WikiSysop: Zamjena teksta - '' u ''

2024-12-09T12:57:47Z

Zamjena teksta - '' u ''

←Starija inačica		Inačica od 9. prosinac 2024. u 12:57
Redak 1:		Redak 1:
	~~<!--'''Bazalt'''-->~~[[Datoteka:BasaltUSGOV.jpg\|mini\|Bazalt]]		[[Datoteka:BasaltUSGOV.jpg\|mini\|Bazalt]]
	[[Datoteka:Reynisfjara-54-Basalt-2018-gje.jpg\|thumb\|upright=1.0\|Bazalt u [[Island]]u]]		[[Datoteka:Reynisfjara-54-Basalt-2018-gje.jpg\|thumb\|upright=1.0\|Bazalt u [[Island]]u]]
	'''Bazalt''' je vrlo česta siva do crna bazična ekstruzivna [[magmatske stijene\|magmatska stijena]]. Obično je finozrnata zbog brzog hlađenja [[lava\|lave]], koja izbija na Zemljinu površinu. Najčešće ima porfirnu strukturu, što znači da sadrži veće [[kristal]]e u finoj matrici, te vezikularnu, fluidalnu ili mandulastu teksturu. Bazalt koji nije bio izvrgnut trošenju, crne je ili sive boje.		'''Bazalt''' je vrlo česta siva do crna bazična ekstruzivna [[magmatske stijene\|magmatska stijena]]. Obično je finozrnata zbog brzog hlađenja [[lava\|lave]], koja izbija na Zemljinu površinu. Najčešće ima porfirnu strukturu, što znači da sadrži veće [[kristal]]e u finoj matrici, te vezikularnu, fluidalnu ili mandulastu teksturu. Bazalt koji nije bio izvrgnut trošenju, crne je ili sive boje.

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-08-23T07:03:29Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

[[Datoteka:BasaltUSGOV.jpg|mini|Bazalt]]
[[Datoteka:Reynisfjara-54-Basalt-2018-gje.jpg|thumb|upright=1.0|Bazalt u [[Island]]u]]
'''Bazalt''' je vrlo česta siva do crna bazična ekstruzivna [[magmatske stijene|magmatska stijena]]. Obično je finozrnata zbog brzog hlađenja [[lava|lave]], koja izbija na Zemljinu površinu. Najčešće ima porfirnu strukturu, što znači da sadrži veće [[kristal]]e u finoj matrici, te vezikularnu, fluidalnu ili mandulastu teksturu. Bazalt koji nije bio izvrgnut trošenju, crne je ili sive boje.

Bazaltne [[magma|magme]] nastaju dekompresijskim taljenjem [[Zemljin plašt|Zemljinog plašta]]. Primarne stijene iz kojih su derivirane ove taljevine vjerojatno uključuju i [[peridotit]]e i [[piroksenit]]e. Krustalni dijelovi [[ocean]]skih [[litosferne ploče|tektonskih ploča]] dominantno su izgrađeni od bazalta, nastalog izdizanjem plašta ispod [[srednjooceanski hrbat|srednjooceanskih hrptova]].

[[Plinije Stariji]] prvi je rabio riječ bazalt, a vjeruje se da ima [[Etiopija|etiopsko]] porijeklo te da znači "crna stijena".

Naziv bazalt često se koristi i za plitke intruzive s tipičnim bazaltnim sastavom, no stijene ovog sastava s krupnijim mineralnim zrnima su [[dolerit]]i (ili [[dijabaz]]i) te [[gabroidi]].

==Tipovi bazalta==
*'''toleiitski bazalt''' ima relativno malo silikatne faze i siromašan je [[natrij]]em. Većina bazalta oceanskog dna je toga tipa, kao i većina otoka u oceanu;
*'''jako aluminijski bazalt''' ima više od 17% (<tt>Al2O3</tt>);
*'''alkalni bazalt''' ima relativno malo silikatne faze , a bogat je [[natrij]]em. Može sadržavati alkalijski [[feldspat]] i [[flogopit]];
*'''boninit''' je bazalt bogat [[magnezij]]em.

==Petrologija==
Bazalt je karakterističan po kalcijevom [[plagiokls]]u i [[piroksen]]u. [[Olivin]] se također može naći u značajnoj mjeri. U bazaltu se mogu naći i oksidi [[željezo|željeza]] ili oksidi željeza i [[titanij]]a, kao što su [[magnetit]], ulvospinel i [[ilmenit]]. Zbog prisustva tih materijala bazalt ima jaka magnetna svojstva tokom hlađenja. Takav bazalt omogućava proučavanje paleomagnetizma Zemlje.

U toleiitskom bazaltu česti su pirokseni i kalcijem bogat plagioklas. Matrice stijene često sadrže [[kvarc]], tridimit ili [[kristobalit]].

U visokoaluminijskom bazaltu prisutni su fenokristali feldspata. Alkalijski bazalt je bez ortopiroksena, ali s olivinom.
Bazalt ima visokotemparaturnu tekućuu i čvrstu fazu. Blizu Zemljine površine ima 1200 °C, što je više od ostalih magmatskih stijena.
Većina toleoiita stvara se na oko 50-100 kilometara ispod površine, a alkalijski bazalt nastaje vjerojatno na 150-200 kilometara ispod površine.

==Geokemija==
Bazalt je bogat u <tt>MgO</tt> i <tt>CaO</tt>, a siromašan u <tt>SiO2</tt> i <tt>Na2O</tt>. Bazalt ima uobičajeno sljedeći sastav:
45-55 % <tt>SiO2</tt>, 2-6 % alkalija, 0,5-2,0 % <tt>TiO2</tt>, 5-14 % <tt>FeO</tt> i 14 % ili više <tt>Al2O3</tt>. Udjel <tt>CaO</tt> je uobičajeno oko 10 %, a <tt>MgO</tt> u rasponu od 5 do 12 %.

Visoko aluminijski bazalt ima 17-19 % <tt>Al2O3</tt>. Bobiniti imaju do 15% <tt>MgO</tt>.

==Struktura i tekstura==
Oblik, struktura i tekstura bazalta ukazuje na način izlaska na površinu, je li to u moru, eksplozivnom erupcijom ili tijekom erupcije lave.

===Erupcije na zraku===
Bazalt, koji nastaje na otvorenom zraku stvara tri tipa vulkanskih taloga.

===Bazalt u stupovima===
Kada se hladi tanki tok lave stvaraju se značajne kontrakcijske sile. Pogotovo se to događa u slučaju brzog hlađenja. U vertikalnom smjeru tok lave može pasti nadolje, a da se ne nastane pukotina. U horizontalnom smjeru lava se ne može prilagoditi, pa se stvaraju pukotine, a mreža pukotina stvara formaciju stupova. Često se te strukture pogrješno opisuju kao heksagonalne. U stvarnosti prosječni broj strana je šest, ali javljaju se i poligoni od tri do dvanaest strana. Vrlo brzo hlađenje može dovesti do stvaranja veoma malih stupića promjera manjeg od 1 centimetra. Uobičajeno su mnogo veći.

Vjerojatno najpoznatiji bazaltni tok na svijetu je Gigants Coseway (divovski tok) na sjevernoj obali [[Irska|Irske]] s heksagonalnim strukturama.

Na [[Pacifički ocean|pacifičkom]] otoku Ponpei izgrađen je u XIII. stoljeću vjerski kompleks pomoću stupastog bazalta.

=== Podvodni jastučasti bazalt ===

Kad bazalt erumpira pod vodom ona ga hladi i stvaraju se stijene oblika jastuka (jastučaste), kroz koje se probija lava i stvara novi jastuk. Tekstura jastuka uobičajena je na morskom dnu.

== Izvori ==

{{izvori}}

== Literatura ==

* A. Y. Ozerov, ''The evolution of high-alumina basalts of the Klyuchevskoy volcano, Kamchatka, Russia, based on microprobe analyses of mineral inclusions.'' Journal of Volcanology and Geothermal Research, v. 95, p. 65-79 (2000).
* A. W. Hofmann, ''Sampling mantle heterogeneity through oceanic basalts: isotopes and trace elements.'' Treatise on Geochemistry Volume 2, pages 61–101 Elsevier Ltd. (2003). {{ISBN|0-08-044337-0}} In March, 2007, the article was available on the web at https://web.archive.org/web/20070628183205/http://www1.mpch-mainz.mpg.de/%7Egeo/hofmann/Hofmann.mantle_heterogen1.pdf.
* A. V. Sobolev and others, ''The amount of recycled crust in sources of mantle-derived melts.'' Science, v. 316, p. 412-417 (2007). http://www.sciencemag.org/cgi/content/abstract/316/5823/412

== Vanjske poveznice ==

*[http://www.geology.sdsu.edu/how_volcanoes_work/lava_water.html Lava - water interface]
*[https://web.archive.org/web/20070630144313/http://volcanoes.usgs.gov/Products/Pglossary/PillowLava.html Pillow lava USGS]
*[https://web.archive.org/web/20080607121825/http://www.union.edu/PUBLIC/GEODEPT/COURSES/petrology/moon_rocks/ Petrology of Lunar Rocks and Mare Basalts]
*[http://geographyinaction.co.uk//Geology%20files/Basalt.html Basalt in Northern Ireland]
*[https://web.archive.org/web/20170411034132/http://giantcrystals.strahlen.org/europe/basalt.htm Basalt Columns]

[[Kategorija:Vulkanoklastične stijene]]
[[Kategorija:Magmatske stijene]]

Bazalt - Povijest promjena

WikiSysop: Zamjena teksta - '' u ''

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica