WikiSysop: Zamjena teksta - ''' u ''

2024-12-09T13:15:38Z

Zamjena teksta - ''' u ''

←Starija inačica		Inačica od 9. prosinac 2024. u 13:15
Redak 1:		Redak 1:
	~~<!--'''Belje plus'''-->'~~''Belje plus''' (prije: '''PIK Belje''', '''Belje''') je [[hrvatska]] [[tvrtka]] koja se bavi poljodjelstvom, prerađivačkom industrijom i prometom roba iz [[Darda\|Darde]] s oko 1.800 zaposlenih.<ref>http://www.belje.hr/download/BELJE_IZVJESCE_31122013.zip</ref>		''Belje plus''' (prije: '''PIK Belje''', '''Belje''') je [[hrvatska]] [[tvrtka]] koja se bavi poljodjelstvom, prerađivačkom industrijom i prometom roba iz [[Darda\|Darde]] s oko 1.800 zaposlenih.<ref>http://www.belje.hr/download/BELJE_IZVJESCE_31122013.zip</ref>

	== Povijest ==		== Povijest ==

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-10-12T22:16:31Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

'''Belje plus''' (prije: '''PIK Belje''', '''Belje''') je [[hrvatska]] [[tvrtka]] koja se bavi poljodjelstvom, prerađivačkom industrijom i prometom roba iz [[Darda|Darde]] s oko 1.800 zaposlenih.<ref>http://www.belje.hr/download/BELJE_IZVJESCE_31122013.zip</ref>

== Povijest ==

Godine [[1697.]] [[Leopold I., car Svetog Rimskog Carstva|Leopold I.]] poklonio je [[Eugen Savojski|Eugenu Savojskom]] Belje za ratne zasluge. Kad je umro, pripalo je kraljici Elizabeti, a potom ga je naslijedila carica Marija Terezija. Bečka komora upravljala je posjedom do 1775. godine. [[1780.]] godine [[Marija Terezija]] darovala ga je svojoj kćeri Mariji Kristini i njenom mužu Albertu. Budući da nisu imali muške djece, pripalo je godine 1825. nadvojvodi Karlu Ljudevitu koji je sjedište imanja preselio iz [[Bilje (Baranja)|Bilja]] u [[Kneževo (Popovac)|Kneževo]]. Sagradio je ladanjski dvorac s perivojem na kojem je započeo uzgoj žitarica i životinja. 1911. godine u sklopu Belja osnovani su [[Tvornica šećera]] u [[Branjin Vrh|Branjinom Vrhu]] te Tvornica mliječnih proizvoda, odnosno Centralna mljekara s [[klaonica|klaonicom]] s tvornicom salame u Belom Manastiru. Godine 1921. Belje i Šećerana u Branjinom Vrhu proglašeni su državnim vlasništvom. Drugi svjetski rat opustošio je i razorio Belje, te se koncem rata mnogo ulaže radi obnove proizvodnje. Godine 1955. nastao je [[poljoprivredno-industrijski kombinat]] (PIK) Belje kao "prvo društveno gospodarstvo kombinatskog tipa na ovim prostorima". Također je izgrađen i [[Mesokombinat]] s radi osnaženja izvoza stočarske proizvodnje, obnovljena je mljekara u [[Beli Manastir|Belom Manastiru]], a strojarska radionica prerasla je u Tvornicu poljoprivrednih strojeva u Kneževu.
U četirima OOUR-ima Belja bili su još raspodijeljeni [[interna banka]], razvojna služba, zajednički poslovi (svi u Dardi), knjigovodstveni servis u Belom Manastiru, [[Beljetrans]] i [[Beljekomerc]] u Dardi, Remont u Belom Manastiru, mesna industrija i tvornica stočne hrane u Dardi, mlinsko-pekarska industrija, tvornica šećera i tvornica mliječnih proizvoda u Belom Manastiru, u Kneževu su bili Poljoprivreda Kneževo, u Belom Manastiru bila je Poljoprivreda Širine, u Kneževim Vinogradima Poljoprivreda Mirkovac, Poljoprivreda Brestovac, vinogradi i vinarija, u Karancu Poljoprivreda Karanac, u Dardi svinjogojstvo i živinarstvo. Godine 1984. u [[Popovac|Popovcu]] je otvorena suvremena farma mliječnih krava, a prehrambena industrija započela je proizvodnju svježih krem sireva ABC. U velikosrpskoj agresiji polja velikosrpski osvajači su opljačkali i razorili. Stala je proizvodnja, uništen stočni fond, kuće i proizvodni objekti, a polja su ostala zapuštena. Tek nakon reintegracije hrvatskog Podunavlja počinje se vraćati život u tvrtku. 1999. godine pripojena su mu društva [[Beljetrans]] d.o.o. iz [[Darda|Darde]] i društvo Belje d.d. te Poljoprivreda Brestovac d.o.o. (Grabovac). [[2005.]] Belje ulazi u koncern [[Agrokor]]. 2008. godine otvorena je robotizirana farma muznih krava u Topoliku. 2011. godine u vinogradima vinogorja Belja otvorena je najsuvremenija vinarija u regiji. Od 2019. pod imenom Belje plus dio je grupe [[Fortenova|Fortenove]]; kao i sve tvrtke iz koncerna Agrokora, dodano im je "plus" u imenu a za početak su dobile sjedišta u Zagrebu, a najavljeno je da po dovršetku nagodbe bit će vraćeni u gradove u kojima su dotad bili.<ref>http://www.belje.hr/onama/povijest.asp</ref><ref>[https://www.belje.hr/o-nama/povijest-i-tradicija/ ''Povijest i tradicija''] Belje. Pristupljeno 19. listopada 2020.</ref><ref>Diana Jačmenica: [https://zir.nsk.hr/islandora/object/efzg:5912/datastream/PDF/download ''Promjene organizacijske strukture u poslovnim grupacijama ''] Ekonomski fakultet u Zagrebu. Rujan 2020. Nadnevak preuzimanja 18. listopada 2020. str. 30., 35.</ref><ref>Marko Bošnjaković: [https://hrcak.srce.hr/file/266415 ''Tehnološko-ekonomska analiza proizvodnje pšenice na PIK-u »Belje«''] Agronomski glasnik : Glasilo Hrvatskog agronomskog društva, br. 3, 1978. str. 433.-434.</ref>

== Izvori ==
{{izvori}}

== Vanjske poveznice ==
* [http://www.belje.hr/ Službene stranice tvrtke]

[[Kategorija:Hrvatske tvrtke]]

Belje plus - Povijest promjena

WikiSysop: Zamjena teksta - ''' u ''

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica