		Inačica od 2. siječanj 2022. u 04:25
Redak 77:		Redak 77:

	=== Zlatni beril i heliodor ===		=== Zlatni beril i heliodor ===
	'''Zlatni beril''' može se kretati u bojama od blijedo žute do sjajno zlatne. Za razliku od smaragda, zlatni beril općenito ima vrlo malo mana. Izraz "zlatni beril" ponekad je sinonim za '''heliodor''' (od [[Grčki jezik\|grčkog]] ''hēlios - ἥλιος'': [[Sunce]] + ''dōron - δῶρον'': dar), ali zlatni beril odnosi se na čisto žute ili zlatnožute nijanse, dok se heliodor odnosi na zelenkasto-žute nijanse. Zlatno žuta boja pripisuje se ionima Fe<sup>3+</sup>. <ref name=color>{{Citiranje weba \|url=http://minerals.caltech.edu/FILES/Visible/BERYL/Index.htm \|title=Color in the beryl group \|website=minerals.caltech.edu \|access-date=2009-06-06 \|department=Mineral Spectroscopy Server \|publisher=California Institute of Technology \|url-status=live \|archive-url=https://web.archive.org/web/20110822012424/http://minerals.caltech.edu/FILES/Visible/BERYL/Index.htm \|archive-date=2011-08-22 \|df=dmy-all}}</ref><ref name=ibragim>{{cite journal \|last1=Ibragimova \|first1=E.M.\|last2=Mukhamedshina \|first2=N.M. \|last3=Islamov \|first3=A.Kh.\|year=2009 \|title=Correlations between admixtures and color centers created upon irradiation of natural beryl crystals \|journal=Inorganic Materials \|volume=45 \|issue=2 \|page=162 \|doi=10.1134/S0020168509020101\|s2cid=96344887}}</ref> I zlatni beril i heliodor koriste se kao dragulji ili drago kamenje. Vjerojatno najveći rezano zlatni beril je besprijekoran kamen od 2054 [[karat]]a koji je izložen u dvorani Hall of Gems, Washington, D.C., Sjedinjene Države. <ref>{{~~cite book~~ \|author=Thomas, Arthur \|year=2007 \|title=Gemstones \|page=77 \|url=https://books.google.com/books?id=MPZK8ILOSR0C&pg=PA77 \|via=Google Books \|publisher=New Holland Publishers \|isbn=978-1-845-37602-4}}</ref>		'''Zlatni beril''' može se kretati u bojama od blijedo žute do sjajno zlatne. Za razliku od smaragda, zlatni beril općenito ima vrlo malo mana. Izraz "zlatni beril" ponekad je sinonim za '''heliodor''' (od [[Grčki jezik\|grčkog]] ''hēlios - ἥλιος'': [[Sunce]] + ''dōron - δῶρον'': dar), ali zlatni beril odnosi se na čisto žute ili zlatnožute nijanse, dok se heliodor odnosi na zelenkasto-žute nijanse. Zlatno žuta boja pripisuje se ionima Fe<sup>3+</sup>. <ref name=color>{{Citiranje weba \|url=http://minerals.caltech.edu/FILES/Visible/BERYL/Index.htm \|title=Color in the beryl group \|website=minerals.caltech.edu \|access-date=2009-06-06 \|department=Mineral Spectroscopy Server \|publisher=California Institute of Technology \|url-status=live \|archive-url=https://web.archive.org/web/20110822012424/http://minerals.caltech.edu/FILES/Visible/BERYL/Index.htm \|archive-date=2011-08-22 \|df=dmy-all}}</ref><ref name=ibragim>{{cite journal \|last1=Ibragimova \|first1=E.M.\|last2=Mukhamedshina \|first2=N.M. \|last3=Islamov \|first3=A.Kh.\|year=2009 \|title=Correlations between admixtures and color centers created upon irradiation of natural beryl crystals \|journal=Inorganic Materials \|volume=45 \|issue=2 \|page=162 \|doi=10.1134/S0020168509020101\|s2cid=96344887}}</ref> I zlatni beril i heliodor koriste se kao dragulji ili drago kamenje. Vjerojatno najveći rezano zlatni beril je besprijekoran kamen od 2054 [[karat]]a koji je izložen u dvorani Hall of Gems, Washington, D.C., Sjedinjene Države. <ref>{{Citiranje knjige \|author=Thomas, Arthur \|year=2007 \|title=Gemstones \|page=77 \|url=https://books.google.com/books?id=MPZK8ILOSR0C&pg=PA77 \|via=Google Books \|publisher=New Holland Publishers \|isbn=978-1-845-37602-4}}</ref>

	== Ležišta ==		== Ležišta ==

WikiSysop: Bot: Automatska zamjena teksta (-{{cite web +{{Citiranje weba)

2021-12-21T23:51:40Z

Bot: Automatska zamjena teksta (-{{cite web +{{Citiranje weba)

←Starija inačica		Inačica od 21. prosinac 2021. u 23:51
Redak 35:		Redak 35:
	\| prozirnost = Proziran do slabo proziran		\| prozirnost = Proziran do slabo proziran
	\| drugo =		\| drugo =
	\| reference = <ref name=Mindat819>{{~~cite web~~ \|url=http://www.mindat.org/min-819.html \|title=Beryl \|url-status=live \|archive-url=https://web.archive.org/web/20071026035730/http://www.mindat.org/min-819.html \|archive-date=2007-10-26 \|df=dmy-all \|website=mindat.org}}</ref><ref name=Webmineral>{{~~cite web~~ \|url=http://www.webmineral.com/data/Beryl.shtml \|title=Beryl Mineral Data \|archive-url=https://web.archive.org/web/20080512070647/http://webmineral.com/data/Beryl.shtml \|archive-date=2008-05-12 \|df=dmy-all \|website=webmineral.org \|url-status=live}}</ref><ref name=HBM>{{~~cite web~~ \|url=http://rruff.geo.arizona.edu/doclib/hom/beryl.pdf \|title=Beryl \|date=2001 \|publisher=Mineral Data Publishing \|url-status=live \|archive-url=https://web.archive.org/web/20111128222019/http://rruff.geo.arizona.edu/doclib/hom/beryl.pdf \|archive-date=2011-11-28 \|df=dmy-all}}</ref> <ref> [https://books.google.com/books?id=V9PqVxpxeiEC&pg=PA112 112] www.books.google.com </ref>		\| reference = <ref name=Mindat819>{{Citiranje weba \|url=http://www.mindat.org/min-819.html \|title=Beryl \|url-status=live \|archive-url=https://web.archive.org/web/20071026035730/http://www.mindat.org/min-819.html \|archive-date=2007-10-26 \|df=dmy-all \|website=mindat.org}}</ref><ref name=Webmineral>{{Citiranje weba \|url=http://www.webmineral.com/data/Beryl.shtml \|title=Beryl Mineral Data \|archive-url=https://web.archive.org/web/20080512070647/http://webmineral.com/data/Beryl.shtml \|archive-date=2008-05-12 \|df=dmy-all \|website=webmineral.org \|url-status=live}}</ref><ref name=HBM>{{Citiranje weba \|url=http://rruff.geo.arizona.edu/doclib/hom/beryl.pdf \|title=Beryl \|date=2001 \|publisher=Mineral Data Publishing \|url-status=live \|archive-url=https://web.archive.org/web/20111128222019/http://rruff.geo.arizona.edu/doclib/hom/beryl.pdf \|archive-date=2011-11-28 \|df=dmy-all}}</ref> <ref> [https://books.google.com/books?id=V9PqVxpxeiEC&pg=PA112 112] www.books.google.com </ref>
	}}		}}

Redak 77:		Redak 77:

	=== Zlatni beril i heliodor ===		=== Zlatni beril i heliodor ===
	'''Zlatni beril''' može se kretati u bojama od blijedo žute do sjajno zlatne. Za razliku od smaragda, zlatni beril općenito ima vrlo malo mana. Izraz "zlatni beril" ponekad je sinonim za '''heliodor''' (od [[Grčki jezik\|grčkog]] ''hēlios - ἥλιος'': [[Sunce]] + ''dōron - δῶρον'': dar), ali zlatni beril odnosi se na čisto žute ili zlatnožute nijanse, dok se heliodor odnosi na zelenkasto-žute nijanse. Zlatno žuta boja pripisuje se ionima Fe<sup>3+</sup>. <ref name=color>{{~~cite web~~ \|url=http://minerals.caltech.edu/FILES/Visible/BERYL/Index.htm \|title=Color in the beryl group \|website=minerals.caltech.edu \|access-date=2009-06-06 \|department=Mineral Spectroscopy Server \|publisher=California Institute of Technology \|url-status=live \|archive-url=https://web.archive.org/web/20110822012424/http://minerals.caltech.edu/FILES/Visible/BERYL/Index.htm \|archive-date=2011-08-22 \|df=dmy-all}}</ref><ref name=ibragim>{{cite journal \|last1=Ibragimova \|first1=E.M.\|last2=Mukhamedshina \|first2=N.M. \|last3=Islamov \|first3=A.Kh.\|year=2009 \|title=Correlations between admixtures and color centers created upon irradiation of natural beryl crystals \|journal=Inorganic Materials \|volume=45 \|issue=2 \|page=162 \|doi=10.1134/S0020168509020101\|s2cid=96344887}}</ref> I zlatni beril i heliodor koriste se kao dragulji ili drago kamenje. Vjerojatno najveći rezano zlatni beril je besprijekoran kamen od 2054 [[karat]]a koji je izložen u dvorani Hall of Gems, Washington, D.C., Sjedinjene Države. <ref>{{cite book \|author=Thomas, Arthur \|year=2007 \|title=Gemstones \|page=77 \|url=https://books.google.com/books?id=MPZK8ILOSR0C&pg=PA77 \|via=Google Books \|publisher=New Holland Publishers \|isbn=978-1-845-37602-4}}</ref>		'''Zlatni beril''' može se kretati u bojama od blijedo žute do sjajno zlatne. Za razliku od smaragda, zlatni beril općenito ima vrlo malo mana. Izraz "zlatni beril" ponekad je sinonim za '''heliodor''' (od [[Grčki jezik\|grčkog]] ''hēlios - ἥλιος'': [[Sunce]] + ''dōron - δῶρον'': dar), ali zlatni beril odnosi se na čisto žute ili zlatnožute nijanse, dok se heliodor odnosi na zelenkasto-žute nijanse. Zlatno žuta boja pripisuje se ionima Fe<sup>3+</sup>. <ref name=color>{{Citiranje weba \|url=http://minerals.caltech.edu/FILES/Visible/BERYL/Index.htm \|title=Color in the beryl group \|website=minerals.caltech.edu \|access-date=2009-06-06 \|department=Mineral Spectroscopy Server \|publisher=California Institute of Technology \|url-status=live \|archive-url=https://web.archive.org/web/20110822012424/http://minerals.caltech.edu/FILES/Visible/BERYL/Index.htm \|archive-date=2011-08-22 \|df=dmy-all}}</ref><ref name=ibragim>{{cite journal \|last1=Ibragimova \|first1=E.M.\|last2=Mukhamedshina \|first2=N.M. \|last3=Islamov \|first3=A.Kh.\|year=2009 \|title=Correlations between admixtures and color centers created upon irradiation of natural beryl crystals \|journal=Inorganic Materials \|volume=45 \|issue=2 \|page=162 \|doi=10.1134/S0020168509020101\|s2cid=96344887}}</ref> I zlatni beril i heliodor koriste se kao dragulji ili drago kamenje. Vjerojatno najveći rezano zlatni beril je besprijekoran kamen od 2054 [[karat]]a koji je izložen u dvorani Hall of Gems, Washington, D.C., Sjedinjene Države. <ref>{{cite book \|author=Thomas, Arthur \|year=2007 \|title=Gemstones \|page=77 \|url=https://books.google.com/books?id=MPZK8ILOSR0C&pg=PA77 \|via=Google Books \|publisher=New Holland Publishers \|isbn=978-1-845-37602-4}}</ref>

	== Ležišta ==		== Ležišta ==

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-12-16T09:55:34Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

{{Infokutija mineral
| ime = Beril
| kategorija = [[Silikati]]
| kutija_sirina =
| kutija_pozadinska_boja =
| slika = Beryl09.jpg
| slika_velicina = 250px
| naslov = Tri vrste berila (s lijeva u desno): morganit, [[akvamarin]] i [[smaragd]]
| formula = <chem> Be3Al2Si6O18 </chem>
| molarna_masa = 537,50
| boja = Zelena, žutozelena, plava, zelenoplava, žuta, ružičasta, crvena
| habitus = Dugo[[prizma]]tski, kratkostupićasti (ako sadrže [[Cezij|Cs]] ili [[Rubidij|Rb]])
| sustav = [[Šesterokutna kristalna rešetka]]
| sraslaci = Rijetki
| kalavost = Slaba po {0001}
| lom = Školjkast, ljušturast, neravan
| zilavost = Lomljiv
| tvrdoca = 7,5 - 8
| sjaj = Staklast do smolast
| polish =
| indeks_loma = ''nω'' = 1,564–1,595 ''nε'' = 1,568–1,602
| opticka_svojstva = Jednoosna (-)
| dvolom = ''δ'' = 0,0040–0,0070
| disperzija =
| pleokroizam = Slab do izrazit
| fluorescencija =
| apsorpcija =
| ogreb = Bijel
| specificna_tezina =
| gustoca = 2,63 – 2,97 (prosjek 2,76)
| tocka_talista =
| taljivost =
| prepoznatljivost =
| topljivost = Netopiv u [[kiseline|kiselinama]]
| prozirnost = Proziran do slabo proziran
| drugo =
| reference = <ref name=Mindat819>{{cite web |url=http://www.mindat.org/min-819.html |title=Beryl |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20071026035730/http://www.mindat.org/min-819.html |archive-date=2007-10-26 |df=dmy-all |website=mindat.org}}</ref><ref name=Webmineral>{{cite web |url=http://www.webmineral.com/data/Beryl.shtml |title=Beryl Mineral Data |archive-url=https://web.archive.org/web/20080512070647/http://webmineral.com/data/Beryl.shtml |archive-date=2008-05-12 |df=dmy-all |website=webmineral.org |url-status=live}}</ref><ref name=HBM>{{cite web |url=http://rruff.geo.arizona.edu/doclib/hom/beryl.pdf |title=Beryl |date=2001 |publisher=Mineral Data Publishing |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20111128222019/http://rruff.geo.arizona.edu/doclib/hom/beryl.pdf |archive-date=2011-11-28 |df=dmy-all}}</ref> <ref> [https://books.google.com/books?id=V9PqVxpxeiEC&pg=PA112 112] www.books.google.com </ref>
}}

[[datoteka:5 Emeralds from Colombia.JPG|mini|desno|250px|[[Brušenje|Brušeni]] [[smaragd]].]]

[[datoteka:Aquamarine & diamonds earrings 01.jpg|mini|desno|250px|[[Brazil]]ski [[akvamarin]]i, [[dijamant]]i i [[bijelo zlato]].]]

[[datoteka:Morganit-G-EmpireTheWorldOfGems.jpg|mini|desno|250px|[[Brušenje|Brušeni]] morganit, 2,01 [[karat]], [[Brazil]].]]

[[datoteka:Heliodor-G-EmpireTheWorldOfGems.jpg|mini|desno|250px|[[Brušenje|Brušeni]] zlatni beril, 48,75 [[karat]]a, [[Brazil]].]]

'''Beril''' ([[Grčki jezik|grč]]. ''βήρυλλος'') je [[Šesterokutna kristalna rešetka|heksagonski]] (šesterokutni) [[mineral]], '''berilijev alumosilikat''', Be3Al2Si6O18. Obično je bezbojan, ali katkad i obojen. Razlikuju se obični (veliki mutni [[kristal]]i) i dragi berili (prozirni kristali nježnih boja, cijenjeni kao [[drago kamenje]]), a najpoznatiji su:
* [[smaragd]] (zeleno obojen od [[krom]]ova oksida),
* [[akvamarin]] (zelenkast i modar),
* ružičasti morganit,
* zelenkastožuti i žuti zlatni beril i
* heliodor (sadrži malo [[uranij]]a, [[opal]]izira).

Beril je najvažniji mineral za dobivanje berilija. Dolazi gotovo redovito u [[pegmatit]]ima ([[stijena]] koja se pojavljuje u obliku žila, leća, nepravilnih dajkova ili pločastih eruptivnih tijela, u matičnoj stijeni ili stijenama oko [[Vulkanska erupcija|eruptiva]].) [[granit]]a, na primjer [[Moslavačka gora|Moslavačke gore]], te u [[Škriljevac|škriljevcima]]. <ref> '''beril''', [http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=7083] "Hrvatska enciklopedija", mrežno izdanje, Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, pristupljeno 30. 8. 2020. </ref>

[[Šesterokutna kristalna rešetka|Heksagonalni]] kristali berila veličinom mogu biti vrlo malih dimenzija pa sve do nekoliko metara. Beril ima školjkast [[Lom (mineralogija)|Lom]], [[Mohsova skala tvrdoće|tvrdoća]] mu je od 7,5-8, a specifična [[gustoća]] 2,63 do 2,80. Ima staklast [[sjaj]] i može biti proziran do poluproziran. [[Kalavost]] mu je slaba po baznom pinakoidu, a [[habitus]] mu je u obliku diheksagonske bipiramide. Čisti beril je bezbojan, ali vrlo često u sebi sadrži primjese pa su prisutni raznobojni varijeteti - bijeli, zeleni, plavi, žuti, crveni. Struktura mu se sastoji od međusobno povezanih šesteročlanih prstenova <tt>[Si6O18]</tt>, koji su poredani jedni iznad drugih. Između tih prstenova nalaze se kanali u koje mogu ući kationi poput Na, K, Li, Cs, Ca, itd. ili čak molekula vode. Te strukturne primjese u kanalima određuju boju berila. Primjerci iz Brazila pokazuju [[asterizam]]. Danas je berile lako sintetski proizvesti, uz pomoć desetak različitih metoda.

== Porijeklo imena ==
Ime mu dolazi od [[Grčki jezik|grčke]] riječi ''beryllos'', što znači ''plavozelen'' ili ''morska voda''.

== Oblici berila ==
Varijeteti berila cijenjeni su kao drago kamenje, još od pretpovijesnog doba. I u [[Biblija|Bibliji]] je prepoznata njegova ljepota, pa tako [[Ezekiel]] (1:16) opisuje kotače [[Bog|Božjeg]] trona i uspoređuje ih sa sjajem berila. Zeleni beril zovemo '''smaragd''', a zelena boja mu je od [[krom]]a koji je ušao u kanale između [Si6O18]-prstenova (još uvijek se raspravalja o ulozi [[vanadij]]a u njima). Ima ga na Uralu kod [[Jekaterinburg]]a i kod [[Nevčinsk]]a, [[Rusija]], u Kolumbiji (Muso i Chivor). Crveni je '''biksbit''' ili ''crveni smaragd'', plavi beril je '''akvamarin''', ružičasti je '''vorobjevit''', nazvan kasnije '''morganit''', bijeli/bezbojni je '''goshenit''', a žutozeleni '''heliodor''' (ima primjese željeza u kanalićima).''' Zlatni beril''' je žarkožute boje. ''Trapiche smaragdi'' su berili koji pokazuju sektorski rast kao rezultat uklapanja [[albit]]a u berilu za vrijeme usporednog rasta.

=== Smaragd ===
{{glavni|Smaragd}}

'''Smaragd''' ([[Latinski jezik|lat.]] ''smaragdus'' od [[Grčki jezik|grč.]] ''σμάραγδος'' [λίϑος]) je zeleno obojeni oblik [[mineral]]a berila (Be3Al2(SiO3)6). Svoju smaragdnozelenu boju dobio je od primjesa [[krom]]ova oksida. Lijepi i čisti smaragdi ubrajaju se u najskupocjenije [[drago kamenje]] i [[brušenje|bruse]] se u različitim oblicima za [[nakit]]. Smaragd dolazi u [[pegmatit]]ima [[granit]]a. Glavna su nalazišta: [[Kolumbija]], [[Brazil]], [[Ural]] i zapadna [[Australija]]. U [[Stari vijek|starom vijeku]] najpoznatije ležište smaragda bilo je u [[Drevni Egipat|drevnom Egiptu]].

=== Akvamarin ===
{{glavni|Akvamarin}}

'''Akvamarin''' ([[Latinski jezik|lat]]. ''aqua'': voda + ''marinus'': morski) je zelenkasto i modro obojeni oblik [[mineral]]a berila. [[Kristalizacija|Kristalizira]] kao i beril u [[Šesterokutna kristalna rešetka|heksagonskom kristalnom sustavu]] kemijskog sastava Be3Al2[Si6O18]. Akvamarin dobiva svoju plavu boju dodavanjem [[Valencija (kemija)|dvovalentnih]] i trovalentnih [[ion]]a [[željezo|željeza]] (Fe2+ i Fe3+) na različitim položajima mreže. <ref> Christa Behmenburg, Maximilian Glas, Rupert Hochleitner, Michael Huber, Jan Kanis, Eckehard Julius Petsch, Karl Schmetzer, Stefan Weiß, Karl Egon Wild, Christian Weise: "Aquamarin & Co. die Berylle Aquamarin, Goshenit, Heliodor, Morganit und Roter Beryll", extraLapis, band= 23, Verlag= Christian Weise Verlag, München , 2002, seiten=13, ISBN= 3-921656-61-3, ISSN= 0945-8492 </ref> Međutim, kao alokromatski mineral (strane boje), linija akvamarina uvijek je bijela. Sjena nazvana po [[dragulj]]u duboko je zelenoplava. Zbog visoke [[Mohsova ljestvica|Mohsove tvrdoće]] od 7,5 do 8 i često dobro razvijenih bistrih [[kristal]]a, akvamarin se uglavnom prerađuje u [[drago kamenje]].

=== Morganit ===
'''Morganit''', poznat i kao "ružičasti beril", "purpurni beril", "ružičasti smaragd" i "cezijski beril", rijedak je svijetlo ružičasti do ružičasti [[dragulj]] minerala berila. Također se mogu naći narančasto/žute vrste morganita, a trake u boji su uobičajene. Može se rutinski [[Toplinska obrada|toplinski obrađivati]] kako bi se uklonile mrlje žute boje, a povremeno se zrači radi poboljšanja [[boja|boje]]. Ružičasta boja morganita pripisuje se [[ion]]ima [[mangan]]a Mn2+.

=== Zlatni beril i heliodor ===
'''Zlatni beril''' može se kretati u bojama od blijedo žute do sjajno zlatne. Za razliku od smaragda, zlatni beril općenito ima vrlo malo mana. Izraz "zlatni beril" ponekad je sinonim za '''heliodor''' (od [[Grčki jezik|grčkog]] ''hēlios - ἥλιος'': [[Sunce]] + ''dōron - δῶρον'': dar), ali zlatni beril odnosi se na čisto žute ili zlatnožute nijanse, dok se heliodor odnosi na zelenkasto-žute nijanse. Zlatno žuta boja pripisuje se ionima Fe3+. <ref name=color>{{cite web |url=http://minerals.caltech.edu/FILES/Visible/BERYL/Index.htm |title=Color in the beryl group |website=minerals.caltech.edu |access-date=2009-06-06 |department=Mineral Spectroscopy Server |publisher=California Institute of Technology |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20110822012424/http://minerals.caltech.edu/FILES/Visible/BERYL/Index.htm |archive-date=2011-08-22 |df=dmy-all}}</ref><ref name=ibragim>{{cite journal |last1=Ibragimova |first1=E.M.|last2=Mukhamedshina |first2=N.M. |last3=Islamov |first3=A.Kh.|year=2009 |title=Correlations between admixtures and color centers created upon irradiation of natural beryl crystals |journal=Inorganic Materials |volume=45 |issue=2 |page=162 |doi=10.1134/S0020168509020101|s2cid=96344887}}</ref> I zlatni beril i heliodor koriste se kao dragulji ili drago kamenje. Vjerojatno najveći rezano zlatni beril je besprijekoran kamen od 2054 [[karat]]a koji je izložen u dvorani Hall of Gems, Washington, D.C., Sjedinjene Države. <ref>{{cite book |author=Thomas, Arthur |year=2007 |title=Gemstones |page=77 |url=https://books.google.com/books?id=MPZK8ILOSR0C&pg=PA77 |via=Google Books |publisher=New Holland Publishers |isbn=978-1-845-37602-4}}</ref>

== Ležišta ==
Beril se većinom nalazi u [[granit]]nim [[pegmatit]]ima, granitima i [[grajzen]]ima, ali također ga ima i u [[tinjci|tinjčevim]] [[Škriljevac|škriljevcima]] na [[Ural]]u i često je u zajednici s [[kositar|kositrenim]] i [[volfram]]skim [[Mineralne sirovine|ruda]]ma. Ima ga u [[Austrija|Austriji]], [[Njemačka|Njemačkoj]] i [[Irska|Irskoj]]. Također se pojavljuje i na [[Madagaskar]]u (pogotovo morganit). Najpoznatiji izvor [[smaragd]]a na svijetu jesu Muso i Chivor, (Boyacá, [[Kolumbija]]), gdje se pojavljuju u [[vapnenac|vapnencima]]. Smaragda također ima u [[Transvaal]]u ([[JAR]]), [[Minas Gerais]]u (Brazil) te blizu [[Mursinka|Mursinke]] na [[Ural (gorje)|Ural]]u. U [[SAD]]-u ga ima u [[Sjeverna Karolina|Sjevernoj Karolini]]. Pegmatiti iz [[Nova Engleska|Nove Engleske]] proizveli su neke od najvećih kristala berila, uključujući i masivne kristale dimenzija 5,5 m x 1,2 m, teške skoro 18 tona! Ostale lokacije uključuju još [[Južna Dakota|Južnu Dakotu]], [[Colorado]], [[Utah]], [[Idaho]] i [[Kalifornija|Kaliforniju]]. [[Akvamarin]]ska ležišta: [[Madagaskar]], [[Uganda]], [[Zimbabve]], [[Egipat]], [[Pakistan]] (druze), [[Afganistan]], otok [[Elba (otok)|Elba]] u [[Italija|Italiji]]. Berila također ima na [[Moslavačka gora|Moslavačkog gori]] te na [[Motajica|Motajici]] ([[BiH]])

== Uporaba ==
Osim za [[nakit]] i ukrase, berili se upotrebljavaju kao [[ruda]] [[berilij]]a, metala koji se zbog svoje izuzetno male [[gustoća|gustoće]] sve više rabi u proizvodnji [[slitina]] i u novim [[tehnologija]]ma. [[Druidi]] su berile upotrebljavali kao medij za proricanje, a [[Škoti]] su ovaj mineral zvali ''kamenom moći''. Najranije kristalne kugle bile su napavljene upravo od berila, a poslije je beril zamijenjen prozirnim [[kvarc]]om.

== Slike ==

{| cellpadding="0" cellspacing="0" style="margin:auto; border:1px solid #ccc; background:#fff;"
|-
|
{| cellspacing=3 cellpadding=3 style="background:#fff;"
|-
| style="width:144px; text-align:center;"|[[Image:Goshenit-G-EmpireTheWorldOfGems.jpg|x180px|border]]
| style="width:144px; text-align:center;"|[[Image:RedBeryl-G-EmpireTheWorldOfGems.jpg|x180px|border]]
| style="width:144px; text-align:center;"|[[Image:Beryl made in Tajikistan.jpg|x180px|border]]
| style="width:144px; text-align:center;"|[[Image:Aquamarin cut.jpg|x180px|border]]
|-
|align=center|[[Brušenje|Brušeni]] goshenit, 1,88 [[karat]]a, [[Brazil]].
|align=center|[[Brušenje|Izbrušeni]] biksbit ili crveni smaragd, 0,56 [[karat]]a, [[Utah]], [[SAD]].
|align=center|Heliodor iz [[Tadžikistan]]a.
|align=center|[[Brušenje|Izbrušeni]] [[akvamarin]] (12 [[karat]]a).
|}
|}

== Izvori ==
{{izvori}}

== Vanjske poveznice ==
{{Commonscat|Beryl}}
*[http://www.pmf.unsa.ba/geografija/geologija/Galerija/Stijene/Silikati/Beril.htm Pmf.unsa.ba - Beril]
*[http://www.pmf.unsa.ba/geografija/geologija/Galerija/Stijene/Silikati/beril_app.htm Pmf.unsa.ba - model]

[[Kategorija: Minerali]]