WikiSysop: bnz

2022-05-13T11:14:05Z

bnz

←Starija inačica		Inačica od 13. svibanj 2022. u 11:14
Redak 1:		Redak 1:
	~~<!--'''Barion'''-->~~[[datoteka:Octeto bariônico.png\|mini\|desno\|300px\|[[Oktet]] lakih bariona sa [[spin]]om 1/2.]]		[[datoteka:Octeto bariônico.png\|mini\|desno\|300px\|[[Oktet]] lakih bariona sa [[spin]]om 1/2.]]

	[[datoteka:Proton quark structure.svg\|mini\|desno\|300px\|Skica [[Proton\|protona]], jednog od najpoznatijih bariona, koji se sastoji od dva gornja [[Kvark\|kvarka]] i jednog donjeg kvarka.]]		[[datoteka:Proton quark structure.svg\|mini\|desno\|300px\|Skica [[Proton\|protona]], jednog od najpoznatijih bariona, koji se sastoji od dva gornja [[Kvark\|kvarka]] i jednog donjeg kvarka.]]

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-08-22T23:19:41Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

[[datoteka:Octeto bariônico.png|mini|desno|300px|[[Oktet]] lakih bariona sa [[spin]]om 1/2.]]

[[datoteka:Proton quark structure.svg|mini|desno|300px|Skica [[Proton|protona]], jednog od najpoznatijih bariona, koji se sastoji od dva gornja [[Kvark|kvarka]] i jednog donjeg kvarka.]]

[[datoteka:Quark structure neutron.svg|mini|desno|300px|[[Neutron]] je građen od jednog [[gornji kvark|gornjeg (u) kvarka]] i dvaju [[Donji kvark|donjih (d) kvarkova]]. [[Jaka nuklearna sila|Jaku nuklearnu silu]] posreduju [[gluon]]i (valovi). Jaka nuklearna sila ima tri vrste naboja, crveno, zeleno i plavo. Imajte na umu da je izbor plave boje za gornji kvark proizvoljan; pretpostavlja se da "naboj u boji" kruži između 3 kvarka.]]

[[datoteka:Nuclear Force anim smaller.gif|mini|desno|300px|[[Animacija]] međudjelovanja [[Jaka nuklearna sila|jake nuklearne sile]] (ili [[Rezidualna jaka nuklearna sila|rezidualne jake nuklearne sile]]). Mali obojeni dvostruki diskovi su [[gluon]]i.]]

'''Barion''' ([[Grčki jezik|grč]]. ''βαρύς'': težak + [elektr]on) je [[subatomska čestica]] polucijeloga [[spin]]a, podvrsta [[Hadroni|hadrona]] (kao na primjer [[proton]], [[neutron]], [[lambda barion]] ili lambda-čestica, [[sigma barion]] ili sigma-čestica, [[ksi barion]] ili ksi-čestica , [[delta barion]] ili delta-čestica i [[omega barion]] ili
omega-čestica). <ref> '''barion''', [https://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=5945] "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, preuzeto 6. travnja 2020.</ref> Barioni su [[fermion]]i na koje djeluje [[jaka nuklearna sila]], ili drugim riječima [[hadron]]i polucjelobrojnog [[spin]]a. To su su mješovite čestice sačinjene od 3 [[kvark]]a, za razliku od [[mezon]]a, koji se sastoje od jednog kvarka i jednog antikvarka. I barioni i [[mezoni]] su [[hadroni]], čestice sačinjene samo od kvarkova i/ili antikvarkova. Naziv ''barion'' dolazi iz [[Grčki jezik|grčkog]] ''βαρύς'' (''barys''), što znači "težak", jer se prije vjerovalo da imaju veće mase od drugih [[tvar]]nih čestica.

Do prije malo vremena, vjerovalo se da je [[pokus]]no dokazano postojanje [[Pentakvark|pentakvarkova]] – bariona sačinjenih od 4 kvarka i 1 antikvarka. <ref>H. Muir (2003)</ref><ref>K. Carter (2003)</ref> Fizičari kao cjelina nisu vjerovali u mogućnost njihovog postojanja do 2006.<ref name="PDGPentaquarks2006">W.-M. Yao ''et al.'' (2006.): [http://pdg.lbl.gov/2006/reviews/theta_b152.pdf Particle listings – Positive Theta]</ref> 13. srpnja 2015., [[CERN]] je objavio rezultate sukladne sa postojanjem pentakvarkova tijekom raspada [[:en:Bottom_Lambda_baryon|donjeg lambda bariona]] (<math>\Lambda_b^0</math>).<ref name="LHCb2015"><cite class="citation journal">R. Aaij et al. </cite></ref>

S obzirom da su barioni sastavljeni od kvarkova, na njih djeluje [[jaka nuklearna sila]]. Za razliku od njih, [[Lepton|leptoni]] nisu sačinjeni od kvarkova, pa na njih ne djeluje jaka nuklearna sila. Najpoznatiji barioni su [[Proton|protoni]] i [[Neutron|neutroni]] koji sačinjavaju največi dio vidljive [[Materija|materije]] u [[Svemir|svemiru]], dok su [[Elektron|elektroni]], još jedna velika gradivna jedinica [[Atom|atoma]], [[leptoni]]. Svaki barion ima pripadajuću [[Antitvar|antičesticu]], antibarion u kojoj su kvarkovi zamijenjeni antikvarkovima. Na primjer, proton se sastoji od dva gornja kvarka i jednog donjeg kvarka, a njegova antičestica, antiproton se sastoji od dva gornja antikvarka i jednog donjeg antikvarka.

== Svojstva bariona ==

{| class="wikitable"
|+ Svojstva bariona
|-
! scope="col" | Barion
! scope="col" | Oznaka
! scope="col" | [[Kvark]]ovska građa
! scope="col" | [[Električni naboj|Električni]] naboj ''Q/e ''
! scope="col" | [[Masa]] ''m'' (MeV/c²)
! scope="col" | [[Vrijeme poluraspada|Vrijeme]] poluraspada
! scope="col" | [[Spin]]
! scope="col" | [[Izospin]]
|-
| [[Proton]]
| p
| uud
| 1
| 938,3
| stabilan
| 1/2
| 1/2
|-
| [[Antiproton]]
| {{overline|p}}
| {{overline|uud}}
| - 1
| 938,3
|
| 1/2
| - 1/2
|-
| [[Neutron]]
| n
| udd
| 0
| 939,6
| 880 [[sekunda|s]]
| 1/2
| - 1/2
|-
| [[Antineutron]]
| {{overline|n}}
| {{overline|udd}}
| 0
| 939,6
|
| 1/2
| 1/2
|-
| [[Lambda barion]]
| Λ0
| uds
| 0
| 1 115,7
| 2,6 ∙ 10–10 [[sekunda|s]]
| 1/2
| 0
|-
| [[Sigma barion]]
| Σ+
| uus
| 1
| 1 189,4
| 8 ∙ 10–11 [[sekunda|s]]
| 1/2
| 1
|-
| [[Sigma barion]]
| Σ0
| uds
| 0
| 1 192,6
| 7,4 ∙ 10–20 [[sekunda|s]]
| 1/2
| 1
|-
| [[Sigma barion]]
| Σ-
| dds
| - 1
| 1 197,45
| 1,5 ∙ 10–10 [[sekunda|s]]
| 1/2
| 1
|-
| [[Ksi barion]]
| Ξ0
| uss
| 0
| 1 314,86
| 2,9 ∙ 10–10 [[sekunda|s]]
| 1/2
| 1/2
|-
| [[Ksi barion]]
| Ξ-
| dss
| - 1
| 1 321,71
| 1,6 ∙ 10–10 [[sekunda|s]]
| 1/2
| 1/2
|-
| [[Delta barion]]
| Δ++
| uuu
| 2
| 1 232
| 5,6 ∙ 10–24 [[sekunda|s]]
| 3/2
| 3/2
|-
| [[Omega barion]]
| Ω-
| sss
| - 1
| 1 672,45
| 8,2 ∙ 10–11 [[sekunda|s]]
| 3/2
| 3/2
|}

== Barionski broj ==
{{glavni|Barionski broj}}

'''Barionski broj''' (oznaka ''B'') je [[Kvantni brojevi|kvantni broj]] koji izražava barionsko svojstvo [[Elementarna čestica|elementarne čestice]]. Za barione iznosi 1, antibarione –1, kvarkove ''B'' = 1/3, antikvarkove ''B'' = –1/3, a za sve ostale čestice ''B'' = 0. Barionski broj ostaje očuvan pri [[Elektromagnetska sila|elektromagnetskim]], [[Jaka nuklearna sila|jakim]] i slabim međudjelovanjima.

[[Slaba nuklearna sila]] ne razlikuje u potpunosti [[kvark]]ovsku generaciju kao u slučaju leptonske generacije. Kada su pitanju kvarkovi, slaba nuklearna sila ne samo da omogućava promjenu kvarkova unutar iste generacije, već su moguće promijene između samih generacija. Stoga, uvođenje 3 kvarkovska broja, kao u slučaju [[lepton]]a, ne bi načinilo nikakvu razliku između kvarkovske generacije. Ti brojevi ne bi bili očuvani u slaboj nuklearnoj sili, kao što je to slučaj s [[Leptonski broj|leptonskim brojevima]].

Postoji svojstvo koje razlikuje kvarkove od leptona – to je da oni nisu [[lepton]]i. Slaba nuklearna sila u potpunosti razlikuje kvarkove od leptona. Ona ne može promijeniti kvark u lepton i obrnuto. Stoga, svi kvarkovi imaju leptonski broj 0. Iako kvarkovi ne nose leptonski broj, oni pak nose drugačiji oblik "unutarnjeg prekidača" koji ih čini više kvarkovima nego leptonima. To unutarnje svojstvo kvarkova zove se barionski broj ''B''. Svi kvarkovi imaju barionski broj ''B'' = 1/3, a svi leptoni ''B'' = 0.

Sad se nameće pitanje zašto svi kvarkovi imaju barionski broj ''B'' = 1/3, a ne ''B'' = 1. Razlog tomu je što je barionski broj uveden još prije otkrića kvarkova, te je izvorno definiran pomoću protona koji spada u barione i kojem je pridružen barionski broj ''B'' = + 1. Barioni i [[mezon]]i su složene čestice sastavljene od kvarkova koje se zajedničkim imenom nazivaju [[hadroni]]. Prije otkrića kvarkova, leptoni i hadroni su smatrani osnovnim graditeljima [[svemir]]a. Čestice sastavljene od 3 kvarka nazivaju se barionima, a od 3 antikvarka antibarionima. Parovi kvark-antikvark nazivaju se mezonima. Barioni su čestice polucjelobrojnog spina i stoga spadaju u [[fermion]]e dok su mezoni čestice cjelobrojnog spina te stoga spadaju u [[Bozoni|bozone]]. Dakle, kako je proton barion i kako mu je pridružen barionski ''B'' = + 1, stoga svaki kvark mora imati barionski broj ''B'' = 1/3. Ukupan barionski broj [[proton]]a jednak je zbroju svih barionskih brojeva čestica koje ga čine.

=== Očuvanje barionskog broja ===
Svim kvarkovima pridružuje se barionski broj ''B'' = + 1/3, a svim antikvarkovima barionski broj ''B'' = - 1/3. Ovo upućuje na to da barioni moraju imati barionski broj ''B'' = + 1, antibarioni ''B'' = - 1, a mezoni ''B'' = 0. Isto kao i za [[leptonski broj]], tako i za barionski broj vrijedi pravilo da je u svim reakcijama barionski broj očuvan. Uzmimo za primjer reakciju dva [[proton]]a:

:<math> p + p \to p + p + \pi^0 + \pi^0 </math>

Budući da se protoni sastoji od 3 [[kvark]]a njima je pridružen barionski broj ''B'' = 1, a 𝜋0 ili [[pion]]u barionski broj ''B'' = 0 budući da je 𝜋0 mezon. Stoga, ako raspišemo barionske brojeve za cijelu reakciju primijetit ćemo da je ukupan barionski broj očuvan:

:<math> \,\,\,\,\,\,\,\,\,\,\,\,\,\,\,\, p + p \to p + p + \pi^0 + \pi^0 </math>
:<math> B \to 1 \,+\, 1 = 1 \,\,+\, 1 + 0 +\, 0 </math>

Dakle, u svim reakcijama i ukupan barionski broj čestica prije i poslije reakcije mora biti očuvan. <ref> Svetlana Veselinović: "Elementarne čestice", [http://www.mathos.unios.hr/~mdjumic/uploads/diplomski/VES07.pdf], završni rad, Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, Osijek 2014., pristupljeno 27. siječnja 2020.</ref>

== Izvori ==
{{izvori}}

{{Čestice u fizici}}

[[Kategorija:Fizika elementarnih čestica]]

Barion - Povijest promjena

WikiSysop: bnz

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica