Barkal - Povijest promjena

Suradnik10: Zamjena teksta - '{{UNESCO-svjetska baština' u '{{UNESCO – svjetska baština'

2025-04-18T01:33:11Z

Zamjena teksta - '{{UNESCO-svjetska baština' u '{{UNESCO – svjetska baština'

←Starija inačica		Inačica od 18. travanj 2025. u 01:33
Redak 1:		Redak 1:
	{{UNESCO-svjetska baština		{{UNESCO – svjetska baština
	\|ime mjesta = Gebel Barkal i lokaliteti države [[Napata]]		\|ime mjesta = Gebel Barkal i lokaliteti države [[Napata]]
	\|slika = Gebel_Barkal.jpg		\|slika = Gebel_Barkal.jpg

Suradnik10: Zamjena teksta - '.-2' u '. — 2'

2025-04-08T02:17:21Z

Zamjena teksta - '.-2' u '. — 2'

←Starija inačica		Inačica od 8. travanj 2025. u 02:17
Redak 19:		Redak 19:
	[[Datoteka:Lepsius-Projekt tw 1-2-125.jpg\|mini\|lijevo\|<center>Tlocrt planine Barkal i grada Napate ispod nje]]		[[Datoteka:Lepsius-Projekt tw 1-2-125.jpg\|mini\|lijevo\|<center>Tlocrt planine Barkal i grada Napate ispod nje]]

	Od 16. stoljeća pr. Kr. Nubija je bila pod [[Drevni Egipat\|egipatskom]] vlašću koja je iz Nubije izvozila [[zlato]] i druge resurse, te su Nubijci poprilično brzo počeli prihvaćati egipatske običaje i religiju. [[Nubijci]] su oko [[1450. pr. Kr.]] prihvatili vlast [[Drevni Egipat\|egipatskog]] [[faraon]]a [[Tutmozis III.\|Tutmozisa III.]] koji je ovdje ustanovio južnu granicu svog Carstva. Tu je 300-tinjak godina kasnije osnovan grad-država [[Napata]], koja je stoljećima bila prijestolnica [[Nubija\|nubijskog]] kraljevstva [[Kuš]] (900.-270. pr. Kr.) koje je kao 25. egipatska dinastija ([[Treći prijelazni period]]) vladala i cijelim [[Drevni Egipat\|starim Egiptom]]. Oko godine [[1075. pr. Kr.]] moć amonovih svećenika u [[Teba\|Tebi]] je počela nadmašivati formalnu vlast faraona i Egipt se raspada na manje države. To su Nubijci iskoristili kako bi izborili nezavisnost, a njihovo kraljevstvo, poznato kao Kuš, je imalo središte upravo u Napati. Sljedećih nekoliko stoljeća Napata je rasla, dok je Egipat slabio unutrašnjim sukobima. Oko godine [[750. pr. Kr.]] vladar Napate po imenu [[Kashta]] je iskoristio egipatsku slabost i osvojio Gornji Egipat. Njegov nasljednik [[Piankhi]] je pak uspio osvojiti ostatak Egipta i osnovati Dvadeset petu egipatsku ili "Nubijsku dinastiju". Upravo je on dao u podnožju Barkala podići Amonov hram i slavnu [[stela\|stelu]] u kojoj slavi osvajanje Egipta<ref>[http://www.yare.org/essays/pianky.htm Pobjednička stela faraona Piye] {{Webarchive\|url=https://web.archive.org/web/20070927051521/http://www.yare.org/essays/pianky.htm \|date=27. rujna 2007. }} {{eng oznaka}} Preuzeto 14. listopada 2011.</ref>. Nubijska vladavina nad Egiptom je potrajala oko 57 godina, a okončala ju je ekspanzija [[Asirija\|Asiraca]] sa sjevera oko godine [[670. pr. Kr.]]		Od 16. stoljeća pr. Kr. Nubija je bila pod [[Drevni Egipat\|egipatskom]] vlašću koja je iz Nubije izvozila [[zlato]] i druge resurse, te su Nubijci poprilično brzo počeli prihvaćati egipatske običaje i religiju. [[Nubijci]] su oko [[1450. pr. Kr.]] prihvatili vlast [[Drevni Egipat\|egipatskog]] [[faraon]]a [[Tutmozis III.\|Tutmozisa III.]] koji je ovdje ustanovio južnu granicu svog Carstva. Tu je 300-tinjak godina kasnije osnovan grad-država [[Napata]], koja je stoljećima bila prijestolnica [[Nubija\|nubijskog]] kraljevstva [[Kuš]] (900. — 270. pr. Kr.) koje je kao 25. egipatska dinastija ([[Treći prijelazni period]]) vladala i cijelim [[Drevni Egipat\|starim Egiptom]]. Oko godine [[1075. pr. Kr.]] moć amonovih svećenika u [[Teba\|Tebi]] je počela nadmašivati formalnu vlast faraona i Egipt se raspada na manje države. To su Nubijci iskoristili kako bi izborili nezavisnost, a njihovo kraljevstvo, poznato kao Kuš, je imalo središte upravo u Napati. Sljedećih nekoliko stoljeća Napata je rasla, dok je Egipat slabio unutrašnjim sukobima. Oko godine [[750. pr. Kr.]] vladar Napate po imenu [[Kashta]] je iskoristio egipatsku slabost i osvojio Gornji Egipat. Njegov nasljednik [[Piankhi]] je pak uspio osvojiti ostatak Egipta i osnovati Dvadeset petu egipatsku ili "Nubijsku dinastiju". Upravo je on dao u podnožju Barkala podići Amonov hram i slavnu [[stela\|stelu]] u kojoj slavi osvajanje Egipta<ref>[http://www.yare.org/essays/pianky.htm Pobjednička stela faraona Piye] {{Webarchive\|url=https://web.archive.org/web/20070927051521/http://www.yare.org/essays/pianky.htm \|date=27. rujna 2007. }} {{eng oznaka}} Preuzeto 14. listopada 2011.</ref>. Nubijska vladavina nad Egiptom je potrajala oko 57 godina, a okončala ju je ekspanzija [[Asirija\|Asiraca]] sa sjevera oko godine [[670. pr. Kr.]]

	Ruševine oko Barkala čini 13 hramova i 3 palače koje su otrkivene 1821. godine. God. 1862. otkriveno je pet natpisa iz vremena [[Treći prijelazni period\|Trećeg prijelaznog razdoblja starog Egipta]] koji su prenešeni u Egipatski muzej u [[Kairo\|Kairu]], ali su [[arheologija\|arheološka]] iskapanja na ovom lokalitetu provedena tek 1916. godine, i to zajedničkim djelovanjem Harvardskog sveučilišta i Muzeja umjetnosti iz Bostona pod vodstvom Georgea Reisnera<ref>A. Reisner, [http://quod.lib.umich.edu/cgi/t/text/pageviewer-idx?c=genpub;cc=genpub;rgn=full%20text;idno=ACT4675.0004.001;didno=ACT4675.0004.001;view=image;seq=00000081 Historical Inscriptions from Gebel Barkal], Sudan Notes and Records, 4. (1921.), str. 59.-75.</ref>.		Ruševine oko Barkala čini 13 hramova i 3 palače koje su otrkivene 1821. godine. God. 1862. otkriveno je pet natpisa iz vremena [[Treći prijelazni period\|Trećeg prijelaznog razdoblja starog Egipta]] koji su prenešeni u Egipatski muzej u [[Kairo\|Kairu]], ali su [[arheologija\|arheološka]] iskapanja na ovom lokalitetu provedena tek 1916. godine, i to zajedničkim djelovanjem Harvardskog sveučilišta i Muzeja umjetnosti iz Bostona pod vodstvom Georgea Reisnera<ref>A. Reisner, [http://quod.lib.umich.edu/cgi/t/text/pageviewer-idx?c=genpub;cc=genpub;rgn=full%20text;idno=ACT4675.0004.001;didno=ACT4675.0004.001;view=image;seq=00000081 Historical Inscriptions from Gebel Barkal], Sudan Notes and Records, 4. (1921.), str. 59.-75.</ref>.

WikiSysop: bnz

2022-05-13T11:24:05Z

bnz

←Starija inačica		Inačica od 13. svibanj 2022. u 11:24
Redak 1:		Redak 1:
	~~<!--'''Barkal'''-->~~{{UNESCO-svjetska baština		{{UNESCO-svjetska baština
	\|ime mjesta = Gebel Barkal i lokaliteti države [[Napata]]		\|ime mjesta = Gebel Barkal i lokaliteti države [[Napata]]
	\|slika = Gebel_Barkal.jpg		\|slika = Gebel_Barkal.jpg

WikiSysop: no summary specified

2021-11-01T14:07:46Z

no summary specified

←Starija inačica		Inačica od 1. studeni 2021. u 14:07
Redak 36:		Redak 36:

	==Izvori==		==Izvori==
	~~{{commonscat\|Jebel Barkal}}~~
	{{izvori}}		{{izvori}}
	* ''UNESCO General History Of Africa Vol.2 Ancient Civilizations of Africa'', 2003., Berkely, CA: University of California Press. {{ISBN\|0435948067}}.		* ''UNESCO General History Of Africa Vol.2 Ancient Civilizations of Africa'', 2003., Berkely, CA: University of California Press. {{ISBN\|0435948067}}.

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-09-30T05:34:57Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

{{UNESCO-svjetska baština
|ime mjesta = Gebel Barkal i lokaliteti države [[Napata]]
|slika = Gebel_Barkal.jpg
|godina = [[2003.]] (27. zasjedanje)
|vrst baštine = Kulturno dobro
|mjerilo = ii, iii, iv, vi
|ugroženost = ne
|poveznica = http://whc.unesco.org/en/list/1073
|država = {{ZD+X/S|SUD}}
 
{{Lokacijska karta|Sudan|width=200|float=center
|caption=|mark=Maailmanperintökohde 772b tunnusosa.svg|marksize=10
|label=Gebel Barkal|position=bottom
|lat_deg=18|lat_min=32|lat_sec=|lat_dir=N
|lon_deg=31|lon_min=49|lon_sec=|lon_dir=E
}}Lokacija Gebel Barkala u Sudanu
}}
'''Brdo Barkal''' ([[Meroitski jezik|meroitski]]: ''Gebel Barkal ili Jebel Barkal''; [[arapski]]: جبل بركل‎) je malena [[planina]] u velikom zavoju [[Nil]]a, u današnjem [[Sudan]]u, oko 400 sjeverno od [[Khartoum]]a. Brdo Barkal je 98 m visoka [[pješčenjak|pješčanjačka]] stijena izrazito ravnog vrha, te je vjerojatno služilo kao oznaka mjesta gdje je lakše preći Nil, i to trgovcima i putnicima na važnom trgovačkom putu iz središnje Afrike prema Egiptu i [[Arabija|Arabiji]]. God. 2003., ostaci grada Napate, zajedno s njegovim vjerskim središtem - brdom Barkal i još tri lokaliteta 60 km duž [[Nil]]a, su upisani na [[UNESCO]]-v [[popis mjesta svjetske baštine u Africi]] kao "vjerska središta čije se štovanje zadržalo sve do današnjih dana".
[[Datoteka:Lepsius-Projekt tw 1-2-125.jpg|mini|lijevo|<center>Tlocrt planine Barkal i grada Napate ispod nje]]

Od 16. stoljeća pr. Kr. Nubija je bila pod [[Drevni Egipat|egipatskom]] vlašću koja je iz Nubije izvozila [[zlato]] i druge resurse, te su Nubijci poprilično brzo počeli prihvaćati egipatske običaje i religiju. [[Nubijci]] su oko [[1450. pr. Kr.]] prihvatili vlast [[Drevni Egipat|egipatskog]] [[faraon]]a [[Tutmozis III.|Tutmozisa III.]] koji je ovdje ustanovio južnu granicu svog Carstva. Tu je 300-tinjak godina kasnije osnovan grad-država [[Napata]], koja je stoljećima bila prijestolnica [[Nubija|nubijskog]] kraljevstva [[Kuš]] (900.-270. pr. Kr.) koje je kao 25. egipatska dinastija ([[Treći prijelazni period]]) vladala i cijelim [[Drevni Egipat|starim Egiptom]]. Oko godine [[1075. pr. Kr.]] moć amonovih svećenika u [[Teba|Tebi]] je počela nadmašivati formalnu vlast faraona i Egipt se raspada na manje države. To su Nubijci iskoristili kako bi izborili nezavisnost, a njihovo kraljevstvo, poznato kao Kuš, je imalo središte upravo u Napati. Sljedećih nekoliko stoljeća Napata je rasla, dok je Egipat slabio unutrašnjim sukobima. Oko godine [[750. pr. Kr.]] vladar Napate po imenu [[Kashta]] je iskoristio egipatsku slabost i osvojio Gornji Egipat. Njegov nasljednik [[Piankhi]] je pak uspio osvojiti ostatak Egipta i osnovati Dvadeset petu egipatsku ili "Nubijsku dinastiju". Upravo je on dao u podnožju Barkala podići Amonov hram i slavnu [[stela|stelu]] u kojoj slavi osvajanje Egipta<ref>[http://www.yare.org/essays/pianky.htm Pobjednička stela faraona Piye] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070927051521/http://www.yare.org/essays/pianky.htm |date=27. rujna 2007. }} {{eng oznaka}} Preuzeto 14. listopada 2011.</ref>. Nubijska vladavina nad Egiptom je potrajala oko 57 godina, a okončala ju je ekspanzija [[Asirija|Asiraca]] sa sjevera oko godine [[670. pr. Kr.]]

Ruševine oko Barkala čini 13 hramova i 3 palače koje su otrkivene 1821. godine. God. 1862. otkriveno je pet natpisa iz vremena [[Treći prijelazni period|Trećeg prijelaznog razdoblja starog Egipta]] koji su prenešeni u Egipatski muzej u [[Kairo|Kairu]], ali su [[arheologija|arheološka]] iskapanja na ovom lokalitetu provedena tek 1916. godine, i to zajedničkim djelovanjem Harvardskog sveučilišta i Muzeja umjetnosti iz Bostona pod vodstvom Georgea Reisnera<ref>A. Reisner, [http://quod.lib.umich.edu/cgi/t/text/pageviewer-idx?c=genpub;cc=genpub;rgn=full%20text;idno=ACT4675.0004.001;didno=ACT4675.0004.001;view=image;seq=00000081 Historical Inscriptions from Gebel Barkal], Sudan Notes and Records, 4. (1921.), str. 59.-75.</ref>.

Od 1970ih iskapanja je vodilo [[rim]]sko [[Sveučilište La Sapienza|La Sapienza]] pod vodstvom Sergia Donadonija, te 1980-ih tim [[Boston]]skog [[muzej]]a pod vodstvom Timothyja Kendalla. Otkrivena je i [[nekropola]] s 30-tak grobnica od 3. do 1. stoljeća pr. Kr. od kojih su neke imale karakteristične strme nubijske [[piramida (arhitektura)|piramide]] do 30 m visine. Većina ih je pristupačna stubama i bogato dekorirana [[bareljef]]ima i [[slika]]ma.

Velike hramove Barkala, poput Amonovog hrama, je lokalno stanovništvo i dugo nakon propasti [[kuš]]anskog kraljevstva smatralo za sveta mjesta. Naime, danas se brdo zove '''Gebel Wad el-Karsani''' jer se vjeruje da je ispod nje sahranjen [[islam|muslimanski]] [[šeik]] (svetac) [[Wad el-Karsani]], te je njegova grobnica još uvijek važno mjesto hodočašća muslimana.

<gallery>
Slika:Jebel barkal rock.jpg|<center>Posljednji stupovi Amonovog hrama ispod Barkala
Slika:Gebel Barkal Amun temple (B500).JPG|<center>Ostaci Amonovog hrama
Slika:Temple Amon Napata elevation 2.jpg|<center>Rekonstrukcija Amonovog hrama
Datoteka:Jebel Barkal Pyramids.jpg|<center>Piramide na sjeveru Barkala
Slika:Pyramids Bar South.jpg|<center>Piramide južne skupine
</gallery>

==Izvori==
{{commonscat|Jebel Barkal}}
{{izvori}}
* ''UNESCO General History Of Africa Vol.2 Ancient Civilizations of Africa'', 2003., Berkely, CA: University of California Press. {{ISBN|0435948067}}.
* Erik Hornung, ''Grundzüge der ägyptischen Geschichte'', 1999., New York, USA: Cornell University Press. {{ISBN|0801484758}}.
* [http://www.learningsites.com/GebelBarkal-2/GB-index.htm LearningSites.com - Gebel Barkal]

{{coord|18|32|N|31|49|E|display=title}}

[[Kategorija:Povijest Sudana]]
[[Kategorija:Zemljopis Sudana]]
[[Kategorija:Povijest Egipta]]
[[Kategorija:Brda]]
[[Kategorija:Svjetska baština u Africi]]
[[Kategorija:Arheološki lokaliteti u Africi]]