WikiSysop: Zamjena teksta - '' u ''

2024-12-15T10:35:45Z

Zamjena teksta - '' u ''

←Starija inačica		Inačica od 15. prosinac 2024. u 10:35
Redak 1:		Redak 1:
	~~<!--'''Benzin'''-->~~[[Datoteka:Sisak oil refinery1.JPG\|mini\|desno\|250px\|Postrojenja Rafinerije nafte u Sisku]]		[[Datoteka:Sisak oil refinery1.JPG\|mini\|desno\|250px\|Postrojenja Rafinerije nafte u Sisku]]

	'''Benzin''' (njem. ''benzin'', prema ''benzoe'': benzojeva smola) je kapljevita (tekuća) zapaljiva smjesa lakohlapljivih tekućih [[Ugljikovodici\|ugljikovodika]], vrelišta 40-200 °C, gustoće 0,72-0,80 g/cm<sup>3</sup> (znatno lakši od vode) i različita sastava. Sastavljen je iz alifatskih ugljikovodika između C<sub>4</sub> do C<sub>12</sub> [[atom]]a u [[molekula\|molekuli]].		'''Benzin''' (njem. ''benzin'', prema ''benzoe'': benzojeva smola) je kapljevita (tekuća) zapaljiva smjesa lakohlapljivih tekućih [[Ugljikovodici\|ugljikovodika]], vrelišta 40-200 °C, gustoće 0,72-0,80 g/cm<sup>3</sup> (znatno lakši od vode) i različita sastava. Sastavljen je iz alifatskih ugljikovodika između C<sub>4</sub> do C<sub>12</sub> [[atom]]a u [[molekula\|molekuli]].

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-08-29T04:33:14Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

[[Datoteka:Sisak oil refinery1.JPG|mini|desno|250px|Postrojenja Rafinerije nafte u Sisku]]

'''Benzin''' (njem. ''benzin'', prema ''benzoe'': benzojeva smola) je kapljevita (tekuća) zapaljiva smjesa lakohlapljivih tekućih [[Ugljikovodici|ugljikovodika]], vrelišta 40-200 °C, gustoće 0,72-0,80 g/cm3 (znatno lakši od vode) i različita sastava. Sastavljen je iz alifatskih ugljikovodika između C4 do C12 [[atom]]a u [[molekula|molekuli]].

==Osobine i uporaba==

Benzin u smjesi sa zrakom stvara eksplozivne pare, pa služi za pogon [[motor]]a s unutarnjim izgaranjem. Benzin je većinom smeđe (ili smećkasto-zelene) boje i bolje gori od diesela (dizelovog ulja).

Potrebno ga je skladištiti u čeličnim rezervoarima ili staklenim posudama za rezervne potrebe.

Eksploatacijsko-tehnički zahtjevi koje benzini moraju zadovoljiti su: što mirnije izgaranje u cilindru motora, bez čađenja i lupanja; benzin mora biti dovoljno isparljiv radi stvaranja smjese goriva i [[zrak]]a u raznim uvjetima rada; prevelika isparljivost je nepodobna kako se u cijevima, [[rasplinjač]]u ili u [[pumpa|pumpi]] za benzin ne bi stvarali plinski čepovi; ne smiju sadržavati nesagorive dijelove; [[isparavanje]]m ne smiju ostavljati tragove [[smola]] u sustavima i instalaciji.

Brojke kraj benzina označava njegove oktanske brojeve, npr. euro super 95, super 98.

==Dobivanje==

Dobiva se kao najlakša i najhlapljivija frakcija pri frakcijskoj destilaciji nafte. Iz sirovoga benzina daljnjom frakcijskom destilacijom dobivaju se laki benzin ili petroleter (vrelište 40-70 °C), srednji benzin (70-120 °C) i teški benzin (70-200 °C).

Proizvodi se i kondenzacijom iz prirodnoga plina.

Najveći dio svjetske proizvodnje otpada na benzin koji se dobiva [[krekiranje]]m, tj. cijepanjem (raspadom) viših ugljikovodika iz nafte u niže pod visokim tlakom i temperaturom.

Suvremenije metode uključuju primjenu aluminijevih slitina kao katalizatora (katalitičko krekiranje).
Sintetski se benzin može proizvesti i hidrogenacijom ugljenoga praha suspendiranoga u ulju, uz grijanje pod tlakom (od 20 do 300 Mpa), u prisutnosti vodika i željeznih oksida kao katalizatora (Bergiusov postupak) ili prevođenjem ugljena u vodeni plin, koji na temperaturi od 200 °C uz posebne katalizatore prelazi u smjesu kapljevitih ugljikovodika. Također može se dobiti i preradbom rafinerijskih plinova, alkiliranjem izobutana te pretvorbom rafinerijskih plinova, alkiliranjem izobutana te pretvorbom metanola.

==Vrste==

* laki benzin (služi kao otapalo za ulja i masti),
* srednji benzin (služi za pogon motora i za ekstrakciju ulja),
* teški benzin (rabi se u proizvodnji boja i lakova).

Najpoznatiji prodajni benzini u Hrvatskoj su: Super 95 (BMB 95), Eurosuper 95 (BMB EURO 95), Euro super 95 BS, Super plus 98 (BMB 98).

===Medicinski benzin===

'''Medicinski benzin''' (tzv. ''benzin za čišćenje'') je sličnog sastava benzina koji služi kao pogonsko gorivo, samo pročišćen od sumpora, olova i drugih tvari koje bi mogle biti otrovne, te bez dodataka boja. Dolazi u limenoj ili staklenoj boci, s oznakama zapaljivo i štetno, ugodna je mirisa i mastan je, jer ponajviše služi za odmašćivanje uljnih površina.

==Opasnosti i štetnost==

Benzin djeluje anestetski i može izazvati [[dermatitis]]. Simptomi [[Trovanje|trovanja]] benzinom su [[vrtoglavica]], [[tahikardija]], [[tahipneja]], konvulzije i gubitak svijesti. Dugotrajna izloženost benzinskim parama može dovesti do kroničnog [[konjunktivitis]]a.

==Izvori==

* ''Tehnički leksikon'', Leksikografski zavod Miroslav Krleža; glavni urednik: [[Zvonimir Jakobović]]. Tiskanje dovršeno 21. prosinca 2007.g., Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu pod brojem 653717. {{ISBN|978-953-268-004-1}}, str. 65.
* http://www.ina.hr/default.aspx?id=203

[[Kategorija:Goriva]]
[[Kategorija:Kemija]]

Benzin - Povijest promjena

WikiSysop: Zamjena teksta - '' u ''

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica