WikiSysop: Zamjena teksta - '' u ''

2024-12-13T09:54:24Z

Zamjena teksta - '' u ''

←Starija inačica		Inačica od 13. prosinac 2024. u 09:54
Redak 1:		Redak 1:
	~~<!--'''Bela IV.'''-->~~{{Infookvir monarh		{{Infookvir monarh
	\| ime = Bela IV.<br/><small>''IV. Béla''</small>		\| ime = Bela IV.<br/><small>''IV. Béla''</small>
	\| slika = [[Slika:BelaIV-ChroniconPictum.jpg\|200px]]		\| slika = [[Slika:BelaIV-ChroniconPictum.jpg\|200px]]

WikiSysop: čišćenje redirekcija za infookvir monarh

2022-03-07T08:22:13Z

čišćenje redirekcija za infookvir monarh

←Starija inačica		Inačica od 7. ožujak 2022. u 08:22
Redak 1:		Redak 1:
	<!--'''Bela IV.'''-->{{~~Monarh~~		<!--'''Bela IV.'''-->{{Infookvir monarh
	\| ime = Bela IV.<br/><small>''IV. Béla''</small>		\| ime = Bela IV.<br/><small>''IV. Béla''</small>
	\| slika = [[Slika:BelaIV-ChroniconPictum.jpg\|200px]]		\| slika = [[Slika:BelaIV-ChroniconPictum.jpg\|200px]]

WikiSysop: Bot: Automatska zamjena teksta (-{{Commonscat(.*?)}} +)

2021-11-17T06:34:08Z

Bot: Automatska zamjena teksta (-{{Commonscat(.*?)}} +)

←Starija inačica		Inačica od 17. studeni 2021. u 06:34
Redak 108:		Redak 108:

	== Vanjske poveznice ==		== Vanjske poveznice ==
	~~{{Commonscat\|Béla IV of Hungary}}~~
	* [http://www.britannica.com/EBchecked/topic/59039/Bela-IV Bela IV (king of Hungary)] {{eng icon}}		* [http://www.britannica.com/EBchecked/topic/59039/Bela-IV Bela IV (king of Hungary)] {{eng icon}}
	* [http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=6677 Bela IV. - Hrvatska opća enciklopedija] {{hr icon}}		* [http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=6677 Bela IV. - Hrvatska opća enciklopedija] {{hr icon}}

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-07-16T00:43:56Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

{{Monarh
| ime = Bela IV. ''IV. Béla''
| slika = [[Slika:BelaIV-ChroniconPictum.jpg|200px]]
| opis = ''Kralj Bela IV. Arpadović (1235.-1270.)''
| titula = [[Dodatak:Popis mađarskih vladara|ugarski kralj]] i [[Hrvatski vladari|hrvatski kralj]]
| vladavina = [[1235.]] – [[1270.]]
| krunidba = [[14. listopada]] [[1235.]] u [[Stolni Biograd|Stolnom Biogradu]]
| prethodnik = [[Andrija II.]]
| nasljednik = [[Stjepan V., hrvatsko-ugarski kralj|Stjepan V.]]
| regent =
| titula1 = [[Hrvatski herceg]]
| vladavina1 = [[1220.]] – [[1226.]]
| krunidba1 =
| prethodnik1 = [[Andrija II.|Andrija Arpadović]]
| nasljednik1 = [[Koloman (herceg)|Koloman Arpadović]]
| regent1 =
| titula2 =
| vladavina2 =
| krunidba2 =
| prethodnik2 =
| nasljednik2 =
| regent2 =
| titula3 =
| vladavina3 =
| krunidba3 =
| prethodnik3 =
| nasljednik3 =
| regent3 =
| nasljeđe =
| supruga = [[Marija Laskarina]]
| supruge =
| suprug =
| supruzi =
| djeca = [[Kunigunda Poljska]] Margareta Ugarska Katarina Ugarska Ana Ugarska [[Jolanda Poljska]] Elizabeta Ugarska Konstanca Ugarska [[Stjepan V., hrvatsko-ugarski kralj|Stjepan V.]] [[Sveta Margareta Ugarska]] [[Bela (herceg)|Bela]]
| puno ime =
| posthumno ime =
| dinastija = [[Datoteka:Alex K Kingdom of Hungary.svg|15px]] [[Arpadovići]]
| vladarska himna =
| otac = [[Andrija II.]]
| majka = [[Gertruda Andechs-Meranski]]
| datum rođenja = [[29. studenog]] [[1206.]]
| mjesto rođenja = dvorac [[Alcalá de Henares]] kod [[Madrid]]a
| datum smrti = [[3. svibnja]] [[1270.]]
| mjesto smrti = kraj [[Budim]]a
| datum pokopa =
| mjesto pokopa =
| potpis =
| zanimanje =
| vjera = [[rimokatoličanstvo|rimokatolik]]
}}
'''Bela IV.''' ([[mađarski jezik|mađ.]] ''IV. Béla'') ([[Komoransko-ostrogonska županija]], [[Mađarska]]<ref>https://www.geni.com/people/Bela-IV-%C3%81rp%C3%A1dh%C3%A1zi-King-of-Hungary/6000000000153344904</ref><ref>http://www.findagrave.com/cgi-bin/fg.cgi?page=gr&GRid=95935431</ref>, [[29. studenoga]] [[1206.]] - kraj [[Budim]]a, [[3. svibnja]] [[1270.]]), [[Hrvatsko-ugarsko kraljevstvo|hrvatsko-ugarski kralj]] ([[1235.]] – [[1270.]]) iz dinastije [[Arpadovići|Arpadovića]]. Bio je jedan od najvećih vladara iz dinastije i obnovitelj kraljevstva nakon velike provale [[Tatari|Tatara]] [[1241.]] godine. Značajan je i njegov doprinos nastajanju i razvitku [[slobodni kraljevski grad|slobodnih kraljevskih gradova]], među njima i [[Zagreb]]a, koji je dobio te povlastice ''[[Zlatna bula Bele IV.|Zlatnom bulom kralja Bele IV.]]'' [[1242.]] godine.

== Životopis ==
=== Rane godine i uprava nad Hrvatskom ===
Bela IV. je bio prvorođeni sin kralja [[Andrija II.|Andrije II.]] (1205.-1235.) i kraljice [[Gertruda Andechs-Meranski|Gertrude Andechs-Meranski]]. Majka mu je ubijena u pobuni mađarskih velikaša [[1213.]] godine, zbog velikog utjecaja nje i njenih [[Nijemci|njemačkih]] rođaka na politiku kraljevstva.

Nedugo po povratku iz [[Peti križarski rat|križarskog rata]], Andrija II. je dao okruniti svoga sina Belu za "mlađeg kralja" (''rex Hungariae junior''), a povjerio mu je i [[Hrvatska|Hrvatsku]] na upravu uz naslov [[herceg|hrvatskog hercega]], gdje je imao svoj zasebni dvor i vladao gotovo kao kralj. Tijekom ratnog pohoda (1217.-1218.), otac mu je za suprugu odabrao [[Nicejsko Carstvo|nicejsku]] princezu [[Marija Laskarina|Mariju Laskaris]], s kojom je Bela živio u sretnom [[brak]]u.

Godine [[1226.]] izbio je sukob između hercega Bele i njegova oca, kralja Andrije II., koji je razriješen tako da se Bela odrekao herceške vlasti, koju je primio njegov mlađi brat [[Koloman (herceg)|Koloman]], a sam je postao suvladar uz svog oca.

=== Vladavina Bele IV. ===
[[Slika:Crowning of Béla IV - Chronicon Pictum.jpg|180px|lijevo|mini|Prikaz krunidbe Bele IV.]]
Godine 1235. umro je hrvatsko-ugarski kralj Andrija II. i naslijedio ga je njegov sin Bela IV. koji je naumio vratiti pali ugled kraljevstva. Kada je dvadesetogodišnja ugarska kraljica [[Beatrica d'Este]], Belina maćeha, nakon smrti svoga muža Andrije II. objavila da je trudna Bela ju je dao zatočiti. Ona je, preobučena u muškarca, uspjela pobjeći u [[Sveto Rimsko Carstvo|Njemačku]] pa u [[Italija|Italiju]], gdje je rodila [[Stjepan Postum|Stjepana Postuma]] na dvoru svog ujaka u [[Venecija|Veneciji]]. Bela i njegov brat Koloman tvrdili su da je njezin sin plod bračne nevjere i nikad ga nisu priznali kao brata.<ref>Šišić, Ferdo, Povijest Hrvata, Pregled povijesti hrvatskog naroda 600.-1526., prvi dio, str. 194.</ref>

Bela je dokinuo zasebnu krunidbu za hrvatskog i za ugarskog vladara, te se prvi okrunio jednom istom ceremonijom i krunom za hrvatskog i ugarskog kralja. Odmah po preuzimanju [[kruna svetog Stjepana|krune]] posvetio se jačanju kraljevske vlasti pa je vratio kruni sva ona imanja koja je njegov otac razdijelio ili su ih se plemići domogli na nepošten način. Naredio je da svi svoje zahtjeve moraju predati u obliku pisane molbe i čekati rješenja, a ne kao dotad usmeno izlagati svoje slučajeve i odmah tražiti odgovor. Time je uvrijedio većinom nepismene velikaše. Dodatno ih je uvrijedio kada im je zabranio (izuzev biskupima i najvišim državnim dužnosnicima) sjedenje u kraljevoj prisutnosti.
=== Provala Mongola u Ugarsku i Hrvatsku ===
[[Mongoli|Mongolska plemena]] ujedinio je početkom [[13. stoljeće|13. stoljeća]] [[Džingis-kan]] (1206.-1227.) i započeo osvajanja po središnjoj [[Azija|Aziji]]. Njegov nasljednik [[kan]] [[Ogotaj]] (1229.-1241.) je poslao [[1237.]] godine vojsku pod zapovjedništvom nećaka [[Batu kan]]a na osvajački pohod na Europu . U Ugarskoj su se [[1239.]] pred [[Tatari]]ma sklonili [[Kumani]], a kralj Bela ih je pristao primiti pod uvjetom da se pokrste. Mongoli su zatražili od kralja Bele da im izruči njihove odbjegle podanike, a kada je Bela to odbio, najavili su mu rat.
[[Slika:Bela menekul.jpg|250px|desno|mini|Bijeg Bele IV. pred Tatarima 1241.]]
Batu-kan je provalio u Ugarsku sa oko 150.000 vojnika, te je [[11. travnja]] [[1241.]] godine došlo do [[Bitka na rijeci Šaju|bitke]] na rijeci [[Šajo]] kod [[Miškolc]]a. Kraljevska je vojska pretrpjela težak poraz, a kralj je pobjegao u Austriju na dvor austrijskog vojvode [[Fridrik II. Babenberg|Fridrika II.]], a potom je s obitelji otišao u [[Zagreb]]. U međuvremenu, njegov je brat, herceg Koloman umro u [[Čazma|Čazmi]] od teških rana zadobijenih u bici protiv Tatara.

Bela je zatražio pomoć od europskih vladara, no nitko se nije odazvao. Mongoli su u [[veljača|veljači]] [[1242.]] godine prešli [[Dunav]] i [[Drava|Dravu]], te [[tatarski pohod na Europu|poharali Ugarsku i Hrvatsku]]. Bela se pred njima povukao u [[Dalmacija|Dalmaciju]] i sklonio se u tvrde gradove [[Klis]], [[Split]] i [[Trogir]], koje Mongoli nisu uspjeli zauzeti. Tijekom opsade Trogira, Bela se sklonio na obližnje dalmatinske otoke. Uto je u [[ožujak|ožujku]] stigla vijest o smrti velikog kana Ogotaja, pa su se mongolske čete pod zapovjedništvom Batu-kana i Kadana vratile natrag u Aziju, putem pustošeći i paleći po [[Bosna|Bosni]], [[Srbija|Srbiji]], [[Bugarska|Bugarskoj]] i južnoj [[Rusija|Rusiji]].<ref>Šišić, Ferdo, Povijest Hrvata, Pregled povijesti hrvatskog naroda 600.-1526., prvi dio, str. 196.-197.</ref> Tijekom tatarske invazije u Dalmaciji (1242.), u Klisu, su preminule dvije malodobne Beline kćeri, princeze ''Margareta'' i ''Katarina'', čiji su zemaljski ostaci pohranjeni u maleni [[sarkofag]] i postavljeni iznad ulaza u [[splitska katedrala|splitsku katedralu]], gdje se i danas nalaze.

Kralj se po prestanku ratne prijetnje vratio u [[Ugarska|Ugarsku]]. Država je bila poharana i opustošena, državna organizacija oslabljena te je nakon odlaska Mongola zavladala je glad i [[kuga]].

Radi bolje organizacije obrane od provale [[Tatari|Tatara]] ili drugih neprijatelja Bela IV. je učinio ustupke stanovništvu. Godine [[1242.]] izdao [[Zlatna bula Bele IV.|Zlatnu bulu]], kojom je zagrebački [[Gradec (Zagreb)|Gradec]] oslobođen različitih poreza, omogućena mu je samouprava i izravno bio podvrgnut samo kralju, odnosno [[Kraljevski tavernik|taverniku]] (predstojniku kraljevske komore) uz uvjet da izgradi čvrste zidine.

Radi bolje obrane kraljevstva, a uvidjevši da su tvrdi gradovi bili jedina zaštita narodu, kralj Bela IV. počeo je podizati gradove, a poticao je i crkvene te svjetovne velikaše da ih podižu. Da bi ponovno oživio opustjelu zemlju, poticao je useljavanje stranaca, osobito [[Nijemci|Nijemaca]], kojima je dijelio povlastice.<ref>[http://www.matica.hr/Vijenac/vijenac343.nsf/AllWebDocs/Dzingis__Ogotaj__Kublaj Vijenac] Džingis, Ogotaj, Kublaj </ref>). Vraćajući se iz Trogira u Ugarsku, hrvatsko-ugarski kralj je doveo u okolicu [[Budim]]a i [[Pešta|Pešte]] prve značajnije zajednice [[Hrvati|hrvatskih naseljenika]].

Počeo je i razvoj gradova, koji su kraljevim povlasticama postali [[slobodni kraljevski grad|slobodni kraljevski gradovi]], te dobili pravo da sami biraju svoju upravu. Kralj je povlasticu slobodnog kraljevskog grada u Hrvatskoj dodijelio gradovima [[Samobor]]u, [[Križevci]]ma i [[Jastrebarsko]]m, i [[zagreb]]ačkom [[Gradec (Zagreb)|Gradecu]], a ranije su je stekli [[Varaždin]], [[Vukovar]], [[Virovitica]] i [[Petrinja]]. Sačuvana je [[Zlatna bula Bele IV.|Zlatna bula]] iz [[1242.]] godine, kojom je zagrebački [[Gradec (Zagreb)|Gradec]] uzdignut na počast slobodnog kraljevskog grada sa svim pripadajućim pravima, među kojima je najvažnije bilo da je bio, kao i ostali takvi gradovi, oslobođen i izuzet od vlasti samovolje velikaša.<ref>Šišić, Ferdo, Povijest Hrvata, Pregled povijesti hrvatskog naroda 600.-1526., prvi dio, str. 198.</ref>

=== Ratovi ===
[[Datoteka:Kralj Bela IV.JPG|thumb|mini|Prikaz kralja Bele IV. na Trgu heroja u Budimpešti]]
Čim je prošla tatarska opasnost, kralj Bela je [[1242.]] godine zaratio s austrijskim vojvodom Fridrikom II. Babenbergovcem i povratio tri županije, koje mu je vojvoda oteo za vrijeme tatarske provale, a odmah potom se zaratio s [[Mletačka Republika|Mletačkom Republikom]] zbog [[Zadar|Zadra]]. U Zadru je odmah po dolasku kraljevske vojske izbila pobuna protiv mletačke vlasti, no vojska pod zapovjedništvom hercega i [[ban]]a [[Dionizije|Dionizija]] bila je [[ljeto|ljeti]] [[1243.]] godine potučena pod Zadrom pa je grad opet došao pod mletačku vlast. Kralj je nakon toga bio primoran sklopiti mir s Venecijom (1244.) i odreći se Zadra, a Mletačka Republika se obvezala da više neće podržavati Stjepana Postuma, sina kralja Andrije II. iz braka s Beatricom, kojem je kralj poricao zakonito podrijetlo. Zadrani su morali pristati na vrlo teške uvjete mira s Mlečanima, nisu se smjeli ženiti u Hrvatskoj, a [[knez]]a im su im slali Mlečani.<ref>Šišić, Ferdo, Povijest Hrvata, Pregled povijesti hrvatskog naroda 600.-1526., prvi dio, str. 199.</ref>

U međuvremenu je Dalmaciji je izbio pravi rat između Splita i Trogira oko sela [[Ostrog (selo)|Ostrog]]a. Iako je Bela IV. Trogiranima potvrdio posjed sela, Splićani su se obratili za pomoć bosanskom banu [[Matej Ninoslav|Mateju Ninoslavu]]. Takav je razvoj događaja zabrinuo kralja. Sam je krenuo na Bosnu i porazio bana, te ga prisilio da prizna njegovu vrhovnu vlast. Split je pak porazila kraljeva vojska, a grad je morao prihvatiti kraljeva čovjeka za kneza.

Nakon pogibije austrijskog vojvode Fridrika II., koji nije ostavio muškog potomka, izbio je sukob između Hrvatsko-Ugarske kraljevine i [[Češka|Češke]] za austrijsko nasljeđe. Rat se završio dogovorom, kojim je Bela IV. stekao [[Štajerska|Štajersku]], gdje je za vladara postavio svog sina [[Stjepan V., hrvatsko-ugarski kralj|Stjepana]], kojeg je još [[1245.]] okrunio za kralja. No ubrzo je izbio [[ustanak]] protiv ugarske vlasti, a ustanici su zatražili pomoć češkog kralja [[Přemysl Otakar II.|Premysla Otakara II]]. Ugarske su čete u novom ratu pretrpjele poraz, pa se kralj odrekao [[Štajerska|Štajerske]]. Češki je vladar stekao [[Koruška|Korušku]] i [[Kranjska|Kranjsku]], a pred Belinu smrt je provalio i u [[Hrvatsko zagorje]].<ref>Šišić, Ferdo, Povijest Hrvata, Pregled povijesti hrvatskog naroda 600.-1526., prvi dio, str. 200.</ref>

Nakon provale Tatara, ojačalo plemstvo je plemstvo u Ugarskoj i Hrvatskoj, čije je jačanje posredno i sam kralj podupirao. Dijelio im je velike posjede uz obvezu vojne službe, bojeći se tatarske provale. Velikaši su održavali vojsku, kojom su se služili i u privatne svrhe, pa su kraljeve mjere postigle uspjeh, ali su ujedno oslabile kraljevsku vlast. Slabljenju kraljevske vlasti pridonio je i sukob Bele i njegova sina Stjepana, u kojem je Stjepan pobijedio i [[1265.]] godine izvojevao za sebe neograničena kraljevska prava. Otada je država imala dva kralja, dva kraljevska dvora i dvije središnje vlade, a problem je dodatno pogoršavala i činjenica da je i kraljev mlađi sin Bela, kao hrvatski herceg (1261.-1269.), imao punu kraljevsku vlast i samostalnost na području Hrvatske. Zabrinuto jačanjem velikaša, niže plemstvo je zatražilo od oba kralja da im potvrde njihove privilegije čemu su oni i udovoljili [[1267.]] godine. Međutim kraljevska je vlast usprkos tome slabila.

== Reforme kralja Bele IV. ==
[[Slika:Béla4 pecet2.jpg|170px|lijevo|mini|Pečat kralja Bele IV.]]
Oko [[1260.]] godine, kralj Bela je učinio velike promijene u upravi [[Kraljevina Hrvatska|hrvatskih zemalja]]. Odredio je da u Hrvatskoj vlada herceg (''dux totius Sclavoniae, Croatiae et Dalmatiae'') od kraljevskog roda, kojemu je dodijelio dva bana: slavonskog i hrvatsko-dalmatinskog. Također, naredio je da ukoliko ne bi bilo hercega kraljevske krvi, tada bi tu dužnost obnašao slavonski ban s naslovom "cijele Slavonije" (''totius Sclavoniae''), a njemu se morao pokoravati hrvatsko-dalmatinski ban koji je katkad ima i naslov "primorskog bana" (''banus maritimus''). Time je hrvatsko kraljevstvo podijeljeno u dva zasebna politička i upravna teritorija: u Kraljevinu Dalmaciju i Hrvatsku na jugu i [[Kraljevina Slavonija|Kraljevinu Slavoniju]] na sjeveru. Ta će se razdioba održati sve do 16. stoljeća.<ref>Šišić, Ferdo, Povijest Hrvata, Pregled povijesti hrvatskog naroda 600.-1526., prvi dio, str. 202.</ref>

Radi obrane ugarske i hrvatske granice od [[Srbi|Srba]], utemeljio je [[Mačvanska banovina|Mačvansku banovinu]] (''banatus de Machow''), koja se prostirala na području današnje sjeverozapadne Srbije. Bosnu je također razdijelio na dva dijela: [[Banovina Bosna|banovinu Bosnu]], u kojoj je na vlasti ostavio potomke bana [[Matej Ninoslav|Mateja Ninoslava]], te na [[Usora i Soli|Usoru (sa Solima)]].

Kralj Bela IV. umro je [[3. svibnja]] [[1270.]], a naslijedio ga je sin [[Stjepan V., hrvatsko-ugarski kralj|Stjepan V.]]

== Izvori ==
{{Izvori}}

== Literatura ==
* ''Klaić, Vjekoslav, Povijest Hrvata I, Zagreb, 1980.
* ''Šišić, Ferdo, Povijest Hrvata, Pregled povijesti hrvatskog naroda, prvi dio, Marjan tisak, Split, 2004.''

== Poveznice ==
* [[Zlatna bula Bele IV.]]

== Vanjske poveznice ==
{{Commonscat|Béla IV of Hungary}}
* [http://www.britannica.com/EBchecked/topic/59039/Bela-IV Bela IV (king of Hungary)] {{eng icon}}
* [http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=6677 Bela IV. - Hrvatska opća enciklopedija] {{hr icon}}
* [http://proleksis.lzmk.hr/11639/ Bela IV. - Proleksis enciklopedija] {{hr icon}}

{{Redoslijed|
|prethodnik = [[Andrija II.|Andrija II. (1205. - 1235.)]]
|gl_članak_funkcija=[[Dodatak:Popis hrvatskih i hrvatsko-ugarskih kraljeva|hrvatsko-ugarski kralj (1235. - 1270.)]]
|nasljednik=[[Stjepan V., hrvatsko-ugarski kralj|Stjepan V. (1270. - 1272.)]]
}}
{{Redoslijed|
|prethodnik = [[Andrija II.|Andrija II. (1197. - 1205.)]]
|gl_članak_funkcija=[[Hrvatski herceg|hrvatski herceg (1220. - 1226.)]]
|nasljednik=[[Koloman (herceg)|Koloman Arpadović (1226. - 1241.)]]
}}

[[Kategorija:Hrvatski vladari]]
[[Kategorija:Mađarski vladari]]
[[Kategorija:Arpadovići]]
[[Kategorija:Hrvatski hercezi]]

Bela IV. - Povijest promjena

WikiSysop: Zamjena teksta - '' u ''

WikiSysop: čišćenje redirekcija za infookvir monarh

WikiSysop: Bot: Automatska zamjena teksta (-{{Commonscat(.*?)}} +)

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica