WikiSysop: bnz

2022-05-13T09:53:58Z

bnz

←Starija inačica		Inačica od 13. svibanj 2022. u 09:53
Redak 1:		Redak 1:
	~~<!--'''Barbarinac'''-->~~{{Infookvir otok		{{Infookvir otok
	\|Ime = Barbarinac		\|Ime = Barbarinac
	\|zemljovid = [[Datoteka:Austria-Hungary - with excursions to Cetinje, Belgrade, and Bucharest - handbook for travellers (1911) (14592695889).jpg\|250px\|]]		\|zemljovid = [[Datoteka:Austria-Hungary - with excursions to Cetinje, Belgrade, and Bucharest - handbook for travellers (1911) (14592695889).jpg\|250px\|]]

WikiSysop:

2022-04-10T22:47:07Z

←Starija inačica		Inačica od 10. travanj 2022. u 22:47
Redak 1:		Redak 1:
	<!--'''Barbarinac'''-->{{~~Otok~~		<!--'''Barbarinac'''-->{{Infookvir otok
	\|Ime = Barbarinac		\|Ime = Barbarinac
	\|zemljovid = [[Datoteka:Austria-Hungary - with excursions to Cetinje, Belgrade, and Bucharest - handbook for travellers (1911) (14592695889).jpg\|250px\|]]		\|zemljovid = [[Datoteka:Austria-Hungary - with excursions to Cetinje, Belgrade, and Bucharest - handbook for travellers (1911) (14592695889).jpg\|250px\|]]

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-07-08T11:43:03Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

{{Otok
|Ime = Barbarinac
|zemljovid = [[Datoteka:Austria-Hungary - with excursions to Cetinje, Belgrade, and Bucharest - handbook for travellers (1911) (14592695889).jpg|250px|]]
|smještaj = Jadransko more
|otočna skupina =
|koordinate = {{coord|43.53606|16.44596}}
|država = [[Hrvatska]]
|gl.naselje =
|površina = 0,006482<ref name=razvoj>[https://razvoj.gov.hr/UserDocsImages//arhiva/Regionalni%20razvoj//xII%20%20%20%20%20PREGLED%20lektoriranK-smanjen%2022%2002%202012.pdf ''Državni program zaštite i korištenja malih, povremeno nastanjenih i nenastanjenih otoka i okolnog mora: II - Pregled, položaj i raspored malih, povremeno nastanjenih i nenastanjenih otoka i otočića''], Republika Hrvatska - Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske unije, str. 30. Pristupljeno 7. srpnja 2019.</ref>
|obalna crta = 0,335<ref name=razvoj/>
|stanovništvo = -
|slika = [[Datoteka:Barbarinac.jpg|250px|Barbarinac slikan s kaštelanske strane]]
|opis slike =
}}

'''Otočić sv. Barbare''', nalazi se u [[Kaštelanski zaljev|Kaštelanskom zaljevu]], nekoliko stotina metara južnije od [[Sv. Kajo|Sv. Kaje]]. Po metodologiji ministarstva regionalnog razvoja Republike Hrvatske, Barbarinac ima status "hridi".<ref name=razvoj/>

== Ukratko ==
Otok Barbarinac s pripadajućim [[hrid]]ima i okolnim [[podmorje]]m je [[arheološka zona]] i [[zaštićeno kulturno dobro]]. Predstavlja značajnu arheološku zonu s kontinuitetom nalaza od antike (1. st.) do kasnoga srednjeg vijeka (i kasnije, do 18. st.). Smješten je na krajnjem istočnom dijelu Kaštelanskog zaljeva tik pred ulazom u salonitansku luku pa se pretpostavlja da je u antici mogao služiti kao dio salonitanske lučke infrastrukture. Godine [[1525.]] u opisu splitskog teritorija kneza Ivana Molina spominje se [[kaštel Kuparić|kaštel obitelji]] Kuparić na otočiću imena '''Skradinik''' ili '''Otočac''' (Isoletta) što je bio naziv za otok Barbarinac. Također se navodi da je ovaj kaštel pružao zaštitu od turskih upada težacima kopnenog naselja [[Smoljevac|Smoljevca]] u današnjem Kaštel Sućurcu. Danas na otoku ne postoje vidljivi ostatci spomenutih građevina osim [[podzidana obala|podzidane obale]]. Zračne snimke otoka pokazuju zanimljive antičke i srednjovjekovne arhitektonske strukture u podmorju otoka koje još nisu arheološki istražene. <ref name="min-kulture-RH">[https://www.min-kulture.hr/default.aspx?id=6212&kdId=408859590 ''Kaštel Sućurac, Arheološka zona otoka Barbarinca''] Ministarstvo kulture RH. Pristupljeno 2. lipnja 2020. Sadržaj preuzet uz [[Wikipedija:Dopuštenja_za_korištenje_sadržaja/Ustanove#Ministarstvo_kulture_Republike_Hrvatske|dopusnicu]].</ref>

== Zemljopis ==
Udaljen je dvjesta metara od obale. Površinom od 6.278 m<sup>2</sup> najveći je otok Kaštelanskog zaljeva, a ujedno i najljepši. Dug je 125 metara u najdužem dijelu a 70 metara u širok u najširem dijelu.<ref name=falijedanpapir>Silvana Uzinić (Slobodna Dalmacija): [http://www.kastela.org/novosti/aktualnosti/26987-sfrj-im-oduzela-otok-ljubavi-a-hrvatska-im-ga-ne-zeli-vratiti-jer-im-nedostaje-jedan-papir ''SFRJ im oduzela 'Otok ljubavi', a Hrvatska im ga ne želi vratiti jer im - nedostaje jedan papir ''], Portal Grada Kaštela. 31. kolovoza 2016. Pristupljeno 7. srpnja 2019.</ref>

== Ime ==
Po jednim teorijama, ime je dobio ime po [[Sveta Barbara|sv. Barbari]].

Postoji teorija da je dobio ime prema tal. barba=brada, što bi značilo da je Barbarinac "brada".

Tijekom povijesti koriste se i neka druga imena kao Isoletta - Otočac,<ref name=falijedanpapir/> dok je ovo poznato od 19. stoljeća.

== Povijest ==
Najstariji arhitektonski tragovi na otočiću, potječu iz prvog stoljeća prije Krista. S obzirom na položaj na ulazu u nekadašnju [[Salona|salonitansku]] luku, pretpostavlja se da je na njemu bio svjetionik. Također postoji pretpostavka da je otočić najvjerojatnije bio spojen s kopnom. Naime u podmorju između otoka i kopna pronađeni su ostaci manjeg [[pristanište|pristaništa]] rimske [[villa rustica|villae rusticae]], pa je i predjel Tišić zaštićen.<ref name=falijedanpapir/>

Na otoku su se tokom godina nalazili komadići venecijanske [[keramika|keramike]] iz [[stari vijek|starog vijeka]], a pretpostavlja se da je se u istom dobu na njemu nalazio [[svjetionik]] koji je pokazivao ulaz u luku velike [[Salona|Salone]].

U srednjem je vijeku bio osjed plemićke obitelji [[Cambi]], pa obitelji [[Kuparić]], koji su na Barbarincu u 16. stoljeću izgradili [[Kaštel Kuparić|kaštel]] za obranu od turskih napada i maleno naselje. Vlasnici su bili i u obitelji [[Grisogono]] iz Trogira, kojima ga je u dotu donijela Agneza Cambi.<ref name=falijedanpapir/>

Postoji nacrt Emila Perišića na kojem je razvidno da je na Barbarincu trebao biti [[ribnjak]].<ref name=falijedanpapir/>

Do [[industrijalizacija|industrijalizacije]] Kaštelanskog zaljeva za doba socijalističke Jugoslavije, otok je bio omiljenim izletištem lokalnog pučanstva: Kaštelana, Vranjičana, Solinjana i Splićana, i to prvenstveno onih mlađih. <ref name=dobrić>R. Dobrić: [http://www.kastela.org/novosti/aktualnosti/8857-reportaza-s-barbarinca-svi-zivi-i-zdravi-sucurani-i-vranjicani '' REPORTAŽA: S Barbarinca svi živi i zdravi, Sućurani i Vranjičani ''], Portal Grada Kaštela. 20. srpnja 2009. Pristupljeno 7. srpnja 2019.</ref> Starije generacije pamte ga po prvim ljubavima, prvim ribolovnim uspjesima i prvim plivačkim zaveslajima. Udruga mladih ekologa Barbarinac” na otočiću je 2000-ih organizirala nekoliko koncerata, a 2004. je ovdje organizirala turnir u starim igrama.<ref name=boban/>

Početkom 21. stoljeća je poznat i po tome što je na njemu dugo vremena bila nasukana [[teglenica]], velika koliko i sam otočić. <ref name=boban>Vesna Boban: [https://slobodnadalmacija.hr/dalmacija/split-zupanija/clanak/id/12890/stara-maona-ide-s-barbarinca ''Stara maona ide s Barbarinca''], Slobodna Dalmacija. 5. srpnja 2008. Pristupljeno 7. srpnja 2019.</ref>
Trebala je završiti u obližnjem [[rezalište|rezalištu]] koje je promijenilo vlasnika a novi vlasnik je ugasio rezališnu djelatnost. Također je oko Barbarinca pravo groblje starih brodova, potonulih dok su čekali svoj red u rezalištu i ostavljenih ondje. Isto tako je nasuproto otočića, na sućuračkoj obali, godinama ilegalno odlagan kameni otpad iz bivšeg pogona kamenarske tvrtke koji je postao nasip veličine stotina kubika koji muti more desetcima metara uokolo.<ref>Damir Šarac (Slobodna Dalmacija): [http://www.kastela.org/novosti/aktualnosti/1606-pocelo-uklanjanje-teglenice-sa-barbarinca ''Počelo uklanjanje teglenice s Barbarinca''], Portal Grada Kaštela. 25. kolovoza 2005. Pristupljeno 7. srpnja 2019.</ref>

2006. godine zalaganjem Udruge Barbarinac splitski Konzervatorski odjel preventivno je zaštitio otočić. Našli su iznenađujuće veliku količinu povijesnih nalaza: desetke ulomaka antičke keramike, amfora i ostalih predmeta, te dijelova srednjovjekovnih posuda i opeka. K tome, čitava obala otoka je podzidana kamenim blokovima.Postoji nacrt Emila Perišića na kojem je razvidno da je na Barbarincu trebao biti [[ribnjak]].<ref name=falijedanpapir/>

Od 2007. se održava svake godine [[pučka fešta]] koju organizira Krnjevalska pučka udruga „Kampanel“ iz Kaštel Sućurca.<ref name=dobrić/>
Od 2014. održava se ljeti sezona glazbe i plesa na Barbarincu "otoku ljubavi" u organizaciji Underground Controla.<ref>D.P.: [http://www.kastela.org/novosti/trisedma/24041-startaju-glazbeno-plesna-dogadanja-na-barbarincu '' Startaju glazbeno-plesna događanja na Barbarincu''], Portal Grada Kaštela. 23. srpnja 2015. Pristupljeno 7. srpnja 2019.</ref> Danas je i mjestom održavanja projekta Barbarinac - Island of Love, kad na nekoliko dana postaje tehno-partijanerska oaza.<ref>N. M.: [https://dalmatinskiportal.hr/zivot/-barbarinac-island-of-love--starta-ove-subote/47916 '' 'Barbarinac - Island of Love' starta ove subote! ''], Dalmatinski portal. 4. srpnja 2019. Pristupljeno 7. srpnja 2019.</ref>

== Flora i fauna ==
Na otoku ima nešto raslinja, a postoji i omanja šumica [[dalmatinski crni bor|dalmatinskog crnog bora]] (''[[Pinus nigra Dalmatica]]'').

== Zaštita ==

Pod oznakom P-5502 arheološka zona otoka Barbarinca zavedena je kao [[nepokretna kulturna baština|nepokretno kulturno dobro]] - pojedinačno, pravna statusa [[zaštićeno kulturno dobro|preventivno zaštićena kulturnog dobra]], klasificirano kao "arheološka baština".<ref name="min-kulture-RH"/>

== Izvori ==
{{izvori}}

== Vanjske poveznice ==
* https://web.archive.org/web/20101223045042/http://www.barbarinac.hr/

[[Kategorija:Srednjodalmatinski otoci]]

Barbarinac - Povijest promjena

WikiSysop: bnz

WikiSysop:

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica