Suradnik10: Zamjena teksta - '{{(.)WProjekti(.)↵\|commons(.)\=(.)↵\|commons(.)\=(.)↵}}' u ''

2026-03-21T21:14:34Z

Zamjena teksta - '{{(.*)WProjekti(.*)↵\|commons(.*)\=(.*)↵\|commons(.*)\=(.*)↵}}' u ''

←Starija inačica		Inačica od 21. ožujak 2026. u 21:14
Redak 92:		Redak 92:

	==Vanjske poveznice==		==Vanjske poveznice==
	~~{{WProjekti~~
	~~\|commonshr= Basilica di San Marco~~
	~~\|commonscathr=~~
	}}

	* [http://www.basilicasanmarco.it Katedrala San Marco, Venecija]		* [http://www.basilicasanmarco.it Katedrala San Marco, Venecija]

Suradnik10: Zamjena teksta - '\|' u '|'

2026-03-13T15:19:09Z

Zamjena teksta - '\|' u '|'

←Starija inačica		Inačica od 13. ožujak 2026. u 15:19
Redak 93:		Redak 93:
	==Vanjske poveznice==		==Vanjske poveznice==
	{{WProjekti		{{WProjekti
	\\|commonshr= Basilica di San Marco		\|commonshr= Basilica di San Marco
	\\|commonscathr=		\|commonscathr=
	}}		}}

Suradnik10: Zamjena teksta - '\|commons(.)\=(.)↵\|' u '\|'

2026-03-13T12:51:43Z

Zamjena teksta - '\|commons(.*)\=(.*)↵\|' u '\|'

←Starija inačica		Inačica od 13. ožujak 2026. u 12:51
Redak 93:		Redak 93:
	==Vanjske poveznice==		==Vanjske poveznice==
	{{WProjekti		{{WProjekti
	~~\|commons= Basilica di San Marco~~		\\|commonshr= Basilica di San Marco
	\|commonshr= Basilica di San Marco		\\|commonscathr=
	~~\|commonscat=~~
	\|commonscathr=
	}}		}}

Suradnik10: Zamjena teksta - '{{it}}' u '{{tal oznaka}}'

2025-05-30T22:13:17Z

Zamjena teksta - '{{it}}' u '{{tal oznaka}}'

←Starija inačica		Inačica od 30. svibanj 2025. u 22:13
Redak 100:		Redak 100:

	* [http://www.basilicasanmarco.it Katedrala San Marco, Venecija]		* [http://www.basilicasanmarco.it Katedrala San Marco, Venecija]
	* [https://web.archive.org/web/20111002003809/http://www.museosanmarco.it/ Muzej San Marco] {{it}}		* [https://web.archive.org/web/20111002003809/http://www.museosanmarco.it/ Muzej San Marco] {{tal oznaka}}
	* [http://maps.google.com/maps?q=venice,+italy&ll=45.434486,12.339320&spn=0.003004,0.010274&t=k&hl=en Satelitska slika s Google Maps]		* [http://maps.google.com/maps?q=venice,+italy&ll=45.434486,12.339320&spn=0.003004,0.010274&t=k&hl=en Satelitska slika s Google Maps]

WikiSysop: Zamjena teksta - '' u ''

2024-12-09T12:58:34Z

Zamjena teksta - '' u ''

←Starija inačica		Inačica od 9. prosinac 2024. u 12:58
Redak 1:		Redak 1:
	~~<!--'''Bazilika svetog Marka'''-->~~[[Datoteka:Venice - St. Marc's Basilica 01.jpg\|mini\|300px\|<center>Bazilika svetog Marka s [[Trg svetog Marka, Venecija\|Trga sv. Marka]].<center>]]		[[Datoteka:Venice - St. Marc's Basilica 01.jpg\|mini\|300px\|<center>Bazilika svetog Marka s [[Trg svetog Marka, Venecija\|Trga sv. Marka]].<center>]]

	[[Datoteka:BasilicaSanMarcoNighttime.jpg\|mini\|300px\|desno\|<center>Bazilika sv. Marka predvečer.<center>]]		[[Datoteka:BasilicaSanMarcoNighttime.jpg\|mini\|300px\|desno\|<center>Bazilika sv. Marka predvečer.<center>]]

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-08-30T01:54:29Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

[[Datoteka:Venice - St. Marc's Basilica 01.jpg|mini|300px|<center>Bazilika svetog Marka s [[Trg svetog Marka, Venecija|Trga sv. Marka]].<center>]]

[[Datoteka:BasilicaSanMarcoNighttime.jpg|mini|300px|desno|<center>Bazilika sv. Marka predvečer.<center>]]

'''Bazilika svetog Marka''' ([[talijanski jezik|tal.]] ''Basilica di San Marco a Venezia''), [[venecija]]nska [[katedrala]], najslavnija je gradska [[crkva]] i jedan od najboljih primjera bizantske arhitekture u Europi. Nalazi se na [[Trg svetog Marka, Venecija|Trgu sv. Marka]] (u [[San Marco (sestiere)|San Marco ''sestieru'']] ili četvrti) u blizini [[Duždeva palača|Duždeve palače]] s kojom je povezana. Izvorno je bila "kapelica" mletačkih vladara, a ne gradska katedrala. Od [[1807.]] Sjedište je [[Venecijanski patrijarh|Mletačkog patrijarha]] (Patrijarha Venecije), nadbiskupa [[rimokatolička arhidijeceza Venecija|rimokatoličke arhidijeceze Venecije]]. Zbog raskošnog dizajna, pozlaćenih [[bizantska umjetnost|bizantskih]] [[mozaik]]a, i svoga statusa kao simbola mletačkog bogatstva i moći, od 11. stoljeća nadalje građevina se naziva '''Chiesa d'Oro''' (Crkva od zlata).

==Povijest==

====Građevina====

[[Slika:Image-Aerial St Mark Venice.JPG|mini|250px|lijevo|<center>[[Bizant]]ske [[kupola|kupole]] bazilike sv. Marka.<center>]]

[[Datoteka:Plan of St. Mark's, Venice.jpg|mini|200px|<center>Plan bazilike sv. Marka.<center>]]

[[Datoteka:Naya, Carlo (1816-1882) - n. 214 - Venezia - Interno di S. Marco.jpg|mini|250px|<center>Unutrašnjost bazilike sv. Marka u 19. st.<center>]]

[[Datoteka:San_marco_by_vgm8383.jpg|mini|250px|<center>Mozaici na pročelju bazilike.<center>]]

Prva bazilika sv. Marka bila je privremena građevina u [[Duždeva palača|Duždevoj palači]] sagrađena [[828.]] godine kada su mletački trgovci ukrali pretpostavljene relikvije [[Marko Evanđelist|svetog Marka Evanđelista]] iz [[Aleksandrija|Aleksandrije]]. Ova građevina zamijenjena je novom crkvom na današnjem mjestu 832. godine. Iz istog stoljeća potječe prvi [[zvonik sv. Marka]]. Nova crkva je spaljena u pobuni 976., ponovo sagrađena 978. i još jednom kako bi se oblikovali temelji današnje [[bazilika|bazilike]] od [[1063.]] Bazilika je posvećena [[1094.]], iste godine kada je i tadašnji [[dužd]] [[Vitale Falier]] navodno ponovo otkrio tijelo svetog Marka u jednom od [[stup]]ova. Građevina također inkorporira niski toranj (danas udomljuje riznicu sv. Marka), za kojeg neki vjeruju da je izvorni dio Duždeve palače. U prvoj polovici 13. stoljeća sagrađeni su [[narteks]] i nova [[fasada]], dovršena je većina mozaika, a kupole su prekrivene s višim drvenim, olovom prekrivenim kupolama kako bi zasjala s [[gotička arhitektura|gotičkom arhitekturom]] redizajnirane Duždove palače.

====Dovršetak====

Osnovna struktura građevine malo se izmijenila dok su se njeni ukrasi tijekom vremena jako mijenjali. Sljedeća su stoljeća, posebice četrnaesto, sva doprinijela njenom ukrašavanju, a mletačka su se plovila rijetko vraćala s Orijenta bez da su nosila sa sobom [[stup]]ove, [[kapitel]]e ili [[friz]]ove s antičkih građevina kako bi ih dodala strukturi bazilike. Postupno je vanjski zid od [[cigla|cigle]] postao prekriven raznim vrstama [[mramor]]a i [[rezbarstvo|rezbarstava]] od kojih su neki bili stariji od same građevine (vidi Četiri tetrarha, dolje). Posljednje intervencije napravljene su na Krstionici i kapelici [[sv. Izidor]]a (1300-ih), rezbarije na gornjem profilu fasade, te Sakristiji (1400-ih) i Zenovoj kapelici (1500-ih).

====Ključne figure====

Bazilika nije do 1807. kao "Državna crkva" bila sjedište [[biskup]]a ([[patrijarh]]a od 1451.), čija je katedrala bila [[San Pietro di Castello]]. Sam dužd je za proslavu imenovao poseban kler na čelu s ''primicerijem''. ''Prokuratori'', važan organ [[Mletačka Republika|Mletačke Republike]], bili su zaduženi za upravu. Njihovo sjedišto bilo je [[Procuratie]] na Trgu sv. Marka. Sve građevine i restauracijski radovi bili su pod nadzorom ''prota'': veliki [[arhitekt]]i poput [[Jacopo Sansovino|Jacopa Sansovina]] i [[Baldassare Longhena|Baldassarea Longhene]] nosili su ovaj naslov. Prokuratori i proto još uvijek postoje i ispunjavaju iste zadaće za Patrijarhat.

==Eksterijer==

Eksterijer bazilike je podijeljen u tri registra: donji, gornji, [[kupola|kupole]]. U donjem registru fasade pet kružno nadlučenih [[portal (arhitektura)|portal]]a umotanih polikromatskim mramornim stupovima, otvaraju se u narteks kroz brončana vrata. Iznad centralnih vrata nalaze se tri [[bareljef]]na kruga u [[romanička umjetnost|romaničkom stilu]]. Vanjski krug uokviruje pozlaćeni mozaik (Posljednji sud) iz 19. stoljeća koji je zamijenio oštećeni mozaik s istom temom (tijekom stoljeća mnogi su se mozaici morali zamijeniti u bazilici i izvan nje, ali teme na njima nikad se nisu mijenjale). Mozaici o pričama o relikvijama svetog Marka nalaze se u [[luneta]]ma na lateralnim portalima. Prvi nalijevo je jedini mozaik na fasadi sačuvan iz 13. stoljeća. U gornjem registru s vrha [[luk (arhitektura)|luk]]ova kipovi [[Tri teološke vrline|Teoloških]] i [[kardinalne vrline|Kardinalnih]] Vrlina, četiri Ratnika Sveca i sv. Marko nadgledaju grad. Iznad velikog centralnog prozora fasade, pod sv. Markom, Krilati lav (njegov simbol) drži knjigu sa sadržajem ''"Pax Tibi Marce Evangelista Meus"''. U lunetama lateralnih lukova nalaze se četiri pozlaćena mozaika obnovljena u 17. stoljeću. U centru balkona Rimski Konji usmjereni su prema trgu.

[[Datoteka:Veneza38.jpg|mini|<center>[[Konji svetog Marka]]<center>]]

===Grčki konji===

[[Konji svetog Marka]] postavljeni su na baziliku oko 1254. godine. Datiraju iz [[Antika|antike]], a neki smatraju da su nekoć ukrašavali [[Trajan]]ov luk. Konji su dugo vremena bili prikazani na [[Konstantinopolski hipodrom|Konstantinopolskom hipodromu]], a 1204. dužd [[Enrico Dandolo]] vratio ih je u Veneciju kao dio plijena opljačkanog iz [[Konstantinopol]]a u [[Četvrti križarski rat|Četvrtom križarskom ratu]]. Godine [[1797.]] [[Napoleon]] ih je odnio u Pariz, ali su [[1815.]] ponovo vraćeni u Veneciju. Nakon duge restauracije od 1990-ih se čuvaju u Muzeju sv. Marka (unutar bazilike). Sadašnji konji na fasadi katedrale su brončane replike.

===Četiri tetarha===

[[Datoteka:Venice – The Tetrarchs 03.jpg|mini|<center>Četiri tetrarha.<center>]]

Nakon što je Rimsko Carstvo započelo proces dezintegracije car [[Dioklecijan]] uveo je novu strukturu carske službe: plan vladavine četvorice suvladara nazvan [[Tetrarhija]]. Ova [[porfir]]na statua predstavlja međuovisnost četvorice vladara. Donesena je iz Konstantinopola tijekom [[Četvrti križarski rat|Četvrtog križarskog rata]] 1204. godine, te je postavljena na jugozapadni ugao bazilike (gore spomenuti niski toranj) na razini Piazze San Marco. Stopalo koje nedostaje jednoj figuri otkriveno je u Istanbulu 1960-ih gdje se još uvijek može vidjeti.

==Narteks==

Izvorno je [[narteks]] obuhvaćao zapadni krak bazilike s triju strana. Kasnije je južni dio zatvoren kako bi se dobila Krstionica (1300-ih) i Zenova kapelica (1500-ih). Narteks priprema oči posjetitelja na oblivenu atmosferu pozlaćenog interijera, kao što starozavjetne priče prikazane na stropnim mozaicima pripremaju na Evanđelje u bazilici. Glavne teme su Postanak i život Noe, Abarahama, Josipa i Mojsija. Pored glavnog portala ostaju Evanđelisti, mozaik iz 11. stoljeća koji ukrašava ulaz u sv. Marka čak prije nego što je narteks bio sagrađen.

[[Datoteka:Veneza118.jpg|mini|lijevo|200px|<center>Stropni pozlaćeni mozaici.<center>]]

==Interijer==

[[Datoteka:Naya, Carlo (1816-1882) - n. 52 - Venezia - Interno di San Marco.jpg|mini|200px|<center>Pogled na prezbiterij iz 19. st.<center>]]

Interijer se temelji na grčkom križu čiji su krakovi podijeljeni na tri broda i istaknuti vlastitom kupolom. To se temelji na Justinijanovoj bazilici Apostola u Konstantinopolu. Mramorni pod (1100-ih, ali prošao brojne restauracije) u potpunosti je ispunjen geometrijskim uzorcima i animalnim dizajnima. Korištene tehnike su [[opus sectile]] i [[opus tessellatum]]. Donji registar zidova i [[stup]]ova je potpuno prekriven polikromnim [[mramor]]nim pločama. Prijelaz između donjeg i gornjeg registra je omeđen duž čitave bazilike prolazima koji su uvelike zamijenili bivše galerije.

====Prezbiterij====

[[Datoteka:Pala D'OroII.jpg|mini|200px|<center>Zlatna pala (Pala d'Oro) u prezbiteriju.<center>]]

Istočni krak ima povišeni [[prezbiterij]] s [[kripta|kriptom]] ispod. Prezbiterij je odvojen [[ikonostas]]om (oltarnim prikazom tipičnim za [[bizantska arhitektura|bizantinske crkve]]): oblikuju ga osam crvenih stupova okrunjenih visokim raspelom i kipovima [[Pier Paolo Dalle Masegne|Piera Paola]] i [[Jacobello Dalle Masegne|Jacobella Dalle Masegna]], remek-djelima [[gotička umjetnost|gotičke]] skulpture (kasno 14. stoljeće). Nadesno je [[ambon]] s kojeg se pojavljivao novoizabrani dužd. Iza ikonostasa, mramorni stalci sa Sansovinim brončanim kipovima Evanđelista i [[Girolamo Paliari|Paliari]]jevim Četiri Doktora označuju prilaz visokom [[oltar]]u koji sadržava relikvije sv. Marka. Iznad visokog oltara je nadstrešnica ("ciborij") na stupovima ukrašenim s izvanrednim [[reljef]]ima: [[oltarna pala]] je slavna [[Pala d'Oro]] (Zlatna pala), remek-djelo bizantskog majstorstva, izvorno dizajniranih za [[antependij]]. Korne pregrade su dotjerane s ulozima fra [[Sebastiano Schiavone|Sebastiana Schiavonea]], a iznad njih na objema stranama su tri Sansovinova reljefa. Iza prezbiterija je sakristija i crkva iz 15. stoljeća posvećena [[Teodor Amasenski|sv. Teodor]]u (prvom svecu zaštitniku Venecije) gdje je izložena slika (Djetetovo obožavanje) [[Giambattista Tiepolo|Giambattiste Tiepola]].

====Desni transept====

Nadesno od ikonostasa je [[ambon]] s kojeg se pojavljivao novoizabrani dužd, a u lijevoj pobočnoj lađi je kapelica [[sv. Klement]]a i Svetohranište. Ovdje se nalazi stup gdje su ponovo otkrivene relikvije sv. Marka 1094. godine kao što je prikazano na zanimljivom mozaiku u desnoj ponočnoj lađi (gdje je ulaz u riznicu sv. Marka).

====Lijevi transept====

Nalijevo od ikonostasa je ambon za čitanje Svetog Pisma. U desnoj pobočnoj lađi su kapelica [[sv. Petar|sv. Petra]] i [[Madonna Nicopeia]], štovana bizantska ikona. Na sjevernoj strani nalaze se kapelica sv. Izidora i Mascolijeva kapelica.

[[Datoteka:San Marco interior (passion).jpg|mini|200px|<center>Zidni mozaici s prikazom [[Pasija|Isusove muke]].<center>]]

==Mozaici==

Gornji red interijera potpuno je prekriven svijetlim [[mozaik|mozaicima]] koji sadržavaju zlato, broncu i veliku raznolikost kamena. Ukrašena površina velika je oko 8000 m<sup>2</sup>. na najdrevnijim djelima mogu se prepoznati i bizantski i gotički utjecaji, primjerice na Svecima iz 11. stoljeća između prozora i apside. Na svodu iznad je mozaik s [[Krist Pantokrator|Kristom Pantokratorom]]. Od apside prema ulazu (od istoka prema zapadu) može se promatrati povijest Spasenja prikazana u kupolama: Proroci, Uzašašće i Pedesetnica (Duhovi). Nad transeptima nalaze se kupole sv. Ivana (priče [[sv. Ivan Krstitelj|sv. Ivana Evanđelista]]) i sv. Leonarda (s ostalim svecima). U svodovima između kupola prikazane su epizode Isusova života. Kao što je već spomenuto, često su stoga bile potrebne restauracije i zamjene, a veliki slikari poput [[Paolo Uccello|Paola Uccella]], [[Andrea del Castagno|Andreje del Castagna]], [[Paolo Veronese|Veronese]]a, [[Jacopo Tintoretto|Jacopa Tintoretta]] i njegova sina [[Domenico Tintoretto|Domenica]] sudjelovali su u crtanju sličica. [[Tiziano]] i [[Padovanino]] pripremili su sličice za sakristiju sagrađenu u kasnim 1400-ima. Ostali izvanredni mozaici ukrašavaju Krstionicu, Mascolijevu kapelicu, kapelicu sv. Izidora i Zenovu kapelicu.

==Glazba u sv. Marku==

Prostrani interijer građevine s brojnim zbornim uzvišenjima bio je inspiracija za razvoj [[venecijanski polikorni stil|venecijanskog višezbornog (polikornog) stila]] među skladateljima koje je postavljao [[maestro di cappella]] u sv. Marku. Stil je prvi razvio stranac [[Adrian Willaert]], a nastavili su talijanski orguljaši i skladatelji: [[Andrea Gabrielli]] i njegov nećak [[Giovanni Gabrieli]] te [[Claudio Monteverdi]].

== Izvori ==

* Guida d’Italia del Touring Club Italiano – Venezia. 3° ed
* M. Da Villa Urbani. La Basilica di San Marco. 2001, Storti Edizioni, Venezia.
* S. Vianello (a cura di) Le chiese di Venezia. Electa, 1993

==Više informacija==

* [[sv. Marko Evanđelist]]
* [[zvonik bazilike sv. Marka]]
* [[Pala d'Oro]]

==Vanjske poveznice==
{{WProjekti
|commons= Basilica di San Marco
|commonshr= Basilica di San Marco
|commonscat=
|commonscathr=
}}

* [http://www.basilicasanmarco.it Katedrala San Marco, Venecija]
* [https://web.archive.org/web/20111002003809/http://www.museosanmarco.it/ Muzej San Marco] {{it}}
* [http://maps.google.com/maps?q=venice,+italy&ll=45.434486,12.339320&spn=0.003004,0.010274&t=k&hl=en Satelitska slika s Google Maps]

[[Kategorija:Bazilike u Italiji]]
[[Kategorija:Bizantske crkve]]
[[Kategorija:Građevine u Veneciji]]

Bazilika svetog Marka - Povijest promjena