WikiSysop: bnz

2022-05-15T07:16:20Z

bnz

←Starija inačica		Inačica od 15. svibanj 2022. u 07:16
Redak 1:		Redak 1:
	~~<!--'''Baskijska prezimena'''-->~~'''Baskijska prezimena''' u cjelini su lako prepoznatljiva, relativno dobro dokumentirana i slijede mali broj zadanih uzoraka.		'''Baskijska prezimena''' u cjelini su lako prepoznatljiva, relativno dobro dokumentirana i slijede mali broj zadanih uzoraka.

	Često se odnose na obiteljske kuće (''[[etxea]]''), povijesno svi važni obiteljski domovi. Kad je farma (''[[baserri]]'') iznajmljena drugoj obitelji, često su novi stanari bili lokalno poznati po imenu farme, a ne njihovom prezimenu.		Često se odnose na obiteljske kuće (''[[etxea]]''), povijesno svi važni obiteljski domovi. Kad je farma (''[[baserri]]'') iznajmljena drugoj obitelji, često su novi stanari bili lokalno poznati po imenu farme, a ne njihovom prezimenu.

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-10-16T13:21:16Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

'''Baskijska prezimena''' u cjelini su lako prepoznatljiva, relativno dobro dokumentirana i slijede mali broj zadanih uzoraka.

Često se odnose na obiteljske kuće (''[[etxea]]''), povijesno svi važni obiteljski domovi. Kad je farma (''[[baserri]]'') iznajmljena drugoj obitelji, često su novi stanari bili lokalno poznati po imenu farme, a ne njihovom prezimenu.
==Povijest==

===Najstariji spomen ===
Najranije dokumentirana baskijska prezimena javljaju se na akvitanijskom natpisu iz vremena Rimskog osvajanja [[Hispanija|Hispanije]] i [[Gallia Aquitania|Galije Akvitanije]]. Veći dio njih se može lako identificirati s modernim ili srednjovjekovnim baskijskim prezimenima, primjerice Enneconis (osobno ime Eneko plus latinski genitivski nastavak -IS)> Enekoitz.

Također Sembeconnis , vjerojatno kovanica od sličnog kasnijeg prezimena '' Jimenez'' (''Scemeno'' je zabilježeno u 8.-9. stoljeću). V (alerius) Beltesonis(vjerojatno kovanica od "beltz" 'crno', manje vjerojatno povezana s "Bele / Beli" "vrana") ugravirano na steli iz Andriarriage nađenoj u Oiartzunu svjedoče mješavini rimske i vaskonske tradicije u lokalnom plemstvu u doba antike.

=== Srednji vijek===
[[Garcia (prezime)|García]], jedno od najčešćih španjolskih prezimena, izvorno je baskijsko. Srednjovjekovna baskijska imena slijede ovaj opisni nazivni obrazac o osobi, ukazujući na fizičke značajke ("Gutia", "Motza", "Okerra", "Ezkerro", "Zuria", itd.), obiteljske odnose ili zemljopisno podrijetlo, npr Eneko (španjolski ''Iñigo'') može biti hipokoristik "moja mala ljubav".<ref>http://www.euskaltzaindia.eus/index.php?option=com_eoda&Itemid=191&lang=es&testua=eneko&view=izenak</ref>

U srednjem vijeku, totemski životinjski lik često je prestavljao ljudske osobine.<ref name="michelena">Michelena, L. (1973) Apellidos vascos (5th edition), Txertoa: 1997.</ref>:. 20 Otxoa ("Vuk") je bilo baskijska inačica romanskog imena Lope, ili obrnuto, i tijekom ranog srednjeg vijeka je bilo učestalo duž čitavih Pireneja i zapadno do [[kantabrijsko gorje|kantabrijskog gorja]]. Sada je prezime, kao i njemu sličan oblik "Otxotorena" ("kuća malog vuka", ili možda "supruga malog vuka '),<ref name="michelena"/>: 144, slično španjolskom " Lopez "(regionalne varijante" Lopes ", "Lupiz", itd). "Velasco" je bilo ime, koje će kasnije postati prezime, izvedeno iz baskijskog "belasko", "mali gavran". "Aznar" je bilo srednjovjekovno baskijsko, gaskonjsko i španjolsko prezime izvedeno od baskijske riječi "azenari", "lisica" (moderni baskijski: "Azeri") Izvorno je bilo i osobno ime , no danas je zastarjelo.<ref name="michelena"/>:63

