WikiSysop: Zamjena teksta - '' u ''

2024-12-26T02:31:38Z

Zamjena teksta - '' u ''

←Starija inačica		Inačica od 26. prosinac 2024. u 02:31
Redak 1:		Redak 1:
	~~<!--'''Beršeba'''-->~~[[Datoteka:Soroka.JPG\|desno\|mini\|353px\|Bolnica u Beershebi (Beršebi)]]		[[Datoteka:Soroka.JPG\|desno\|mini\|353px\|Bolnica u Beershebi (Beršebi)]]
	'''Beršeba'''<ref name="LZMK"/> ili '''Beersheba''',<ref name="Proleksis"/><ref name="LZMK">[http://hol.lzmk.hr/clanak.aspx?id=3826 '''Beersheba''' (Beršeba)]</ref> odn. '''Beer-sheva''', '''Beer Ševa''', '''Beer Šeba''' ('''Be’er Sheva'''<ref name="Proleksis">[http://proleksis.lzmk.hr/11570/ '''Be’er Sheva’''' (ili Beersheba)]</ref>) (hebrejski: ''': בְּאֶר שֶׁבַע '''), grad u Južnom okrugu [[Izrael]]a, u pustinji [[Negev]], poznat i kao "Glavni grad Negeva".<!-- pustinja Negev ili fonološki pustinja Nedžeb -->		'''Beršeba'''<ref name="LZMK"/> ili '''Beersheba''',<ref name="Proleksis"/><ref name="LZMK">[http://hol.lzmk.hr/clanak.aspx?id=3826 '''Beersheba''' (Beršeba)]</ref> odn. '''Beer-sheva''', '''Beer Ševa''', '''Beer Šeba''' ('''Be’er Sheva'''<ref name="Proleksis">[http://proleksis.lzmk.hr/11570/ '''Be’er Sheva’''' (ili Beersheba)]</ref>) (hebrejski: ''': בְּאֶר שֶׁבַע '''), grad u Južnom okrugu [[Izrael]]a, u pustinji [[Negev]], poznat i kao "Glavni grad Negeva".<!-- pustinja Negev ili fonološki pustinja Nedžeb -->

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-07-26T11:37:22Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

[[Datoteka:Soroka.JPG|desno|mini|353px|Bolnica u Beershebi (Beršebi)]]
'''Beršeba'''<ref name="LZMK"/> ili '''Beersheba''',<ref name="Proleksis"/><ref name="LZMK">[http://hol.lzmk.hr/clanak.aspx?id=3826 '''Beersheba''' (Beršeba)]</ref> odn. '''Beer-sheva''', '''Beer Ševa''', '''Beer Šeba''' ('''Be’er Sheva'''<ref name="Proleksis">[http://proleksis.lzmk.hr/11570/ '''Be’er Sheva’''' (ili Beersheba)]</ref>) (hebrejski: ''': בְּאֶר שֶׁבַע '''), grad u Južnom okrugu [[Izrael]]a, u pustinji [[Negev]], poznat i kao "Glavni grad Negeva".

===Etimologija===
Postoji nekoliko teorija o postanku imena ''Beršeba''. U tim teorijama se spominju zakletva [[Abraham]]a i [[Abimelek]]a ("zdenac zakletve"), sedam zdenaca koje je iskopao [[Izak]] ("sedam zdenaca"), iako su zasad pronađena i potvrđena samo tri ili četiri, zatim zakletva Izaka i Abimeleka ("zdenac zakletve") te sedam ovaca koje su zapečatile Abrahamovu i Abimelekovu zakletvu ("zdenac sedmice"). Te teorije dolaze od doslovnog prijevoda naziva.Be´er je [[hebrejski jezik|hebrejska]] riječ za zdenac, a Šeba može značiti "sedam" ili "zakletva" (od hebrejske riječi švu´a). Ipak, u [[Knjiga Postanka|Knjizi Postanka]] (Post 26,33) stoji da je grad dobio ime po bunaru kojemu je Izak dao ime Šiba.

===Povijest===
Iskopine pronađene u [[Tel Beer Šeba|Tel Beer Šebi]], [[arheologija|arheološkom]] nalazištu udaljenom nekoliko kilometara sjeveroistočno od današnje Beršebe, daju naslutiti da je ta regija bila naseljena još u [[4. tisućljeće pr. Kr|4. tisućljeću prije Krista]]. Sam grad bio je uništavan i nanovo građen mnogo puta kroz stoljeća.

Beršeba je bila najjužniji grad [[Izrael]]a u [[Biblija|biblijsko]] vrijeme, a otuda i dolazi izraz "od [[Dan (grad)|Dana]] do Beršebe" koji opisuje čitavo kraljevstvo. Beršeba se spominje u Knjizi Postanka (Post 21,22-34) gdje piše o Abrahamu i njegovu savezu s Abimelekom. Izak je sagradio [[oltar]] u Beršebi (Post 26,23-33). [[Jakov (praotac)|Jakov]] je sanjao ljestve koje dopiru do neba nakon napuštanja Beršebe (Post 28,10-15 i 46,1-7). Beršeba je pripadala teritoriju plemena [[Šimun (pleme)|Šimunova]] i [[Juda (pleme)|Judina]] (Jš 15,28 i 19,2). Prorok [[Ilija prorok|Ilija]] je u Beršebi potražio sklonište nakon Izabeline naredbe da ga smaknu (1 Kr 19,3). Sinovi su proroka [[Samuel]]a u Beršebi bili suci (1 Sam 8,2). Prorok [[Amos]] spominje Beršebu u govoru o [[idolatrija|idolatriji]] (Am 5,5 i 8,14).

Posljednji stanovnici Beršebe bili su građani [[Bizant]]a koji su napustili grad u sedmom stoljeću. [[Otomansko Carstvo|Turci]], koji su upravljali područjem [[Palestina|Palestine]] od [[16. stoljeće|16. stoljeća]], nisu pokazivali zanimanje za Beršebu sve do kraja [[19. stoljeće|19. stoljeća]]. Početkom [[19. stoljeće|19. stoljeća]] Beršebu su [[Europa|europski]] [[hodočasnici]] slikovito prikazivali kao jalovu zemlju sa zdencima i "šačicom" obližnjih [[beduini|beduinskih]] nastambi. Grad je "zaživio" nakon što su Turci sagradili svojevrsnu policijsku stanicu kako bi beduine držali pod kontrolom te mnoge nastambe, a za vrijeme [[Prvi svjetski rat|prvog svjetskog rata]] vojnu [[željeznica|željeznicu]] koja je bila aktivna sve dok [[Britanci]] nisu zauzeli regiju.

Za vrijeme britanske vladavine, Beršeba je bila izuzetno važno upravno-administrativno središte. Izbijanjem arapsko-izraelskog sukoba [[1928.]] godine, Beršebu napuštaju mnogi [[Židovi]], no većina se vraća [[1948.]] godine kada je Izrael ponovno osvaja.

===Zemljopisni položaj i klima===
Beršeba je najveći grad pustinje Negev (Nedžeb). Nalazi se uz njenu sjevernu granicu, a udaljena je 115 kilometara istočno od [[Tel Aviv]]a i 120 kilometara jugozapadno od [[Jeruzalem]]a.
Naseljena je već tisućljećima zahvaljujući vodi koja dolazi s planine [[Hebron]] u zimi, a ljeti je u podzemlju ima u ogromnim količinama. Beršebom teče glavna rijeka ''Nahal Beer Šeba'' koja zimi poplavljuje, a uz nju protječu još i potoci Kovšim i Katef. [[Ljeto|Ljeta]] su u gradu vrlo vruća s temperaturom i do 42°C, a [[zima|zimi]] se noću temperature kreću i oko ništice. Između ljeta i zime česte su pješčane oluje, a za to područje specifične su i magla i vlaga.

=== Beršeba danas ===
Prema izvješću Središnjega statističkog ureda Države [[Izrael]]a, Beršeba je na kraju [[2006.]] godine imala 185 400 stanovnika što ju čini šestim najvećim gradom u Izraelu. Pretežno je naseljena Židovima koji su došli iz arapskih zemalja i bivšeg [[SSSR|Sovjetskog Saveza]]. Podijeljena je na sedamnaest stambenih četvrti od kojih su neka dobila nazive po slovima hebrejske abecede. Grad također ima brojne zone teške i lake industrije.Mnogo se pažnje posvećuje i [[kultura|kulturi]], [[obrazovanje|obrazovanju]] i različitim područjima [[znanost]]i te, naposljetku, [[trgovina|trgovini]] i [[turizam|turizmu]]. Budući da grad ima u planu još mnogo gospodarskih projekata, može se reći da je napredak spor, ali pozitivan. Najpoznatije su ustanove u Beršebi Sveučilište Ben-Gurion, bolnica Soroka te gradska Symphonietta.
Kako je već gore navedeno, stanovništvo uglavnom čine [[Židovi]] i ostali nearapski narodi (oko 98 %), ali u Beršebi žive i [[Arapi]] te su netrepeljivosti svakodnevica.

U okolici grada su mnogobrojni manji gradovi. [[Omer]], [[Lehavim]] i [[Meitar]] su naseljeni uglavnom židovima. Brojni su i [[Beduini|beduinski]] gradovi. Među najvećima su: [[Rahat (Izrael)|Rahat]], [[Tel-Sheva]] i [[Laqiya]].

== Izvori ==
{{Izvori}}

[[Kategorija:Gradovi u Izraelu]]
[[Kategorija:Stari zavjet]]

Beršeba - Povijest promjena

WikiSysop: Zamjena teksta - '' u ''

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica