Behar (časopis) - Povijest promjena

Suradnik10: Zamjena teksta - '{{bos oznaka}}' u '{{boš oznaka}}'

2025-05-28T01:26:38Z

Zamjena teksta - '{{bos oznaka}}' u '{{boš oznaka}}'

←Starija inačica		Inačica od 28. svibanj 2025. u 01:26
Redak 26:		Redak 26:

	== Behar (1900. – 1910.)==		== Behar (1900. – 1910.)==
	Behar je bio list u čijem je zaglavlju pisalo "List za zabavu i pouku". Objavljivao je književne priloge, povijesne i kulturne članke, prijevode iz orijentalnih književnosti, didaktičko-religiozne priloge i dr. Prvi urednik lista bio je [[Safvet-beg Bašagić]], a u listu su su surađivali hrvatski i muslimanski intelektualci.<ref name="proleksis"/> Bašagić je uređivao prvu godinu, Edhem Mulabdić od drugog do sedmog godišta. Godine 1906. [[Mehmed Džemaluddin Čaušević]] uređuje list. Posljednje tri godine Behar je uređivao [[Šemsi-beg Salihbegović]]. Hrvatski veletrgovac i političar podrijetlom iz [[Tešanj\|Tešnja]], [[Ademaga Mešić]], osigurao je financijsku stranu izdavanja časopisa, te se smatrao i vlasnikom ''Behara''.<ref>{{~~bos~~ oznaka}} Biblioteka grada Sarajeva, [http://www.bgs.ba/e_knjige3.html ''Behar''](''bgs.ba'') {{Webarchive\|url=https://web.archive.org/web/20101213040655/http://www.bgs.ba/e_knjige3.html \|date=13. prosinca 2010. }}</ref><ref name=yt>{{~~bos~~ oznaka}} [https://www.youtube.com/watch?v=4n7MXMMdv5U Bošnjački časopis ''Behar'' (1900–1910)] (''youtube.com'') (pristupljeno 30. prosinca 2014.)</ref><ref>{{~~bos~~ oznaka}} ''Behar'', br. 1., str. 23., 36. »Vlasnik: Adem aga Mešić.«</ref> Perzijska riječ '' behār'' došla je u hrvatski preko turskog, a znači ''reg. ekspr.'' cvijet voćke, latice takvoga cvijeta i ''meton.'' proljetni cvat voćaka,<ref>[http://hjp.znanje.hr/index.php?show=search_by_id&id=eVxuWw%3D%3D&keyword=behar Hrvatski jezični portal] (pristupljeno 7. siječnja 2015.)</ref> tako da ime časopisa navješćuje kulturno proljeće islamske čitateljske publike i književne produkcije.		Behar je bio list u čijem je zaglavlju pisalo "List za zabavu i pouku". Objavljivao je književne priloge, povijesne i kulturne članke, prijevode iz orijentalnih književnosti, didaktičko-religiozne priloge i dr. Prvi urednik lista bio je [[Safvet-beg Bašagić]], a u listu su su surađivali hrvatski i muslimanski intelektualci.<ref name="proleksis"/> Bašagić je uređivao prvu godinu, Edhem Mulabdić od drugog do sedmog godišta. Godine 1906. [[Mehmed Džemaluddin Čaušević]] uređuje list. Posljednje tri godine Behar je uređivao [[Šemsi-beg Salihbegović]]. Hrvatski veletrgovac i političar podrijetlom iz [[Tešanj\|Tešnja]], [[Ademaga Mešić]], osigurao je financijsku stranu izdavanja časopisa, te se smatrao i vlasnikom ''Behara''.<ref>{{boš oznaka}} Biblioteka grada Sarajeva, [http://www.bgs.ba/e_knjige3.html ''Behar''](''bgs.ba'') {{Webarchive\|url=https://web.archive.org/web/20101213040655/http://www.bgs.ba/e_knjige3.html \|date=13. prosinca 2010. }}</ref><ref name=yt>{{boš oznaka}} [https://www.youtube.com/watch?v=4n7MXMMdv5U Bošnjački časopis ''Behar'' (1900–1910)] (''youtube.com'') (pristupljeno 30. prosinca 2014.)</ref><ref>{{boš oznaka}} ''Behar'', br. 1., str. 23., 36. »Vlasnik: Adem aga Mešić.«</ref> Perzijska riječ '' behār'' došla je u hrvatski preko turskog, a znači ''reg. ekspr.'' cvijet voćke, latice takvoga cvijeta i ''meton.'' proljetni cvat voćaka,<ref>[http://hjp.znanje.hr/index.php?show=search_by_id&id=eVxuWw%3D%3D&keyword=behar Hrvatski jezični portal] (pristupljeno 7. siječnja 2015.)</ref> tako da ime časopisa navješćuje kulturno proljeće islamske čitateljske publike i književne produkcije.

	Časopis se tiskao na hrvatskom jeziku, a od sedmoga godišta četiri stranice tiska na turskome.<ref name="proleksis"/> Prvi broj časopisa izišao je [[1. svibnja]] 1900. godine. Neprekidno je izlazio deset godina, dva puta mjesečno. Od 1927. do 1945. nastavio je izlaziti pod nazivom ''Novi behar''. Časopis je objavio mnogo balada, kao i građu iz područja usmene književnosti.<ref>{{~~bos~~ oznaka}} Hamdo Čamo, [http://www.camo.ch/casopisi.htm ''Bošnjačke balade: Časopisi i sakupljena građa''] (''camo.ch'') (pristupljeno 30. prosinca 2014.)</ref>		Časopis se tiskao na hrvatskom jeziku, a od sedmoga godišta četiri stranice tiska na turskome.<ref name="proleksis"/> Prvi broj časopisa izišao je [[1. svibnja]] 1900. godine. Neprekidno je izlazio deset godina, dva puta mjesečno. Od 1927. do 1945. nastavio je izlaziti pod nazivom ''Novi behar''. Časopis je objavio mnogo balada, kao i građu iz područja usmene književnosti.<ref>{{boš oznaka}} Hamdo Čamo, [http://www.camo.ch/casopisi.htm ''Bošnjačke balade: Časopisi i sakupljena građa''] (''camo.ch'') (pristupljeno 30. prosinca 2014.)</ref>

	=== Glavni urednici ===		=== Glavni urednici ===
Redak 48:		Redak 48:

	=== O časopisu ===		=== O časopisu ===
	Godine [[1910.]] među muslimanima u [[Bosna i Hercegovina\|Bosni i Hercegovini]] bilo je 25.505 (5,26 %) pismenih, među pravoslavnim kršćanima 63.205 (9,88 %), a među katolicima 75.843 (22,17 %).<ref>{{hrv oznaka}} F. Marić, ''Pregled pučanstva Bosne i Hercegovine'', str. 77.</ref> Primjerice, u tešanjskome kotaru bilo je mnogo više duhovnika (28) nego učitelja (2). Intelektualci bosanskih muslimana, koji su se velikim dijelom smatrali Hrvatima po nacionalnosti, namjeravali su podići razinu pismenosti i kulture među bosanskohercegovačkim islamskim življem, a među njima se isticao Ademaga Mešić. ''Behar'' je zbog hrvatskog jezika razumljivog običnom čovjeku bio pristupačan širokom [[islam]]skom sloju, tada većinski nepismenom. Godine 1910. u Bosni je turskim jezikom vladalo 2.289 osoba, a [[arapski jezik\|arapskim]] 448.<ref>{{~~bos~~ oznaka}} M. Rizvić, ''Behar: Književnohistorijska monografija'', Sarajevo, 2000., str. 33.</ref> Vodstvo MNS-a imalo je u vidu osnivanje "islamske tiskare! koja bi distribuirala "znanstvene, poučne i vjerske" publikacije na "turskom i hrvatskom jeziku". Pod uredništvom Čauševića u ''Beharu'' prevladava publicistička nad književnom građom; list je izravnije društveno angažiran i otvoren panislamističkim idejama. Bosanski muslimani se u časopisu nazivaju [[Hrvati]]ma i jezik se naziva hrvatskim imenom.{{nedostaje izvor}} Naglasak na hrvatsko nacionalno usmjerenje stavlja se od 1908. do 1910. godine, u razdoblju u kojem ga uređuju Ljudevit Dvorniković i Šemsi-beg Salihbegović. Istodobno se otvara prema hrvatskim književnim krugovima oko listova ''Nada'' i ''Kolo hrvatskih književnika''.<ref>{{~~bos~~ oznaka}} M. Rizvić, ''Behar: Književnohistorijska monografija'', str. 293.–294.</ref> Časopis se tiskao i na turskom jeziku koji je imao simbolički potvrditi vezu bosanskog i univerzalnog islama, ali i osjećaje muslimana prema [[Istanbul]]u.{{nedostaje izvor}} Pored [[beletristika\|beletristike]] list obrađuje teme iz narodne ekonomije, osobito agrarnu problematiku.		Godine [[1910.]] među muslimanima u [[Bosna i Hercegovina\|Bosni i Hercegovini]] bilo je 25.505 (5,26 %) pismenih, među pravoslavnim kršćanima 63.205 (9,88 %), a među katolicima 75.843 (22,17 %).<ref>{{hrv oznaka}} F. Marić, ''Pregled pučanstva Bosne i Hercegovine'', str. 77.</ref> Primjerice, u tešanjskome kotaru bilo je mnogo više duhovnika (28) nego učitelja (2). Intelektualci bosanskih muslimana, koji su se velikim dijelom smatrali Hrvatima po nacionalnosti, namjeravali su podići razinu pismenosti i kulture među bosanskohercegovačkim islamskim življem, a među njima se isticao Ademaga Mešić. ''Behar'' je zbog hrvatskog jezika razumljivog običnom čovjeku bio pristupačan širokom [[islam]]skom sloju, tada većinski nepismenom. Godine 1910. u Bosni je turskim jezikom vladalo 2.289 osoba, a [[arapski jezik\|arapskim]] 448.<ref>{{boš oznaka}} M. Rizvić, ''Behar: Književnohistorijska monografija'', Sarajevo, 2000., str. 33.</ref> Vodstvo MNS-a imalo je u vidu osnivanje "islamske tiskare! koja bi distribuirala "znanstvene, poučne i vjerske" publikacije na "turskom i hrvatskom jeziku". Pod uredništvom Čauševića u ''Beharu'' prevladava publicistička nad književnom građom; list je izravnije društveno angažiran i otvoren panislamističkim idejama. Bosanski muslimani se u časopisu nazivaju [[Hrvati]]ma i jezik se naziva hrvatskim imenom.{{nedostaje izvor}} Naglasak na hrvatsko nacionalno usmjerenje stavlja se od 1908. do 1910. godine, u razdoblju u kojem ga uređuju Ljudevit Dvorniković i Šemsi-beg Salihbegović. Istodobno se otvara prema hrvatskim književnim krugovima oko listova ''Nada'' i ''Kolo hrvatskih književnika''.<ref>{{boš oznaka}} M. Rizvić, ''Behar: Književnohistorijska monografija'', str. 293.–294.</ref> Časopis se tiskao i na turskom jeziku koji je imao simbolički potvrditi vezu bosanskog i univerzalnog islama, ali i osjećaje muslimana prema [[Istanbul]]u.{{nedostaje izvor}} Pored [[beletristika\|beletristike]] list obrađuje teme iz narodne ekonomije, osobito agrarnu problematiku.

	== Novi behar (1927. – 1943.)==		== Novi behar (1927. – 1943.)==

WikiSysop: Zamjena teksta - '' u ''

2024-12-13T09:51:15Z

Zamjena teksta - '' u ''

←Starija inačica		Inačica od 13. prosinac 2024. u 09:51
Redak 1:		Redak 1:
	~~<!--'''Behar (časopis)'''-->~~{{Infookvir novine		{{Infookvir novine
	\| ime = Behar		\| ime = Behar
	\| slika = [[Slika:Behar-1900.jpg\|180px]]<br />[[Slika:Naslovnica Behara, br. 104, 2012. godine.jpg\|180px]]		\| slika = [[Slika:Behar-1900.jpg\|180px]]<br />[[Slika:Naslovnica Behara, br. 104, 2012. godine.jpg\|180px]]

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-10-09T03:29:03Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

{{Infookvir novine
| ime = Behar
| slika = [[Slika:Behar-1900.jpg|180px]]<br />[[Slika:Naslovnica Behara, br. 104, 2012. godine.jpg|180px]]
| opis slike = Naslovnice ''Behara'', iz 1900. i 2012.
| tip = [[časopis]]
| format =
| vlasnik =
| izdavač =[[Kulturno društvo Bošnjaka Hrvatske Preporod]]
| glavni urednik =
| odgovorni urednik = Ervin Jahić
| izvršni urednik =
| novinari =
| utemeljen = [[1990.]]<br />[[1992.]] (obnovljen)
| politička orijentacija =
| jezik = [[Hrvatski jezik|hrvatski]]
| prestao izlaziti =
| sjedište = [[Sarajevo]] (prije), [[Zagreb]] (danas)
| naklada =
| ISSN =
| oclc =
| stranice =
}}
'''Behar''' je bosanskohercegovački list za pouku i zabavu. Izlazio je u [[Sarajevo|Sarajevu]] dvaput mjesečno [[1900.]] – [[1910.]] s namjerom da “sljubi naš muslimanski svijet s hrvatskom nacionalnom idejom”.<ref name="proleksis">[http://proleksis.lzmk.hr/11597/ Behar: list za pouku i zabavu], Proleksis enciklopedija (pristupljeno 7. siječnja 2015.)</ref> Pokrenuli su ga [[Edhem Mulabdić]], [[Safvet-beg Bašagić]] i [[Osman Nuri Hadžić]].

List je obnovljen 1992. godine u [[Zagreb]]u, gdje i danas izlazi.

== Behar (1900. – 1910.)==
Behar je bio list u čijem je zaglavlju pisalo "List za zabavu i pouku". Objavljivao je književne priloge, povijesne i kulturne članke, prijevode iz orijentalnih književnosti, didaktičko-religiozne priloge i dr. Prvi urednik lista bio je [[Safvet-beg Bašagić]], a u listu su su surađivali hrvatski i muslimanski intelektualci.<ref name="proleksis"/> Bašagić je uređivao prvu godinu, Edhem Mulabdić od drugog do sedmog godišta. Godine 1906. [[Mehmed Džemaluddin Čaušević]] uređuje list. Posljednje tri godine Behar je uređivao [[Šemsi-beg Salihbegović]]. Hrvatski veletrgovac i političar podrijetlom iz [[Tešanj|Tešnja]], [[Ademaga Mešić]], osigurao je financijsku stranu izdavanja časopisa, te se smatrao i vlasnikom ''Behara''.<ref>{{bos oznaka}} Biblioteka grada Sarajeva, [http://www.bgs.ba/e_knjige3.html ''Behar''](''bgs.ba'') {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20101213040655/http://www.bgs.ba/e_knjige3.html |date=13. prosinca 2010. }}</ref><ref name=yt>{{bos oznaka}} [https://www.youtube.com/watch?v=4n7MXMMdv5U Bošnjački časopis ''Behar'' (1900–1910)] (''youtube.com'') (pristupljeno 30. prosinca 2014.)</ref><ref>{{bos oznaka}} ''Behar'', br. 1., str. 23., 36. »Vlasnik: Adem aga Mešić.«</ref> Perzijska riječ '' behār'' došla je u hrvatski preko turskog, a znači ''reg. ekspr.'' cvijet voćke, latice takvoga cvijeta i ''meton.'' proljetni cvat voćaka,<ref>[http://hjp.znanje.hr/index.php?show=search_by_id&id=eVxuWw%3D%3D&keyword=behar Hrvatski jezični portal] (pristupljeno 7. siječnja 2015.)</ref> tako da ime časopisa navješćuje kulturno proljeće islamske čitateljske publike i književne produkcije.

Časopis se tiskao na hrvatskom jeziku, a od sedmoga godišta četiri stranice tiska na turskome.<ref name="proleksis"/> Prvi broj časopisa izišao je [[1. svibnja]] 1900. godine. Neprekidno je izlazio deset godina, dva puta mjesečno. Od 1927. do 1945. nastavio je izlaziti pod nazivom ''Novi behar''. Časopis je objavio mnogo balada, kao i građu iz područja usmene književnosti.<ref>{{bos oznaka}} Hamdo Čamo, [http://www.camo.ch/casopisi.htm ''Bošnjačke balade: Časopisi i sakupljena građa''] (''camo.ch'') (pristupljeno 30. prosinca 2014.)</ref>

=== Glavni urednici ===
{| class="wikitable" style="text-align: center; font-size:90%;"
|-
! # !! Ime i prezime !! Mandat započeo !! Mandat završen !! Napomene
|-
| 1. || [[Safvet-beg Bašagić]] || 1900. || 1901.||
|-
| 2. || [[Edhem Mulabdić]] || 1901. || 1006.||
|-
| 3. || [[Mehmed Džemaluddin Čaušević]] || 1907. || 1907.||
|-
| 4. || [[Musa Ćazim Ćatić]] || 1908. || 1908.||
|-
| 5. || [[Ljudevit Dvorniković]] || 1909. || 1910.||
|-
|}

=== O časopisu ===
Godine [[1910.]] među muslimanima u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]] bilo je 25.505 (5,26 %) pismenih, među pravoslavnim kršćanima 63.205 (9,88 %), a među katolicima 75.843 (22,17 %).<ref>{{hrv oznaka}} F. Marić, ''Pregled pučanstva Bosne i Hercegovine'', str. 77.</ref> Primjerice, u tešanjskome kotaru bilo je mnogo više duhovnika (28) nego učitelja (2). Intelektualci bosanskih muslimana, koji su se velikim dijelom smatrali Hrvatima po nacionalnosti, namjeravali su podići razinu pismenosti i kulture među bosanskohercegovačkim islamskim življem, a među njima se isticao Ademaga Mešić. ''Behar'' je zbog hrvatskog jezika razumljivog običnom čovjeku bio pristupačan širokom [[islam]]skom sloju, tada većinski nepismenom. Godine 1910. u Bosni je turskim jezikom vladalo 2.289 osoba, a [[arapski jezik|arapskim]] 448.<ref>{{bos oznaka}} M. Rizvić, ''Behar: Književnohistorijska monografija'', Sarajevo, 2000., str. 33.</ref> Vodstvo MNS-a imalo je u vidu osnivanje "islamske tiskare! koja bi distribuirala "znanstvene, poučne i vjerske" publikacije na "turskom i hrvatskom jeziku". Pod uredništvom Čauševića u ''Beharu'' prevladava publicistička nad književnom građom; list je izravnije društveno angažiran i otvoren panislamističkim idejama. Bosanski muslimani se u časopisu nazivaju [[Hrvati]]ma i jezik se naziva hrvatskim imenom.{{nedostaje izvor}} Naglasak na hrvatsko nacionalno usmjerenje stavlja se od 1908. do 1910. godine, u razdoblju u kojem ga uređuju Ljudevit Dvorniković i Šemsi-beg Salihbegović. Istodobno se otvara prema hrvatskim književnim krugovima oko listova ''Nada'' i ''Kolo hrvatskih književnika''.<ref>{{bos oznaka}} M. Rizvić, ''Behar: Književnohistorijska monografija'', str. 293.–294.</ref> Časopis se tiskao i na turskom jeziku koji je imao simbolički potvrditi vezu bosanskog i univerzalnog islama, ali i osjećaje muslimana prema [[Istanbul]]u.{{nedostaje izvor}} Pored [[beletristika|beletristike]] list obrađuje teme iz narodne ekonomije, osobito agrarnu problematiku.

== Novi behar (1927. – 1943.)==
''Novi behar'' pokrenut je [[1927.]] godine kao nastavak ''Behara''. Izlazio je dva puta mjesečno do travnja [[1945.]], a donosio je priloge iz područja [[književnost]]i, [[povijest]]i, islamskog bogoslovlja i dr. Vlasnik časopisa bila je Islamska dionička štamparija sve do [[1944.]], a od početka 1944. vlasnik je bilo Muslimansko kulturno-prosvjetno društvo ''[[Narodna uzdanica]]''. Prvi urednik bio je književnik [[Husejn Đogo Dubravić]], kojeg je [[1930.]] godine u uredničkoj fotelji naslijedio [[Alija Nametak]].<ref name=yt/>

Prvi broj časopisa tiskan je 1. svibnja 1927. i izlazio je neprekidno sve do [[1943.]] godine, dakle – punih šesnaest godina, dok je od sedamnaeste godine postojanja izišlo je šest brojeva. ''Novi behar'' odigrao je važnu ulogu u prosvjetnom i [[kultura|kulturnom]] životu [[musliman]]a [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]]. Suradnici lista bili su: [[Safvet-beg Bašagić]], [[Edhem Mulabdić]], [[Ahmed Muradbegović]], [[Hamid Dizdar]], [[Alija Nametak]], [[Husejn Đogo Dubravić]], [[Ilijas Dobradžić]], [[Tin Ujević]], [[Muhamed Hadžijahić]], [[Mehmed Džemaluddin Čaušević]], [[Mehmed Handžić]], [[Omer Čampara]], [[Atif Ljubović]], [[Hamza Humo]], [[Hasan Kikić]] i dr.<ref name=yt/>

=== Glavni urednici ===
{| class="wikitable" style="text-align: center; font-size:90%;"
|-
! # !! Ime i prezime !! Mandat započeo !! Mandat završen !! Napomene
|-
| 1. || Husejn Đogo Dubravić || 1927. || 1930.||
|-
| 2. || [[Alija Nametak]] || 1930. || 1943.||
|-
|}

== Behar (1992. – ''danas'') ==

Od 1992. godine časopis pod istim imenom u Zagrebu izdaje na hrvatskom jeziku Kulturno društvo Muslimana Hrvatske Preporod, a od 4. godišta i br. 19 [[Kulturno društvo Bošnjaka Hrvatske Preporod]].<ref name=mes>(boš.) A. Mešić, ''Memoari II'', Program MNS, str. 55.–60.</ref><ref>[http://www.kdbhpreporod.hr/qbeharq.html ''Behar''](''kdbhpreporod.hr'') {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120716013157/http://www.kdbhpreporod.hr/qbeharq.html |date=16. srpnja 2012. }}</ref> Prvih deset godina obnovljenog tečaja Behar je uređivao Ibrahim Kajan. Od 10. godišta urednik je bio Muhamed Ždralović, a od 15. godišta [[Sead Begović]], a danas je to Ervin Jahić.

=== Glavni urednici ===
{| class="wikitable" style="text-align: center; font-size:90%;"
|-
! # !! Ime i prezime !! Mandat započeo !! Mandat završen !! Napomene
|-
| 1. || Ibrahim Kajan || 1992. || 2002.||
|-
| 2. || Muhamed Ždralović || 2002. || 2007.||
|-
| 3. || [[Sead Begović]] || 2007. || 2017.||
|-
| 4. || Ervin Jahić || 2017. || ''trenutačno''||
|-
|}

== Literatura ==
* [[Nada Kisić Kolanović]], ''Muslimani i hrvatski nacionalizam 1941.–1945.'', Školska knjiga, Zagreb, 2009.

== Izvori ==
{{izvori|2}}

== Vanjske poveznice ==
* [https://kdbhpreporod.hr/preporod/behar/ Behar]

[[Kategorija:Sarajevski tiskani mediji]]
[[Kategorija:Hrvatski tiskani mediji]]