Nepatronimska, opisna baskijska tradicija davanja imena je došla do zastoja kada je u 16. stoljeću Katolička crkva postrožila propise kako bi kristijanizirala običaje koje nisu bili pravovjerni (tako npr. ime Ochanda, 'vučica', u Vitoria-Gasteiz još u 16. stoljeću). Nakon toga, uvedena su romanska osobna imena, a prezimena su izražavala opise mjestu (npr "Luzuriaga", "mjesto bijele zemlje ') i roditeljskog podrijetla (npr" Marinelarena "," Mornarov sin') <ref name="michelena"/>: 83, 126 uglavnom. U patronimima su izvedeni od oca kroz sufiks -ez, -oz, -iz ili -az što znači 'sin'. U baskijskom jeziku patronimi i druge obiteljske veze se tvore genitivnim sufiksom - (r)ena, npr Perurena, Arozena, itd.

=== Više plemstvo ===

Drugi kralj Navarre García Iñiguez koristi sufiks ''-ez'' prije bilo kojeg drugog monarha Asturije. Dok je uporaba ''-ez'' bila norma među vladarima Pamplone i kneževima Biskaje, prvi zapis korištenja "-ez " bio je monarha od Leona kraljice-supruge od Navare: Jimend od Asturije, Onece od Pamplone ili Urake Fernández.

Bračna savezništva između kršćanskih kraljevstava Leona i Navare bila su tipična u IX, X i XI stoljeća, kako bi se zaštitili od južnih islamskih napada. Dokaz je činjenica da je kralj Alfonso V. León bio uglavnom baskijskog podrijetla Preko svoje majke Elvire García i svoje bake po ocu ][[Urake Fernández]].
S druge strane, prvi kralj Aragona, Ramiro I., bio je sin [[Sančo III. Navarski|Sancha III.]], unuk [[García Sánchez II. od Pamplone|Garcíje Sáncheza II. od Pamplone]] i praunuk [[Sančo II. od Pamplone|Sancha Garcésa II.]] od Pamplone, sve kraljevi Navare, koji se koriste nastavak -ez i koji su ga mogli uvesti u ovu regiju.

Kao rezultat [[Rekonkvista|Rekonkviste]], ravnica Douro je ponovno naseljena, najvjerojatnije od strane ljudi iz Navare, Biskaje, Kantabrije ili Alave, koji su koristili sufiks -ez. Nadalje, moguće je da su mnogi od najčešćih španjolskih patronimskih prezimena ne samo baskijskog podrijetla, već i kraljevske ili aristokratske pozadine. Nije smiješno pretpostaviti da su kraljevske obitelji iz Leona, Navare, Aragona te aristokracija Biskaje, Alave ili La Rioje imali veći broj potomaka nego običan puk.

==Pravopis==

Tijekom srednjeg vijeka baskijska imena i prezimena su pisana uglavnom po pravopisnim konvencije službenih jezika, obično španjolskog i francuskog.

Glavne razlike su u pravopisu relativno velikog broja baskijskih sibilanata. Posebno je teško zapisivati ih pomoću francuske pravopisne konvencije u cjelini. Francuski pravopis baskijskih riječi općenito je teže pomiriti s modernim pravopisom i izgovorom. Također, samoglasnik na početku baskijskih prezimena iz Sjeverne Baskije stekao je početno " D" (Francuska ''de'') u mnogim slučajevima, često zamagljujući baskijski izvorni oblik kao npr. Duhalt <de + uhalte ('okolica potok "), Dotchandabarats <nowiki><de</nowiki> + otxandabaratz (' voćnjak vučice '), Delouart <nowiki><del</nowiki> + uharte (' između potoka ').

Od uvođenja standardnog baskijskog i zajedničkog pisanog standarda, broj neautohtonih pravopisnih varijanti se počeo smanjivati, osobito u Španjolskoj, pišući ih na obrasce u skladu sa značenjem prezimena u baskijskom, što ostaje nebitno u pravopisu drugog jezika.

{|align="center" border="0" cellpadding="2" cellspacing="2"
!Moderni pravopis
!španjolski pravopis
!francuski pravopis
|-----
|bgcolor=whitesmoke|'''Aroztegi'''
|bgcolor=aliceblue|Arostegui
|bgcolor=honeydew|Rosteguy
|-----
|bgcolor=whitesmoke|'''Elizalde'''
|bgcolor=aliceblue|Elizalde
|bgcolor=honeydew|Elissalde/Delissalde
|-----
|bgcolor=whitesmoke|'''Eneko'''
|bgcolor=aliceblue|Iñigo/Yñigo
|bgcolor=honeydew|Éneco/Ínego/
|-----
|bgcolor=whitesmoke|'''Etxeberria'''
|bgcolor=aliceblue|Echeverría
|bgcolor=honeydew|Etcheverry/Detcheverry/Echeverri
|-----
|bgcolor=whitesmoke|'''Etxepare'''
|bgcolor=aliceblue|Echepare
|bgcolor=honeydew|Etchepare/Detchepare
|-----
|bgcolor=whitesmoke|'''Ezkibel'''
|bgcolor=aliceblue|Esquivel
|bgcolor=honeydew|Esquibel
|-----
|bgcolor=whitesmoke|'''Intxausti'''
|bgcolor=aliceblue|Inchausti
|bgcolor=honeydew|Ynchausty
|-----
|bgcolor=whitesmoke|'''Zubiri'''
|bgcolor=aliceblue|Zubiri
|bgcolor=honeydew|Çubiry
|-----
|}

Imajte na umu da je po francuskom pravopisu D' nepovijesno i i predstavlja francusku partitivnu česticu d '"od".

==Konvencija==
Kao što je pravna konvencija u Španjolskoj, Baski na jugu imaju dvostruka zakonska prezimena, prvo od od oca, a drugo da je od majke. Na sjeveru, Baski zakonski imaju samo jedno prezime po konvenciju u Francuskoj. Ipak, većina Baska može navesti barem prezimena svojih roditelja, baka i djedova. Osnivač [[Baskijski nacionalizam|baskijskog nacionalizma]], [[Sabino Arana]], zahtijevao određenu količinu baskijskih prezimena od svojih sljedbenika kako bi odbio ljude mješanog podrijetla.

U [[Alava|Alavi]] i na zapadu Navare korištena je drukčija formula, s prezimenima koji su kompoziti, tj. [osnovno prezime španjolskog podrijetla, obično očevo] + de + [baskijsko ime mjesta (najčešće sela)],<ref name="michelena"/> 23-24 Npr. primjer ''Fernández de Larrinoa'', Ruiz de Gauna ili López de Luzuriaga, što znači "Fernández iz Larrinoe', itd., što ne znači [[Plemstvo|plemenito]] podrijetlo. Na ovaj način prezimena mogu biti vrlo dugačka, ako su i očevo i majčino prezime potrebni npr. prilikom popunjavanja obrazaca za dokumente. Takvi oblici su zabilježeni već 1053.<ref>http://www.euskomedia.org/aunamendi/1383</ref>

Neko vrijeme je bilo popularan u nekim krugovima slijediti konvencije navodeći svoje ime, koje je izumio Sabino Arana je u drugom dijelu 19. stoljeća. On je odlučio da je baskijski prezimena treba biti popraćen ethnonimskim sufiksom ''- (t) ar''. Tako je usvojio naviku davanja svog imena, Sabin Arana Goiri, kao ''Arana ta Goiri'taŕ Sabin''. Ovaj stil je bio prihvaćen od brojnih njegovih stranačkih suradnika i pristaša stranke [[Baskijska nacionalistička stranka|PNV / EAJ]], ali je danas u velikoj mjeri ispao iz mode.

Ovi opisna prezimena mogu jako duga. Obitelj će vjerojatno biti poznat po kratkom obliku ili nadimku. Najduže zabilježeno prezime je '''Burionagonatotorecagageazcoechea''' koje nosio zaposlenik u Ministarstvu financija u Madridu 1867. godine <ref>Enciclopedia de los nombres propios, Josep M. Albaigès, Editorial Planeta, 1995, {{ISBN|84-08-01286-X}}</ref>

==Prepoznavanje baskijskih prezimena==

Baskijska prezimena su relativno lako uočljiva kroz visoku učestalost određenih elemenata i završetaka koji se koriste u njihovo oblikovanje, imajući u vidu pravopisne varijante. Izvan Baskije, baskijska prezimena često nalaze u Španjolskoj i Francuskoj, bivšim španjolskim i francuskim kolonija te u dijelovima Sjedinjenih Država, kao što su Idaho kamo se značajan broj Baska odselio.

{|border="0" cellpadding="2" cellspacing="2"
!suvremeni pravopis
!značenje
!stariji pravopis
|-----
|bgcolor=whitesmoke|'''-aga'''
|bgcolor=aliceblue|mjesto (nečega)
|bgcolor=honeydew|
|-----
|bgcolor=whitesmoke|'''agirre'''
|bgcolor=aliceblue|istaknutost
|bgcolor=honeydew|aguirre
|-----
|bgcolor=whitesmoke|'''-alde'''
|bgcolor=aliceblue|strana
|bgcolor=honeydew|alde
|-----
|bgcolor=whitesmoke|'''-arte'''
|bgcolor=aliceblue|između
|bgcolor=honeydew|art
|-----
|bgcolor=whitesmoke|'''aurre(a)'''
|bgcolor=aliceblue|prednji
|bgcolor=honeydew|
|-----
|bgcolor=whitesmoke|'''barren(a)'''
|bgcolor=aliceblue|unutrašnji, donji, često u paru s "'goien''
|bgcolor=honeydew|
|-----
|bgcolor=whitesmoke|'''behe'''
|bgcolor=aliceblue|dolje
|bgcolor=honeydew|be, ve
|-----
|bgcolor=whitesmoke|'''berri(a)'''
|bgcolor=aliceblue|novi
|bgcolor=honeydew|berry, varri, verría, verry
|-----
|bgcolor=whitesmoke|'''bide(a)'''
|bgcolor=aliceblue|put, staza
|bgcolor=honeydew|vida, vide
|-----
|bgcolor=whitesmoke|'''buru'''
|bgcolor=aliceblue|glava kraj
|bgcolor=honeydew|bure
|-----
|bgcolor=whitesmoke|'''garai(a)'''
|bgcolor=aliceblue|visoki
|bgcolor=honeydew|garay
|-----
|bgcolor=whitesmoke|'''goi'''
|bgcolor=aliceblue|visok
|bgcolor=honeydew|goy
|-----
|bgcolor=whitesmoke|'''eliza'''
|bgcolor=aliceblue|crkva
|bgcolor=honeydew|eliç(e), elic(e), eliss, elex, elej
|-----
|bgcolor=whitesmoke|'''-eta'''
|bgcolor=aliceblue|obilje
|bgcolor=honeydew|ette
|-----
|bgcolor=whitesmoke|'''etxe(a)'''
|bgcolor=aliceblue|kuća
|bgcolor=honeydew|ech, eche, etche
|-----
|bgcolor=whitesmoke|'''gorri(a)'''
|bgcolor=aliceblue|crven
|bgcolor=honeydew|corri, gourry
|-----
|bgcolor=whitesmoke|'''(h)aritz(a)'''
|bgcolor=aliceblue|hrast
|bgcolor=honeydew|áriz, harits
|-----
|bgcolor=whitesmoke|'''(h)arri(a)'''
|bgcolor=aliceblue|kamen
|bgcolor=honeydew|harri, harry
|-----
|bgcolor=whitesmoke|'''iturri'''
|bgcolor=aliceblue|izvor
|bgcolor=honeydew|
|-----
|bgcolor=whitesmoke|'''mendi(a)'''
|bgcolor=aliceblue|planina
|bgcolor=honeydew|mendy
|-----
|bgcolor=whitesmoke|'''neko'''
|bgcolor=aliceblue|eneko
|bgcolor=honeydew|arquiñigo, erquiñigo, [[iñigo]], [[necochea]], [[yñigo]]
|-----
|bgcolor=whitesmoke|'''-ola'''
|bgcolor=aliceblue|koliba, kovačnica
|bgcolor=honeydew|olha
|-----
|bgcolor=whitesmoke|'''-ondo'''
|bgcolor=aliceblue|blizu
|bgcolor=honeydew|onde
|-----
|bgcolor=whitesmoke|'''sagar(ra)'''
|bgcolor=aliceblue|jabuka
|bgcolor=honeydew|
|-----
|bgcolor=whitesmoke|'''-tegi'''
|bgcolor=aliceblue|dom, radionica
|bgcolor=honeydew|tegui
|-----
|bgcolor=whitesmoke|'''-(t)za'''
|bgcolor=aliceblue|obilje
|bgcolor=honeydew|
|-----
|bgcolor=whitesmoke|'''urru(ti)'''
|bgcolor=aliceblue|daleko, izvan
|bgcolor=honeydew|
|-----
|bgcolor=whitesmoke|'''zabal(a)'''
|bgcolor=aliceblue|širok, livada
|bgcolor=honeydew|çabal, zábal, zaval
|-----
|bgcolor=whitesmoke|'''-zahar(ra)'''
|bgcolor=aliceblue|star
|bgcolor=honeydew|zar, zaar
|-----
|bgcolor=whitesmoke|'''zubi'''
|bgcolor=aliceblue|most
|bgcolor=honeydew|subi
|-----
|}

==Izvori==
{{Izvori}}

==Vanjske poveznice==

*[http://www.euskaltzaindia.eus/dok/eaeb/eoda/deiturak.pdf popis] baskijskih prezimena u izdanju [[Euskaltzaindia|baskijske akademije]].

[[Kategorija:Baskijska prezimena]]

Baskijska prezimena - Povijest promjena

WikiSysop: bnz

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica