Suradnik10: /* Povijest */

2026-03-01T05:57:47Z

Povijest

←Starija inačica		Inačica od 1. ožujak 2026. u 05:57
Redak 48:		Redak 48:

	Na jugu, [[kraljevina Pamplona]], kasnije [[Kraljevina Navara\|Navara]] obuhvaća dijelove Baskije i južno i sjeverno od Pireneja. Kraljevina doživljava svoj vrhunac za vrijeme [[Sančo III. Navarski\|Sanche III.]] ([[985.]] – [[1035.]]). U to vrijema Navara obuhvaća gotovo cijelu današnju [[Baskija (autonomna zajednica)\|Baskiju]],[[Kastilija\|Kastiliju]] i [[Aragon]].		Na jugu, [[kraljevina Pamplona]], kasnije [[Kraljevina Navara\|Navara]] obuhvaća dijelove Baskije i južno i sjeverno od Pireneja. Kraljevina doživljava svoj vrhunac za vrijeme [[Sančo III. Navarski\|Sanche III.]] ([[985.]] – [[1035.]]). U to vrijema Navara obuhvaća gotovo cijelu današnju [[Baskija (autonomna zajednica)\|Baskiju]],[[Kastilija\|Kastiliju]] i [[Aragon]].

			U 21. stoljeću (stanje siječnja 2026.), Baskija je na glasu kao jedna od španjolskih pokrajina najmanje naklonjenih Katoličkoj Crkvi, premda je sve do 19. stoljeća bila jedna od duhovno najbogatijih europskih sredina. <ref>Marino Erceg: [https://www.glas-koncila.hr/spanjolski-film-o-neocekivanoj-pojavi-medu-mladima-na-zapadu-2-ni-razum-ni-pozitivizam-ne-mogu-nadjacati-poziv-srca/ '' ŠPANJOLSKI FILM O »NEOČEKIVANOJ POJAVI« MEĐU MLADIMA NA ZAPADU (2) Ni razum ni »pozitivizam« ne mogu nadjačati poziv srca'']. Glas Koncila. 30. siječnja 2026.</ref>

	== Politički status ==		== Politički status ==

WikiSysop: bnz

2022-05-15T07:13:20Z

bnz

←Starija inačica		Inačica od 15. svibanj 2022. u 07:13
Redak 1:		Redak 1:
	~~<!--'''Baskija'''-->~~''Ovo je članak o povijesnoj regiji Baskiji, u kojoj prebivaju [[Baski]]. Za Autonomnu zajednicu [[Španjolska\|Španjolske]], Baskiju, pogledajte članak [[Baskija (autonomna zajednica)]]. Za [[Francuska\|francuski dio]] Baskije pogledajte članak [[Sjeverna Baskija]].''		''Ovo je članak o povijesnoj regiji Baskiji, u kojoj prebivaju [[Baski]]. Za Autonomnu zajednicu [[Španjolska\|Španjolske]], Baskiju, pogledajte članak [[Baskija (autonomna zajednica)]]. Za [[Francuska\|francuski dio]] Baskije pogledajte članak [[Sjeverna Baskija]].''

	{\| border="1" width="300px" align="right" cellspacing="0" cellpadding="5" style="text-align:center;border-collapse: collapse; margin: 0.5em 0 1em 1em;"		{\| border="1" width="300px" align="right" cellspacing="0" cellpadding="5" style="text-align:center;border-collapse: collapse; margin: 0.5em 0 1em 1em;"

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-08-05T10:53:47Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

''Ovo je članak o povijesnoj regiji Baskiji, u kojoj prebivaju [[Baski]]. Za Autonomnu zajednicu [[Španjolska|Španjolske]], Baskiju, pogledajte članak [[Baskija (autonomna zajednica)]]. Za [[Francuska|francuski dio]] Baskije pogledajte članak [[Sjeverna Baskija]].''

{| border="1" width="300px" align="right" cellspacing="0" cellpadding="5" style="text-align:center;border-collapse: collapse; margin: 0.5em 0 1em 1em;"
|+ '''Baskija''' Euskal Herria
|-----
| style="background:#efefef;" align="center" colspan="2" |
{| border="0" cellpadding="2" cellspacing="0"
|-----
| align="center" width="145px" | [[Datoteka:Flag of the Basque Country.svg|125px]]
|}
{| border="0" cellpadding="2" cellspacing="0"
|-----
| align="center" width="145px" | [[Datoteka:Basque Country location map.png|250px]]
|}
|-----
| [[Jezik|Jezici]] || [[baskijski]], [[španjolski]], [[francuski]]
|-----
| [[Glavni grad]] || [[Pamplona]]/[[Iruñea]]
|-----
|Nezavisnost
|Nije neovisna država
|-----
| [[Površina]]  - Ukupno  - % voda
| 20 947,2 [[km²]] -
|-----
| [[Stanovništvo]]  - Ukupno  - [[Gustoća stanovništva]]
|
 2 902 962 st. 138,6 st./km²
|-----
| [[Valuta]] || [[Euro]]
|-----
| [[Vremenska zona]] || [[UTC]] +1, ljeti +2
|}

[[Datoteka:Zazpiak Bat.svg|thumb|250px|Grb Baskije]]

'''Baskija''' je povijesna, jezična i kulturološka regija u [[Zapadna Europa|zapadnoj Europi]], podijeljena između Španjolske i Francuske.

== Povijest ==
{{glavni|Povijest Baskije}}
Baskija je kontinuirano naseljena od kasnog [[paleolitik]]a. Za vrijeme [[Rimsko Carstvo|Rimskog Carstva]] Baskija je bila podjeljena između različitih plemena i činila je veću etničku cjelinu zajedno s [[Akvitanija|Akvitanijom]] u današnjoj južnoj [[Francuska|Francuskoj]].

Rimsko prisustvo se primjećuje jedino u cestovnoj mreži i nekoliko manjih gradova. [[Pamplona|Pamplonu]] je osnovao rimski general [[Pompej]] koji ju je koristio za njegove kampanje protiv [[Sertorius]]a.

Sredinom [[3. stoljeće|3. stoljeća]], Baski na obje strane [[Pireneji|Pireneja]] revoltiraju protiv [[Rimsko Carstvo|Rimljana]] i njihovi teritoriji postaju više manje neovisni.

Na sjeveru kneževina [[Vojvodstvo Gaskonja|Vaskonija]] uspješno se brani od [[Vizigoti|Vizigotskih]] napada. Borbe između [[Mauri|Maura]], [[Akvitanija|Akvitanije]] i [[Franačka|Franaka]] dokrajčili su neovisnost Vaskonije te je Franci anektiraju.

Na jugu, [[kraljevina Pamplona]], kasnije [[Kraljevina Navara|Navara]] obuhvaća dijelove Baskije i južno i sjeverno od Pireneja. Kraljevina doživljava svoj vrhunac za vrijeme [[Sančo III. Navarski|Sanche III.]] ([[985.]] – [[1035.]]). U to vrijema Navara obuhvaća gotovo cijelu današnju [[Baskija (autonomna zajednica)|Baskiju]],[[Kastilija|Kastiliju]] i [[Aragon]].

== Politički status ==
[[Datoteka:Lurraldeen Kokapena.jpg|mini|250px|desno|Sedam tradicionalih baskijskih provincija]]
Baskija je povijesna regija i nema političkog tijela koje upravlja cijelim teritorijem.

Prema baskijskim tradicijama Baskija je podjeljena na sedam tradicionalnih regija. Četiri južne regije formiraju [[Južna Baskija|južnu zonu]] (Baskijski: ''Hegoalde'') dok tri sjeverne formiraju [[Sjeverna Baskija|sjevernu zonu]] (Baskijski: ''Iparralde''). Sjeverna zona administrativno pripada Francuskoj dok južna zona administrativno pripada Španjolskoj.

Španjolska Baskija je administrativno podjeljena u dva dijela. Prvi dio čini [[Baskija (autonomna zajednica)|Baskijska zemlja]], administrativna regija koja zahvaća regije [[Alava]], [[Gipuzkoa]] i [[Bizkaia]]. Glavni grad ovog administrativnog tijela nalazi se u Gasteizu (španjolski: [[Vitoria]]). Drugi dio španjolske Baskije čini [[Navara|Nafarroa]] (španjolski: Navarra) koji zahvaća regiju Nafarroa. Ovu podjelu španjolskog dijela Baskije na dva dijela osuili su baskijski nacionalisti, ali ima podršku stanovništva u Nafarroi.

Oba dijela uživaju visok stupanj autonomije. Zdravstvo, školstvo, gospodarstvo i socijalna pitanja se nalaze u nadležnosti Baskije i Nafarroe. Za razliku od ostalih autonomnih regija u Španjolskoj ove dvije regije vrše i ubiranje poreza i upravljanje njima. [[Baskija (autonomna zajednica)|Baskija]] također ima u nadležnosti i vlastite policijske snage.

[[Sjeverna Baskija|Francuska Baskija]] se nalazi u departmanu [[Atlantski Pireneji]], koji se nalazi u [[Akvitanija|Akvitaniji]]. Pored tri baskijske provincije Atlantski Pireneji sadrže i dijelove bez baskijskog stanovništva tj. Regiju [[Béarn]]. Baskijski nacionalisti predlažu podjelu ove administrativne jedinice na dva dijela gdje bi jedan dio bio čisto baskijski. Pored baskijskog i francuskog, i [[gaskonjski]] je službeni jezik u Atlantskim Pirenejima. Za razliku od baskijskih regija u Španjolskoj, Atlantski Pireneji ne uživaju neku veću autonomiju u odnosu na središnju vlast u [[Pariz]]u. Francuska vlada uporno odbija izdvajanje Sjeverne Baskije u posebnu upravnu cjelinu.

=== Južna zona ===
*[[Alava]]
*[[Bizkaia]]
*[[Gipuskoa]]
*[[Nafarroa]] ([[Španjolski jezik|španjolski]]: ''Navarra'')


=== Sjeverna zona ===
*[[Donja Navara]] (baskijski:''Behe Nafarroa'', [[Francuski jezik|francuski]]: ''Basse-Navarre'')
*[[Lapurdija]] (baskijski:''Lapurdi'', [[Francuski jezik|francuski]]: ''Labourd'')
*[[Zuberoa]]([[Francuski jezik|francuski]]: ''Soule'')

== Zemljopis ==
{|{{prettytable}}
|- style="background:#efefef;"
! Regija !! Površina (km2) !! Glavni grad !! Broj općina
|-
! Baskija !! 20.947,2 !! [[Pamplona]] !! 683
|-
| [[Alava]] || 3.316,9 || [[Gasteiz]] || 53
|-
| [[Biskaja]] || 2.236,7 || [[Bilbao]] (baskijski: ''Bilbo'')|| 112
|-
| [[Gipuskoa]] || 1.980,3 || [[Donostia-San Sebastián|San Sebastián]] (baskijski: ''Donostia'') || 88
|-
| [[Lapurdija]] || 855,7 || [[Baiona]] || 41
|-
| [[Donja Navarra|Nafarroa Beherea]] || 1.322,1 || [[Donibane Garazi]] || 74
|-
| [[Navara|Nafarroa Garaia]] || 10.421,0 || [[Pamplona]] (baskijski: ''Iruñea'')|| 272
|-
| [[Zuberoa]] || 814,5 || [[Maule]] || 43
|}

Općina Cortes je najjužnija u [[Navara|Navari]] te ujedno i čitavoj Baskiji. Unutar navare se također nalazi općina Izaba (španjolski: Isaba) koja je najistočnija općina u Baskiji. Općina Samatze je najsjevernija točka Donje Navare te ujedno i čitave Baskije.
Na području Biskaje, unutar županije Enkartazioak/Enkarterri (španjolski:''Las Encartaciones'') nalazi se općina Lanestosa koja je je najzapadnija točka Baskije.

== Gospodarstvo ==
Južna Baskija je gospodarski najrazvijeniji dio Španjolske i jedna od najrazvijenijih regija Europe. Njen [[bruto nacionalni dohodak]] po glavi stanovnika jest preko 125% od prosjeka EU.

Sjeverna Baskija, pak stoji u rasponu 75-100% prosjeka EU poput većine regija u Francuskoj.

== Stanovništvo ==
Prema popisima iz [[1999.]] i [[2001.]] godine Baskija ima 2 902 962 stanovnika. Južni dio je pretežno naseljen Baskima i [[Španjolci]]ma dok je sjeverni dio naseljavaju [[Baski]] i [[Francuzi]].
Postoje velike među pokrajinama oko postotka ljudi koji sebe smatraju Baskima.
[[Datoteka:Nortasun.png|minijatura]]
{|{{prettytable}}
|- style="background:#efefef;"
! Regija !! Godina popisa !! Broj stanovnika !! Broj stanovnika (u %) !! Gustoća !! Muškarci !! Žene
|-
! Baskija !! 2001.1 !! 2.902.962 !! 100% !! 138,6 !! 1.421.132 !! 1.481.830
|-
| [[Alava]] || 2001. || 287.928 || 9,9 || 86,8 || 142.892 || 145.036
|-
| [[Biskaja]] || 2001. || 1.123.002 || 38,7 || 502,1 || 545.744 || 577.258
|-
| [[Gipuzkoa]] || 2001. || 673.563 || 23,2 || 340,1 || 330.288 || 343.275
|-
| [[Lapurdi]] || 1999. || 219.029 || 7,6 || 256,0 || 103.548 || 115.481
|-
| [[Donja Navarra]] || 1999 || 28.076 || 1,0 || 21,2 || 14.210 || 13.866
|-
| [[Navara|Gornja Navara]] || 2001 || 555.829 || 19,2 || 53,3 || 276.629 || 279.200
|-
| [[Zuberoa]] || 1999 || 15.535 || 0,5 || 19,1 || 7.821 || 7.714
|}

===Najveći gradovi===
# [[Bilbao]] 354,145 stanovnika
# [[Vitoria-Gasteiz]] 227,568 stanovnika
# [[Pamplona]] 195,769 stanovnika
# [[Donostia-San Sebastian]] 183,308 stanovnika
# [[Barakaldo]] 95,640 stanovnika
# [[Getxo]] 82,327 stanovnika
# [[Irun]] 60,261 stanovnika
# [[Portugalete]] 49,118 stanovnika
# [[Santurtzi]] 47,320 stanovnika
# [[Bajona]] 44,300 stanovnika

===Manjine u Baskiji===
====Povijesne manjine====
Različite romske skupine su postojale kroz povijest u Baskiji, a neke još uvijek postoje kao etničke skupine. Baskijski govornici nazivaju ih skupnim imenima ijituak (Cigani) i buhameak (Bohemi).

*Agoti
*Kaskaroti (baskijski:Kaskarotuak)
*Mercherosi

====Noviji doseljenici====
S [[Industrijska revolucija|industrijskom revolucijom]] u južnu Baskiju su se doselili brojni doseljenici iz nebaskijskih dijelova Španjolske u potrazi za poslom.

Od 1980-tih, kao posljedica znatnog gospodarskog napretka, u Baskiju je pristigao veći broj imigranata, uglavnom iz istočne Europe, Sjeverne Afrike, Latinske Amerike, [[Subsaharska Afrika|subsaharske Afrike]], Južne Azije i Kine, naseljavajući se u glavnom u većim gradskim područjima.

== Jezik ==
{{strojni prijevod}}

[[Datoteka:Euskara.png|minijatura|Postotak stanovnika koji tečno govore baskijski]]
Trenutno, dominantni jezici u [[Južna Baskija|Španjolskoj Baskiji]] i [[Francuska Baskija|Francuskoj Baskiji]] su španjolski tj. francuski. U povijesnom procesu stvaranja sebe kao nacija-država, i španjolske i francuske vlade su, s vremena na vrijeme, pokušavale potisnuti baskijski jezični identitet.<ref>Torrealdi, J.M. El Libro Negro del Euskera (1998) Ttarttalo {{ISBN|84-8091-395-9}}</ref> Jezik izabran za javno obrazovanje je najočitiji izraz tog fenomena, nešto što je zasigurno imalo učinak na trenutni statusu baskijskog jezika.

Unatoč tome što se govorio u relativno malom prostoru, nepristupačne značajke baskijskog sela i povijesno niska gustoća naseljenosti rezultirali su da se baskijski jezik razvio kao dijalektalno jako raznolik, koji je povećao vrijednost i španjolskog i francuskog jezika, kao [[lingua franca]] u Baskiji. U tom smislu, trenutni standardni oblik baskijskog jezika ("[[Euskara Batua]]") standard baskijskog jezika uveden tek krajem 20. stoljeća pomogao je baskijkom jeziku u odmicanju od predodžbe - čak i među vlastitim govornicima - jezika neprikladnog za obrazovne svrhe.<ref>" El vascuence subvenía perfectamente a las necesidades de pequeñas comunidades agrícolas o de pescadores, a la vida religiosa y política de un mundo bastante aislado y de dimensionas pequeñas..." Pinillos, Jose Luis Coloquio sobre el problema del bilingüismo en el País Vasco Bilbao 1983</ref>

Dok Francuska republika ima dugu povijest pokušaja kompletne kulturne asimilacije etničkih manjinskih skupina - uključujući i Francuske Baske (vidi [[vergonha]]) - Španjolska, pak, većinom u svojoj povijesti dodjeljuje određeni stupanj jezične, kulturne i političke autonomije svojim Baskima. Baski su povijesno bili zastupljeni i u španjolskom pomorstvu i vojsci još od doba španjolskog carstva sve do nedavno, a baskijske luke bile povijesno presudne za unutarnju Španjolsku. Dok se ta prava nisu ubrzano počela smanjivati s [[karlistički ratovi|karlističkim ratovima]], te povijesne veze su rezultirale stvaranjem lokalne baskijske buržoazije, svećenstva i vojske, povijesno bliske španjolskoj monarhiji, pogotovo u [[Španjolska kolonizacija Amerike|španjolskoj kolonizacije Amerike]]. Sve u svemu, trajao je proces postupnog prelaska s baskijskog na španjolski jezik. Taj fenomen je početku bio ograničen na više urbane slojeve stanovništva, ali postupno je stizao i u niže klase. Zapadna Biskaja, većina Alave i južne Navare bili su područje gdje je španjolski jezik (ili neki drugi romanski jezik) stoljećima bio dominantan.

Međutim, pod režimom [[Francisco Franco|Francisca Franca]], Vlada je pokušala suzbiti novorođeni [[baskijski nacionalizam]], jer su se oni većinom borili na republikanskoj strani od [[Španjolski građanski rat|Španjolskog građanskog rata]] u Gipuskoi i Biskaji. Općenito, tijekom tih godina, kulturna djelatnost na baskijskom jeziku bila je ograničena na folklornim pitanjima i Rimokatoličku crkvu, dok je viši, ali još uvijek ograničeni stupanj tolerancije baskijske kulture i jezika bio u Alavi i Navari, jer su oba područja uglavnom podržavala Franca za vrijeme [[Španjolski građanski rat|građanskog rata]]. Uporaba baskijskog jezika je smatrana potporom separatizmu.<ref>http://www.history.com/topics/francisco-franco</ref>

Danas, [[Baskija (autonomna zajednica)|Baskijska autonomna zajednica]] u Španjolskoj uživa veliku kulturnu i političku autonomiju i baskijski je službeni jezik uz španjolski. U Španjolskoj je favoriziran skupom jezičnih odredaba pod pokroviteljstvom baskijske regionalne vlasti koje su usmjerene na generalizaciju njegove uporabe. Njime govori otprilike četvrtina ukupne Baskije, a svoje uporište ima u graničnom području formiranom u [[Gipuskoa|Gipuskoe]], sjevernoj Navari i francuskim dolinama po Pirenejima. Nije domaći jezik u većini Alave, zapadne Biskaje i južne polovice Navare. Od ukupno procjenjenih nekih 650.000 baskijskih govornika, njih približno 550.000 živi u Španjolskoj Baskiji, a ostatak u Francuskoj.<ref>http://www.englishpen.org/basque-language/</ref>

Baskijski obrazovni sustav u Španjolskoj ima tri vrste škola, koje se razlikuju po jezičnim nastavnim modelima A, B i D. Model D, s obrazovanjem u potpunosti na baskijskom, i španjolskim kao obveznim predmetom, je najčešće odabirani model roditelja. U Navarri postoji dodatni G model, s obrazovanjem u cjelosti na španjolskom jeziku.

U Navari se vladajuća konzervativna stranka [[Unión del Pueblo Navarro]] protivi pokušajima baskijskih nacionalista za uvođenjem školovanja na baskijskom diljem cijele Navare (što bi obuhvaćaju mjesta na kojima se baskijski tradicionalno ne govori). Nastava na baskijskom jeziku u javnoj obrazovnoj mreži je ograničena na baskijska govorna područja sjeverne i središnje regije. U središnjem dijelu, baskijska nastava u javnom obrazovanju je prilično ograničena, a dio postojeće potražnje se servisira preko privatnih škola ('''ikastolak'''). Španjolski jezik se govori u cijeloj populaciji, uz nekoliko iznimaka u udaljenim ruralnim područjima.

Europska komisija za regionalne ili manjinske jezike čije je Španjolska je potpisnik je izdala niz preporuka kako bi se zajamčio pravi službeni status baskijskog jezika (2004.), npr. suzbijanje administrativnih jezičnih podjele Navare smatrajući ih preprekom normalnom korištenju baskijskog i diskriminirajućim prema govornicima baskijskog jezika,<ref>http://www.berria.info/agiriak/ikusi/44/</ref>: 76 podnošenje tužbe protiv novina Euskaldunon Egunkaria i uspostava normalnog rada,<ref>http://www.berria.eus/agiriak/ikusi/44/</ref> : 66, 79, kao i jamstva zatvorenicima za dopisivanje na u baskijskom jeziku.

Situacija oko baskijskog jezika u Francuskoj Baskiji je ranjiva (procjena UNESCO-a). Pritisak francuskog kao glavnog jezika i različite administrativne prepreke konsolidaciji školovanja na baskijskom jeziku čine budućnost jezika neizvjesnom. 14. lipnja 2013., ukazujući Fallouxov zakon iz 1850. čime se izjavljuje da je francuski službeni jezik u Francuskoj, regionalni subprefect proglašava ilegalnim subvencioniranje vijeća Hendaye nove zgrade za školu na baskijskom jeziku.<ref>{{Citiranje časopisa |url=http://www.kazeta.info/euskalherria/ipar-euskal-herriko-ikastola-guztiak-arriskuan-direla-salatzeko-manifestazioa-deitu-du-seaskak-larunbatean-baionan |accessdate=23. listopada 2013. |title=Arhivirana kopija |archiveurl=https://web.archive.org/web/20131109094323/http://www.kazeta.info/euskalherria/ipar-euskal-herriko-ikastola-guztiak-arriskuan-direla-salatzeko-manifestazioa-deitu-du-seaskak-larunbatean-baionan |archivedate=9. studenoga 2013. }}</ref>

==Izvori==
{{ Izvori}}

== Vidi još ==
*[[Baski]]
*[[Baskija (autonomna zajednica)]]
*[[Sjeverna Baskija]]
*[[Baskijski jezik]]
*[[Pyrénées Atlantiques]]

== Vanjske poveznice ==
*http://www.enciklopedija.hr//natuknica.aspx?ID=6157
*[http://www.euskadi.net Eusko Jaurlaritza/Baskijska vlada]
*[https://web.archive.org/web/20150625142059/http://www.tourisme-pays-basque.fr/ Vodič kroz Baskiju]

[[Kategorija:Baskija]]
[[Kategorija:Zemljopis Francuske]]
[[Kategorija:Zemljopis Španjolske]]

Baskija - Povijest promjena

Suradnik10: /* Povijest */

WikiSysop: bnz

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica