Beglerbeg - Povijest promjena

WikiSysop: Zamjena teksta - ''' u ''

2024-12-09T12:51:55Z

Zamjena teksta - ''' u ''

←Starija inačica		Inačica od 9. prosinac 2024. u 12:51
Redak 1:		Redak 1:
	~~<!--'''Beglerbeg'''-->'~~''Beglerbeg''' ([[turski jezik\|tur.]] ''beylerbeyi'': [[beg]] begova, gospodar nad gospodarom; mn. ''beglerbegovi'', ''beglerbezi''), u prošlosti najviši čin u osmanskoj vojsci. U vojnoupravnom smislu podčinjeni su mu sandžakbegovi. Beglerbegov zamjenik je [[ćehaja]], a pomoćnici su mu [[mula (islam)\|mula]] ili [[munla]] (vrhovni sudac), reis-efendi (kancelar) i [[defterdar]] (šef financija).<ref>beglerbeg. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2013. – 2024. Pristupljeno 2.8.2024. <https://www.enciklopedija.hr/clanak/beglerbeg></ref>		''Beglerbeg''' ([[turski jezik\|tur.]] ''beylerbeyi'': [[beg]] begova, gospodar nad gospodarom; mn. ''beglerbegovi'', ''beglerbezi''), u prošlosti najviši čin u osmanskoj vojsci. U vojnoupravnom smislu podčinjeni su mu sandžakbegovi. Beglerbegov zamjenik je [[ćehaja]], a pomoćnici su mu [[mula (islam)\|mula]] ili [[munla]] (vrhovni sudac), reis-efendi (kancelar) i [[defterdar]] (šef financija).<ref>beglerbeg. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2013. – 2024. Pristupljeno 2.8.2024. <https://www.enciklopedija.hr/clanak/beglerbeg></ref>

	U prvo vrijeme, beglerbeg je bio najviši čin u osmanskoj vojsci, [[sultan]]ov vrhovni zapovjednik vojske. Kasnije, do upravne reforme u prvoj polovini XIX. stoljeća taj naslov su nosili vojni i građanski (generalni) [[guverner]]i, koji su u ime sultana vršili vlast u velikim oblastima (begelbeglucima, zapravo [[ejalet]]ima ili [[vilajet]]ima [[Tursko Carstvo\|Turskog]] (Osmanskog) Carstva. Beglerbeg je imao, uz ostalo, ovlaštenje da postavlja i razrješava službenike i dodjeljuje i oduzima [[berat (povelja)\|berat]]om ([[dekret]]om) manje [[timar]]a (vlastelinstva) u svojoj oblasti. Tursko Carstvo najprije je bilo podijeljeno na dva beglerbegluka: [[anatolijski beglerbegluk\|anatolijski]], u kojem su bile azijske zemlje, odnosno [[rumelijski beglerbegluk\|rumelijski]] sa sjedištem u [[Sofija (grad)\|Sofiji]], u kojem su bile europske zemlje pod turskom vlašću. Širenjem carstva u europskom dijelu izdvajaju se zasebni beglerbegluci: [[Bosanski pašaluk]], [[Budimski pašaluk]] i [[Temišvarski ejalet\|Temišvarski pašaluk]]. Taj naslov nestao je 1922. godine kad je uspostavljena republika.		U prvo vrijeme, beglerbeg je bio najviši čin u osmanskoj vojsci, [[sultan]]ov vrhovni zapovjednik vojske. Kasnije, do upravne reforme u prvoj polovini XIX. stoljeća taj naslov su nosili vojni i građanski (generalni) [[guverner]]i, koji su u ime sultana vršili vlast u velikim oblastima (begelbeglucima, zapravo [[ejalet]]ima ili [[vilajet]]ima [[Tursko Carstvo\|Turskog]] (Osmanskog) Carstva. Beglerbeg je imao, uz ostalo, ovlaštenje da postavlja i razrješava službenike i dodjeljuje i oduzima [[berat (povelja)\|berat]]om ([[dekret]]om) manje [[timar]]a (vlastelinstva) u svojoj oblasti. Tursko Carstvo najprije je bilo podijeljeno na dva beglerbegluka: [[anatolijski beglerbegluk\|anatolijski]], u kojem su bile azijske zemlje, odnosno [[rumelijski beglerbegluk\|rumelijski]] sa sjedištem u [[Sofija (grad)\|Sofiji]], u kojem su bile europske zemlje pod turskom vlašću. Širenjem carstva u europskom dijelu izdvajaju se zasebni beglerbegluci: [[Bosanski pašaluk]], [[Budimski pašaluk]] i [[Temišvarski ejalet\|Temišvarski pašaluk]]. Taj naslov nestao je 1922. godine kad je uspostavljena republika.

Suradnik10 u (test) 23:37, 2. kolovoz 2024.

2024-08-02T23:37:32Z

←Starija inačica		Inačica od 2. kolovoz 2024. u 23:37
Redak 1:		Redak 1:
	<!--'''Beglerbeg'''-->'''Beglerbeg''' ([[turski jezik\|tur.]] ''beylerbeyi'': [[beg]] begova, gospodar nad gospodarom; mn. ''beglerbegovi'', ''beglerbezi'').		<!--'''Beglerbeg'''-->'''Beglerbeg''' ([[turski jezik\|tur.]] ''beylerbeyi'': [[beg]] begova, gospodar nad gospodarom; mn. ''beglerbegovi'', ''beglerbezi''), u prošlosti najviši čin u osmanskoj vojsci. U vojnoupravnom smislu podčinjeni su mu sandžakbegovi. Beglerbegov zamjenik je [[ćehaja]], a pomoćnici su mu [[mula (islam)\|mula]] ili [[munla]] (vrhovni sudac), reis-efendi (kancelar) i [[defterdar]] (šef financija).<ref>beglerbeg. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2013. – 2024. Pristupljeno 2.8.2024. <https://www.enciklopedija.hr/clanak/beglerbeg></ref>

	U prvo vrijeme, beglerbeg je bio najviši čin u osmanskoj vojsci, [[sultan]]ov vrhovni zapovjednik vojske. Kasnije, do upravne reforme u prvoj polovini XIX. stoljeća taj naslov su nosili vojni i građanski (generalni) [[guverner]]i, koji su u ime sultana vršili vlast u velikim oblastima (begelbeglucima, zapravo [[ejalet]]ima ili [[vilajet]]ima [[Tursko Carstvo\|Turskog]] (Osmanskog) Carstva. Beglerbeg je imao, uz ostalo, ovlaštenje da postavlja i razrješava službenike i dodjeljuje i oduzima [[berat (povelja)\|berat]]om ([[dekret]]om) manje [[timar]]a (vlastelinstva) u svojoj oblasti. Tursko Carstvo najprije je bilo podijeljeno na dva beglerbegluka: anatolijski, u kojem su bile azijske zemlje, odnosno rumelijski sa sjedištem u [[Sofija (grad)\|Sofiji]], u kojem su bile europske zemlje pod turskom vlašću. Širenjem carstva u europskom dijelu izdvajaju se zasebni beglerbegluci: [[Bosanski pašaluk]], [[Budimski pašaluk]] i [[Temišvarski ejalet\|Temišvarski pašaluk]]. Taj naslov nestao je 1922. godine kad je uspostavljena republika.		U prvo vrijeme, beglerbeg je bio najviši čin u osmanskoj vojsci, [[sultan]]ov vrhovni zapovjednik vojske. Kasnije, do upravne reforme u prvoj polovini XIX. stoljeća taj naslov su nosili vojni i građanski (generalni) [[guverner]]i, koji su u ime sultana vršili vlast u velikim oblastima (begelbeglucima, zapravo [[ejalet]]ima ili [[vilajet]]ima [[Tursko Carstvo\|Turskog]] (Osmanskog) Carstva. Beglerbeg je imao, uz ostalo, ovlaštenje da postavlja i razrješava službenike i dodjeljuje i oduzima [[berat (povelja)\|berat]]om ([[dekret]]om) manje [[timar]]a (vlastelinstva) u svojoj oblasti. Tursko Carstvo najprije je bilo podijeljeno na dva beglerbegluka: [[anatolijski beglerbegluk\|anatolijski]], u kojem su bile azijske zemlje, odnosno [[rumelijski beglerbegluk\|rumelijski]] sa sjedištem u [[Sofija (grad)\|Sofiji]], u kojem su bile europske zemlje pod turskom vlašću. Širenjem carstva u europskom dijelu izdvajaju se zasebni beglerbegluci: [[Bosanski pašaluk]], [[Budimski pašaluk]] i [[Temišvarski ejalet\|Temišvarski pašaluk]]. Taj naslov nestao je 1922. godine kad je uspostavljena republika.

	Na čelu Bosanskog, kao i svakog drugog pašaluka, stajao je begleerbeg s naslovom [[paša\|paše]] i to paše višeg ranga s najmanje dva [[tug]]a. Za prvog bosanskog beglerbega imenovan je Ferhad-beg (kasnije Ferhad-paša) [[Ferhad-paša Sokolović\|Sokolović]] (1580. – 1588.), koji je dotle bio [[sandžak-beg]] [[Bosanski sandžak\|Bosanskog sandžaka]]. Kad je [[Banjaluka]] postala sjedište Bosanskog beglerbegluka Ferhad-paša je u njoj (1579.?) podigao džamiju [[Ferhadija (Banja Luka)\|Ferhadiju]]. Za vlade sultana [[Selim I.\|Selima I.]] beglerbeg [[Rumelija\|Rumelije]] (a zatim [[vezir]]) postao je [[Ferhad-paša (1484.)\|Ferhat-paša]] ([[Šibenik]], oko 1484. – [[Smederevo]], 1. studenoga 1524.), kasnije sandžak-beg [[Smederevski sandžak\|Smederevskog sandžaka]].		Na čelu Bosanskog, kao i svakog drugog pašaluka, stajao je begleerbeg s naslovom [[paša\|paše]] i to paše višeg ranga s najmanje dva [[tug]]a. Za prvog bosanskog beglerbega imenovan je Ferhad-beg (kasnije Ferhad-paša) [[Ferhad-paša Sokolović\|Sokolović]] (1580. – 1588.), koji je dotle bio [[sandžak-beg]] [[Bosanski sandžak\|Bosanskog sandžaka]]. Kad je [[Banjaluka]] postala sjedište Bosanskog beglerbegluka Ferhad-paša je u njoj (1579.?) podigao džamiju [[Ferhadija (Banja Luka)\|Ferhadiju]]. Za vlade sultana [[Selim I.\|Selima I.]] beglerbeg [[Rumelija\|Rumelije]] (a zatim [[vezir]]) postao je [[Ferhad-paša (1484.)\|Ferhat-paša]] ([[Šibenik]], oko 1484. – [[Smederevo]], 1. studenoga 1524.), kasnije sandžak-beg [[Smederevski sandžak\|Smederevskog sandžaka]].
Redak 30:		Redak 30:
	* ''Rječnik JAZU''		* ''Rječnik JAZU''
	* Jovan Nedić: ''"Beglerbeg"'', ''"Skandifeniks"'', ..., 290, 16 – Rijeka, 3. II. 2005.		* Jovan Nedić: ''"Beglerbeg"'', ''"Skandifeniks"'', ..., 290, 16 – Rijeka, 3. II. 2005.
			{{izvori}}

	[[Kategorija:Osmansko Carstvo]]		[[Kategorija:Osmansko Carstvo]]
	[[Kategorija:Titule]]		[[Kategorija:Titule]]

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-07-08T10:27:46Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

'''Beglerbeg''' ([[turski jezik|tur.]] ''beylerbeyi'': [[beg]] begova, gospodar nad gospodarom; mn. ''beglerbegovi'', ''beglerbezi'').

U prvo vrijeme, beglerbeg je bio najviši čin u osmanskoj vojsci, [[sultan]]ov vrhovni zapovjednik vojske. Kasnije, do upravne reforme u prvoj polovini XIX. stoljeća taj naslov su nosili vojni i građanski (generalni) [[guverner]]i, koji su u ime sultana vršili vlast u velikim oblastima (begelbeglucima, zapravo [[ejalet]]ima ili [[vilajet]]ima [[Tursko Carstvo|Turskog]] (Osmanskog) Carstva. Beglerbeg je imao, uz ostalo, ovlaštenje da postavlja i razrješava službenike i dodjeljuje i oduzima [[berat (povelja)|berat]]om ([[dekret]]om) manje [[timar]]a (vlastelinstva) u svojoj oblasti. Tursko Carstvo najprije je bilo podijeljeno na dva beglerbegluka: anatolijski, u kojem su bile azijske zemlje, odnosno rumelijski sa sjedištem u [[Sofija (grad)|Sofiji]], u kojem su bile europske zemlje pod turskom vlašću. Širenjem carstva u europskom dijelu izdvajaju se zasebni beglerbegluci: [[Bosanski pašaluk]], [[Budimski pašaluk]] i [[Temišvarski ejalet|Temišvarski pašaluk]]. Taj naslov nestao je 1922. godine kad je uspostavljena republika.

Na čelu Bosanskog, kao i svakog drugog pašaluka, stajao je begleerbeg s naslovom [[paša|paše]] i to paše višeg ranga s najmanje dva [[tug]]a. Za prvog bosanskog beglerbega imenovan je Ferhad-beg (kasnije Ferhad-paša) [[Ferhad-paša Sokolović|Sokolović]] (1580. – 1588.), koji je dotle bio [[sandžak-beg]] [[Bosanski sandžak|Bosanskog sandžaka]]. Kad je [[Banjaluka]] postala sjedište Bosanskog beglerbegluka Ferhad-paša je u njoj (1579.?) podigao džamiju [[Ferhadija (Banja Luka)|Ferhadiju]]. Za vlade sultana [[Selim I.|Selima I.]] beglerbeg [[Rumelija|Rumelije]] (a zatim [[vezir]]) postao je [[Ferhad-paša (1484.)|Ferhat-paša]] ([[Šibenik]], oko 1484. – [[Smederevo]], 1. studenoga 1524.), kasnije sandžak-beg [[Smederevski sandžak|Smederevskog sandžaka]].

Prvim [[Budim|budimskim]] beglerbegom imenovan je vezir [[Sulejman-paša]], podrijetlom Mađar.

Beglerbeg (u ELZ: beglerbej) bio je i [[Hajrudin Barbarossa|Hajredin Barbarossa]] (Khair-ed-Din; oko 1465. – 1546.), zapovjednik turske mornarice od 1533., podrijetlom Grk. Taj čin dobio je nakon što je 1515. s bratom Horukom (Uruh, Urud ili Arudž, u engl. izvorima 'Aruj; 1473.? – 1518.) došao u pomoć [[alžir]]skom [[emir]]u i protjerao [[Španjolci|Španjolce]] iz Alžira te zemlju predao u tursku vlast. Beglerbej je bio i njegov sin i nasljednik [[Hasan Barbarossa]], beglerbeg [[Afrika|Afrike]].

== Beglerbegluk ==

''Beglerbegluk'' (tur. ''beylerbeylik''), područje u Osmanskom Carstvu kojim upravlja beglerbeg; čast i dostojanstvo beglerbega; također ''beglerbegat''. "Pošto su Turci osvojili Balkan, podijelili su ga na beglerbegluke. [[Bosna]] je 1580. g. postala beglerbegluk" ([[Abdulah Škaljić]]). Po [[Jovan Radonić|Jovanu Radoniću]] "beglerbegati ili vilajeti dele se na manje vojne ... jedinice, sandžake" (''Rečnik SANU''). [[Stojan Novaković]] upotrebljava i oblik ''bejlerbeg'', a zabilježen je i oblik ''beglen-beg'' (16. v., [[Petar Skok]]). [[Ivan Gundulić]] upotrebljava riječ ''beglerrbegstvo'' u značenju "vlast beglernegova".

Od riječi ''beglerbeg'' nastalo je [[prezime]] „Beglerbegović”.

== Poveznice ==
* [[Beg]]
* [[Atabeg]]

== Izvori ==
*''"Enciklopedija Jugoslavije" (1 A–Biz)'', Zagreb, 1980.
* ''[[Opća enciklopedija JLZ]]'', Zagreb, 1977. – 1982.
* Vladimir Anić, Ivo Goldstein: ''"Rječnik stranih riječi"'', Zagreb, 2002.
* Milan Vujaklija: ''"Leksikon stranih reči i izraza"'', Beograd, 1991.
* Bratoljub Klaić: ''"Rječnik stranih riječi"'', Zagreb, 1978.
* Abdulah Škaljić: ''"Turcizmi u srpskohrvatskom jeziku"'', Sarajevo, 1979.
* Petar Skok: ''"Etimologijski rječnik hrvatskoga ili srpskoga jezika"'', Zagreb, 1971. – 1973.
* ''Rečnik SANU''
* ''Rječnik JAZU''
* Jovan Nedić: ''"Beglerbeg"'', ''"Skandifeniks"'', ..., 290, 16 – Rijeka, 3. II. 2005.

[[Kategorija:Osmansko Carstvo]]
[[Kategorija:Titule]]