Barbara Smith - Povijest promjena

WikiSysop: bnz

2022-05-13T09:51:18Z

bnz

←Starija inačica		Inačica od 13. svibanj 2022. u 09:51
Redak 1:		Redak 1:
	~~<!--'''Barbara Smith'''-->~~[[Datoteka:Barbara_Smith_at_NWSA_2017_(cropped).jpg\|mini\|200px\|Barbara Smith, konferencija [[Nacionalno udruženje ženskih studija\|Nacionalnog udruženja ženskih studija]] (NWSA) 2017.]]		[[Datoteka:Barbara_Smith_at_NWSA_2017_(cropped).jpg\|mini\|200px\|Barbara Smith, konferencija [[Nacionalno udruženje ženskih studija\|Nacionalnog udruženja ženskih studija]] (NWSA) 2017.]]
	'''Barbara Smith''' ([[Cleveland, Ohio\|Cleveland]], [[16. studenoga]] [[1946.]])<ref name=":0">{{Citiranje weba\|last=Ross\|first=Loretta J.\|date=May 7–8, 2003\|title=Voices of Feminism Oral History Project: Barbara Smith\|url=https://www.smith.edu/libraries/libs/ssc/vof/transcripts/Smith.pdf\|url-status=live\|archive-url=\|archive-date=\|access-date=2020-10-21\|website=\|page=\|language=en-US}}</ref>) američka [[Lezbijski feminizam\|lezbijska feministica]] i [[Socijalizam\|socijalistkinja]] koja je igrala značajnu ulogu u [[Crni feminizam\|crnom feminizmu]] u Sjedinjenim Državama.<ref name="joseph">{{citation\|last1=Joseph\|first1=Gloria I.\|title=Common Differences: Conflicts in Black and White Feminist Perspectives\|page=36\|year=1986\|publisher=[[South End Press]]\|isbn=0-89608-317-9\|last2=Lewis\|first2=Jill}}</ref> Od početka 1970-ih aktivna je kao znanstvenik, aktivist, kritičar, predavač, autor i izdavač [[Crnci\|crne]] feminističke misli. Također je 25 godina predavala na brojnim fakultetima i sveučilištima. Njeni eseji, prikazi, članci, kratke priče i [[Književna kritika\|književne kritike]] pojavili su se u nizu publikacija, uključujući ''[[The New York Times]]'' Book Review, ''[[The Black Scholar]]'', ''[[Ms. magazine\|Ms.]]'', ''[[Gay Community News (Boston)\|Gay Community News]]'', ''[[The Guardian]]'', ''[[The Village Voice]]'', ''[[Conditions (časopis)\|Conditions]]'' and ''[[The Nation (američka periodika)\|The Nation]]''. Ima sestru blizanku [[Beverly Smith]], koja je također lezbijska feministička aktivistica i spisateljica.		'''Barbara Smith''' ([[Cleveland, Ohio\|Cleveland]], [[16. studenoga]] [[1946.]])<ref name=":0">{{Citiranje weba\|last=Ross\|first=Loretta J.\|date=May 7–8, 2003\|title=Voices of Feminism Oral History Project: Barbara Smith\|url=https://www.smith.edu/libraries/libs/ssc/vof/transcripts/Smith.pdf\|url-status=live\|archive-url=\|archive-date=\|access-date=2020-10-21\|website=\|page=\|language=en-US}}</ref>) američka [[Lezbijski feminizam\|lezbijska feministica]] i [[Socijalizam\|socijalistkinja]] koja je igrala značajnu ulogu u [[Crni feminizam\|crnom feminizmu]] u Sjedinjenim Državama.<ref name="joseph">{{citation\|last1=Joseph\|first1=Gloria I.\|title=Common Differences: Conflicts in Black and White Feminist Perspectives\|page=36\|year=1986\|publisher=[[South End Press]]\|isbn=0-89608-317-9\|last2=Lewis\|first2=Jill}}</ref> Od početka 1970-ih aktivna je kao znanstvenik, aktivist, kritičar, predavač, autor i izdavač [[Crnci\|crne]] feminističke misli. Također je 25 godina predavala na brojnim fakultetima i sveučilištima. Njeni eseji, prikazi, članci, kratke priče i [[Književna kritika\|književne kritike]] pojavili su se u nizu publikacija, uključujući ''[[The New York Times]]'' Book Review, ''[[The Black Scholar]]'', ''[[Ms. magazine\|Ms.]]'', ''[[Gay Community News (Boston)\|Gay Community News]]'', ''[[The Guardian]]'', ''[[The Village Voice]]'', ''[[Conditions (časopis)\|Conditions]]'' and ''[[The Nation (američka periodika)\|The Nation]]''. Ima sestru blizanku [[Beverly Smith]], koja je također lezbijska feministička aktivistica i spisateljica.

WikiSysop: Bot: Automatska zamjena teksta (-{{Cite web +{{Citiranje weba)

2022-01-02T01:54:16Z

Bot: Automatska zamjena teksta (-{{Cite web +{{Citiranje weba)

Prikaži promjene

WikiSysop: Bot: Automatska zamjena teksta (-{{cite web +{{Citiranje weba)

2021-12-21T23:48:57Z

Bot: Automatska zamjena teksta (-{{cite web +{{Citiranje weba)

←Starija inačica		Inačica od 21. prosinac 2021. u 23:48
Redak 58:		Redak 58:
	<ref name="Ross interview">Smith, Barbara, interview by Loretta Ross, transcript of video recording, May 7, 2003, [http://www.smith.edu/libraries/libs/ssc/vof/transcripts/Smith.pdf Voices of Feminism Oral History Project], Sophia Smith Collection, str. 2.</ref> Pojavila se u dokumentarnom filmu [[Marlon Riggs\|Marlona Riggsa]] ''[[Crno je ... Crno nije]]'' i dokumentarnom filmu [[Public Broadcasting Service\|PBS]] i [[AOL]] iz 2013. ''[[Stvaratelji: žene koje stvaraju Ameriku\|Makers: Women Who Make America]]''. Dana 2. veljače 2017. održala je govor na Claiming Williams, "godišnjem događaju na kojem se zajednica kampusa okuplja kako bi raspravljala o pitanjima rase, spola, identiteta, religije i zajednice".<ref name="WilliamsCollege">{{Citation\|last=WilliamsCollege\|title=Barbara Smith\|date=2017-02-07\|url=https://www.youtube.com/watch?v=er98FqzDmTs&t=1472s\|publisher=YouTube\|access-date=2017-05-15}}</ref> Tvrdeći da je Williams "dan moralne hrabrosti" na [[Williams College]]u,<ref>{{Citiranje novina\|url=https://claiming.williams.edu/\|title=February 2 is Claiming Williams Day 2017 – 'Moral Courage'\|work=Claiming Williams\|accessdate=2017-05-15\|language=en-US}}</ref> Smith je rekla da su "uzimanje moralnog visokog položaja, poštenje i odlučivanje učiniti nešto što je objektivno zastrašujuće" ključne komponente moralne hrabrosti.<ref name="WilliamsCollege" />		<ref name="Ross interview">Smith, Barbara, interview by Loretta Ross, transcript of video recording, May 7, 2003, [http://www.smith.edu/libraries/libs/ssc/vof/transcripts/Smith.pdf Voices of Feminism Oral History Project], Sophia Smith Collection, str. 2.</ref> Pojavila se u dokumentarnom filmu [[Marlon Riggs\|Marlona Riggsa]] ''[[Crno je ... Crno nije]]'' i dokumentarnom filmu [[Public Broadcasting Service\|PBS]] i [[AOL]] iz 2013. ''[[Stvaratelji: žene koje stvaraju Ameriku\|Makers: Women Who Make America]]''. Dana 2. veljače 2017. održala je govor na Claiming Williams, "godišnjem događaju na kojem se zajednica kampusa okuplja kako bi raspravljala o pitanjima rase, spola, identiteta, religije i zajednice".<ref name="WilliamsCollege">{{Citation\|last=WilliamsCollege\|title=Barbara Smith\|date=2017-02-07\|url=https://www.youtube.com/watch?v=er98FqzDmTs&t=1472s\|publisher=YouTube\|access-date=2017-05-15}}</ref> Tvrdeći da je Williams "dan moralne hrabrosti" na [[Williams College]]u,<ref>{{Citiranje novina\|url=https://claiming.williams.edu/\|title=February 2 is Claiming Williams Day 2017 – 'Moral Courage'\|work=Claiming Williams\|accessdate=2017-05-15\|language=en-US}}</ref> Smith je rekla da su "uzimanje moralnog visokog položaja, poštenje i odlučivanje učiniti nešto što je objektivno zastrašujuće" ključne komponente moralne hrabrosti.<ref name="WilliamsCollege" />

	Smith je bila suradnica na Institutu za sjetvu na [[Koledž Radcliffe\|koledžu Radcliffe]] 1996. godine i za svoj aktivizam dobila je 1994. [[Nagrada Stonewall\|Nagradu Stonewall]].<ref>{{Cite web\|url=http://news.harvard.edu/gazette/1996/05.30/37WomenNamedBun.html\|title=Bunting Fellowship}}</ref><ref>{{Cite web\|url=http://www.now.org/organization/conference/1998/speakers.html#barbara\|archive-url=https://web.archive.org/web/20081023075135/http://www.now.org/organization/conference/1998/speakers.html#barbara\|url-status=dead\|title=N.O.W. bio of Smith.\|archive-date=October 23, 2008}}</ref> Dobila je nagradu Church Women United za ljudska prava 2000.<ref>{{~~cite web~~\|title=Barbara Smith\|url=http://www.albany.edu/writers-inst/webpages4/archives/smith_barbara.html\|publisher=New York State Writers Institute\|access-date=April 26, 2012}}</ref> a nominirana je za [[Nobelova nagrada za mir\|Nobelovu nagradu za mir]] 2005.<ref>{{~~cite web~~\|title=Barbara Smith '69 is one of 1,000 Peace Activists Nominated for Nobel Peace Prize\|url=http://www.mtholyoke.edu/news/stories/5683236\|publisher=Mount Holyoke College\|access-date=April 26, 2012\|date=2005-06-29}}</ref>		Smith je bila suradnica na Institutu za sjetvu na [[Koledž Radcliffe\|koledžu Radcliffe]] 1996. godine i za svoj aktivizam dobila je 1994. [[Nagrada Stonewall\|Nagradu Stonewall]].<ref>{{Cite web\|url=http://news.harvard.edu/gazette/1996/05.30/37WomenNamedBun.html\|title=Bunting Fellowship}}</ref><ref>{{Cite web\|url=http://www.now.org/organization/conference/1998/speakers.html#barbara\|archive-url=https://web.archive.org/web/20081023075135/http://www.now.org/organization/conference/1998/speakers.html#barbara\|url-status=dead\|title=N.O.W. bio of Smith.\|archive-date=October 23, 2008}}</ref> Dobila je nagradu Church Women United za ljudska prava 2000.<ref>{{Citiranje weba\|title=Barbara Smith\|url=http://www.albany.edu/writers-inst/webpages4/archives/smith_barbara.html\|publisher=New York State Writers Institute\|access-date=April 26, 2012}}</ref> a nominirana je za [[Nobelova nagrada za mir\|Nobelovu nagradu za mir]] 2005.<ref>{{Citiranje weba\|title=Barbara Smith '69 is one of 1,000 Peace Activists Nominated for Nobel Peace Prize\|url=http://www.mtholyoke.edu/news/stories/5683236\|publisher=Mount Holyoke College\|access-date=April 26, 2012\|date=2005-06-29}}</ref>

	Dana 14. studenoga 2015. godine, Zaklada javnih knjižnica Albany dodijelila je Smithu naslov „KNJIŽEVNA LEGENDA“, zajedno s [[Gregory Maguire\|Gregoryjem Maguireom]], koji je iz Albanyja (autor knjige ''[[Wicked: The Life and Times of the Wicked Witch of the West]]'').		Dana 14. studenoga 2015. godine, Zaklada javnih knjižnica Albany dodijelila je Smithu naslov „KNJIŽEVNA LEGENDA“, zajedno s [[Gregory Maguire\|Gregoryjem Maguireom]], koji je iz Albanyja (autor knjige ''[[Wicked: The Life and Times of the Wicked Witch of the West]]'').

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-12-11T05:00:09Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

[[Datoteka:Barbara_Smith_at_NWSA_2017_(cropped).jpg|mini|200px|Barbara Smith, konferencija [[Nacionalno udruženje ženskih studija|Nacionalnog udruženja ženskih studija]] (NWSA) 2017.]]
'''Barbara Smith''' ([[Cleveland, Ohio|Cleveland]], [[16. studenoga]] [[1946.]])<ref name=":0">{{Cite web|last=Ross|first=Loretta J.|date=May 7–8, 2003|title=Voices of Feminism Oral History Project: Barbara Smith|url=https://www.smith.edu/libraries/libs/ssc/vof/transcripts/Smith.pdf|url-status=live|archive-url=|archive-date=|access-date=2020-10-21|website=|page=|language=en-US}}</ref>) američka [[Lezbijski feminizam|lezbijska feministica]] i [[Socijalizam|socijalistkinja]] koja je igrala značajnu ulogu u [[Crni feminizam|crnom feminizmu]] u Sjedinjenim Državama.<ref name="joseph">{{citation|last1=Joseph|first1=Gloria I.|title=Common Differences: Conflicts in Black and White Feminist Perspectives|page=36|year=1986|publisher=[[South End Press]]|isbn=0-89608-317-9|last2=Lewis|first2=Jill}}</ref> Od početka 1970-ih aktivna je kao znanstvenik, aktivist, kritičar, predavač, autor i izdavač [[Crnci|crne]] feminističke misli. Također je 25 godina predavala na brojnim fakultetima i sveučilištima. Njeni eseji, prikazi, članci, kratke priče i [[Književna kritika|književne kritike]] pojavili su se u nizu publikacija, uključujući ''[[The New York Times]]'' Book Review, ''[[The Black Scholar]]'', ''[[Ms. magazine|Ms.]]'', ''[[Gay Community News (Boston)|Gay Community News]]'', ''[[The Guardian]]'', ''[[The Village Voice]]'', ''[[Conditions (časopis)|Conditions]]'' and ''[[The Nation (američka periodika)|The Nation]]''. Ima sestru blizanku [[Beverly Smith]], koja je također lezbijska feministička aktivistica i spisateljica.

== Rani život ==

=== Djetinjstvo ===
Rođena je prerano, borila se za život tijekom prvih mjeseci života. Majka Hilde Beall Smith.<ref name=":0"/> radila kao medicinska sestra, a kasnije i kao prodavačica u trgovini, pa je baka djevojčica tijekom njihova djetinjstva bila njihova glavna skrbnica, dok je majka zarađivala za život.<ref name=":0" /> Godine 1956., kad su Barbara i njena sestra blizankinja Beverly imale devet godina, majka im je umrla od srčanih komplikacija povezanih s dječjom reumatskom groznicom.<ref name=":1">Smith interview by Loretta Ross, [http://www.smith.edu/libraries/libs/ssc/vof/transcripts/Smith.pdf Voices of Feminism Oral History Project], str. 4.</ref> Nakon majčine smrti, djevojčice su nastavile živjeti u kući s bakom, tetkama, ujacima i rođacima.

Iako je obitelj Smith imala relativno malo financijskih sredstava, njezine baka, tetke i majka bile su dobro obrazovane, posebno za razinu obrazovanja dostupnu crnkinjama u 1940-im i 1950-im.<ref name=":2">Smith interview by Loretta Ross, [http://www.smith.edu/libraries/libs/ssc/vof/transcripts/Smith.pdf Voices of Feminism Oral History Project], str. 4–6.</ref> Njezina baka i pra tetke predavale su u [[Rasna segregacija|odvojenim]] školama na jugu prije nego što su se preselile na sjever, iako je njezina majka jedina u svojoj obitelji dobila fakultetsku diplomu prvostupnice u obrazovanju na [[Državno sveučilište Fort Valley|Državnom sveučilištu Fort Valley]] (''Fort Valley State University'', tada ''Fort Valley State College'').<ref>Ross, Loretta J. (May 7–8, 2003). "Voices of Feminism Oral History Project: Barbara Smith" (PDF). pristupljeno 21. listiopada 2020., str. 3.</ref> Svi u barbarinoj obitelji su bili aktivni čitatelji koji su isticali važnost obrazovanja, u školi i izvan nje.

Većinu svog života slabo je poznavala svog oca Gartrella Smitha, koji se rastavio od majke Hilde prije nego što su se blizanke rodile. Prema riječima rodice Barbarine majke, "teta" Isabel, Hilda i Gartrell pobjegli su i vjenčali se nakon što Hildini roditelji nisu odobrili njihovu vezu.<ref name=":1"/> Hilda se u Cleveland vratila trudna nakon razlaza s Gartrelom. Barbara nikada nije upoznala oca niti je vidjela njegove slike. O njemu se malo zna, osim da je bio u vojsci tijekom [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] i da su se Hilda i Gartrell upoznali u [[Georgia|Georgiji]], gdje je Hilda studirala.

Iako su Barbara i njezina sestra odrasle na sjeveru SAD-a, njezina je obitelj zadržala južne korijene i tradiciju iz ruralne Georgije. Obitelj njezine majke bila je jedna od milijuna afroameričkih obitelji koje su sudjelovale u [[Velika migracija (Afroamerikanci)|Velikoj migraciji]] u prvoj polovici 20. stoljeća kako bi izbjegle južni represivni rasni kastni sustav i poboljšale svoje ekonomske prilike. Barbara svoj identitet opisuje kao identitet žene s juga, a iskustvo svoje obitelji s intenzivnim rasnim traumama u Georgiji pripisuje katalizatoru svog aktivizma.<ref>{{Cite web|last=Blain|first=Keisha N.|date=December 16, 2019|title=The Ms. Q&A: Barbara Smith Looks Back on a Lifetime of Black Feminist Struggle|url=https://msmagazine.com/2019/12/16/the-ms-qa-barbara-smith-looks-back-on-a-lifetime-of-black-feminist-struggle/|url-status=live|archive-url=|archive-date=|access-date=October 22, 2020|website=MS.}}</ref> Istodobno, ona ne oslobađa sjever od intenzivne rasne diskriminacije, dokumentirajući nekoliko formativnih incidenata protiv crnaca koje su doživjele ona i njezina sestra. Tijekom jednog takvog incidenta, ona i njezina sestra donijele su domaće kolačiće na njihov ljetni tečaj francuskog jezika na kojem je predavala neskrivena rasistkinja. Nitko od bijele djece u razredu nije pojeo nijedan kolačić.<ref>Ross, Loretta J. (May 7–8, 2003). "Voices of Feminism Oral History Project: Barbara Smith" (PDF). pristupljeno 21. listopada 2020. str. 9-10.</ref> Unatoč očitoj [[Rasna diskriminacija|rasnoj diskriminaciji]], i Barbara i Beverly imaju uspješne akademske karijere.

=== Obrazovanje ===
Barbara Smith i njezina sestra započele su osnovno obrazovanje u osnovnoj školi Bolton i preselile se u osnovnu školu Roberta Fultona tijekom 1. razreda.<ref>Ross, Loretta J. (May 7–8, 2003). "Voices of Feminism Oral History Project: Barbara Smith" (PDF)., pristupljeno 21. listopada 2020., str. 8.</ref> Smith svoj rani akademski uspjeh djelomično pripisuje visokoj kvaliteti javnih škola koje je pohađala. Iako su ona i njezina sestra odabrani za posebnu školu za akademski nadarene u četvrtom razredu, njihova je obitelj odlučila da ne promijeni školu za djevojčice tako brzo nakon majčine smrti.<ref>Ross, Loretta J. (May 7–8, 2003). "Voices of Feminism Oral History Project: Barbara Smith" (PDF), pristupljeno 21. listopada 2020., str. 10.</ref> Barbara i Beverly pohađale su srednju školu Alexandera Hamiltona mlađeg (''Alexander Hamilton Jr. High School''), a kasnije i srednju školu John Adams (''John Adams High School'').

U srednjoj školi Smith je briljirala i postigala vrlo visoke rezultate na [[PSAT / NMSQT|PSAT-u]]. Njezine ocjene i ocjene omogućile su joj 1965. upis na [[koledž Mount Holyoke]], ali, umorena rasnim neprijateljstvom na koledžu, prešla je u [[Nova škola|The New School]], školu za sodijalne istraživanja u New Yorku, gdje je godinu dana studirala društvene znanosti. Vratila se na Mount Holyoke na zadnju godinu, te diplomirala 1969.<ref>Smith interview by Loretta Ross, [http://www.smith.edu/libraries/libs/ssc/vof/transcripts/Smith.pdf Voices of Feminism Oral History Project], p. 13.</ref>

Nakon što je diplomirala na Mount Holyokeu, Smith je magistrirala književnost na [[Sveučilište u Pittsburghu|Sveučilištu u Pittsburghu]] i diplomirala 1971. godine. U Pittsburghu je počela baviti aktivizmom u [[Ženski pokret u Sjedinjenim Državama (1963.-1982.)|ženskom pokretu]] i pokretu za [[Oslobađanje homoseksualaca|oslobađanje gejeva]].<ref>{{Cite web|last=Iovannone|first=Jeffrey J.|date=June 25, 2018|title=Barbara Smith: Mother of Black Feminism, Revolutionary Publisher|url=https://medium.com/queer-history-for-the-people/barbara-smith-mother-of-black-feminism-revolutionary-publisher-4189232e15b0|url-status=live|archive-url=|archive-date=|access-date=October 22, 2020|website=Medium}}</ref>

Godine 1981. Smith je završila sve, osim disertacije, za doktorski studij na [[Sveučilište Connecticut|Sveučilištu Connecticut]].<ref>{{Cite web|last=Anders|first=Tisa|date=2012-06-25|title=Barbara Smith (1946- )|url=https://www.blackpast.org/african-american-history/smith-barbara-1946/|access-date=2020-10-22|language=en-US}}</ref> U to je vrijeme bila dobro uhodana, poznata aktivistica za ravnopravnost crnaca, feminizam i LGBTQ probleme.

Godine 2015. godine [[Sveučilište u Albanyju, SUNCE|Sveučilište u Albanyju]] dodijelilo je Smith počasni doktorat.<ref>{{Cite web|last=Horn|first=Brittany|date=2015-05-17|title=Flying colors at University at Albany commencement|url=https://www.ctpost.com/news/article/Photos-UAlbany-s-commencement-6269323.php|access-date=2020-10-22|website=Connecticut Post|language=en-US}}</ref>

=== Rani aktivizam ===
Budući da je odrasla u duboko podvojenom društvu, Smith je od malih nogu razvila političku svijest. <ref>Smith interview by Loretta Ross, [http://www.smith.edu/libraries/libs/ssc/vof/transcripts/Smith.pdf Voices of Feminism Oral History Project], p. 41.</ref> Kao srednjoškolke, ona i njezina sestra sudjelovale su u prosvjedima za građanska prava koji su bili usredotočeni na desegregaciju škola. Za to vrijeme Smith je bila dobrovoljac u Clevelandskoj podružnici Kongresa rasne ravnopravnosti ([[Kongres rasne ravnopravnosti|CORE]]). Ubojstvo [[Bruce Klunder|Brucea Klundera]], aktivista i prezbiterijanskog svećenika, opisuje kao katalitizator za njezino sudjelovanje u pokretu u Clevelandu. Prisustvovala je nekolicini govora [[Martin Luther King, Jr.|Martina Luthera Kinga mlađeg]] i upoznala aktivisticu za građanska prava [[Fannie Lou Hamer]].<ref name="Bonnie Zimmerman 2013">Bonnie Zimmerman, Encyclopedia of Lesbian Histories and Cultures, Routledge, 2013.</ref>

Godine 1965. godine Smith je upisala koledž Mount Holyoke, gdje je bila jedna od rijetkih crnaca. Brzo se uključila u Grupu za građanske akcije, koja je, između ostalog, bila uključena u organiziranje protiv [[Rat u Vijetnamu|rata u Vijetnamu]].<ref>Ross, Loretta J. (May 7–8, 2003). "Voices of Feminism Oral History Project: Barbara Smith" (PDF). pristupljeno 21. listopada 2020., str. 43.-44.</ref> Iako Mount Holyoke u kampusu nije imao podružnicu [[Studenti za demokratsko društvo|Studenata za demokratsko društvo]] (SDS), Smith i drugi studenti Mount Holyokea divili su im se i oponašali napore grupe. Tijekom godine u Novoj Školi za Društvena Istraživanja, Smith je putovala u Chicago i sudjelovala u prosvjedima koji su pratili Demokratsku nacionalnu konvenciju. <ref name="Bonnie Zimmerman 2013"/>

Nakon što je diplomirala na Mount Holyoke, Smith se odmorila od frontalnog aktivizma, gdje se osjećala sputano svojim identitetom žene u crnom nacionalističkom pokretu.<ref name="Living for the Revolution">Springer, Kimberly. ''Living for the Revolution: Black Feminist Organizations, 1968–1980'' (Durham: Duke University Press, 2005). Print</ref>{{is|str. 56.}} Neko je vrijeme razmišljala kako bi mogla pomoći u unaprjeđivanju rasne ravnopravnosti radom u akademiji. No nakon što je prisustvovala sastanku [[Nacionalna crnačka feministička organizacija|Nacionalne crne feminističke organizacije]] (NBFO), ponovo je ušla u sferu aktivizma i započela suradnju s mnogim značajnim obojenim ženama.

Smith se, nakon što je magistrirala književnost na [[Sveučilište u Pittsburghu|Sveučilištu u Pittsburghu]], nastanila u [[Boston, Massachusetts|Bostonu]]. Djelatništvo njezine sestre Beverly u časopisu [[Ms. (magazine)|Ms.]] omogućilo je Beverly da ostvari ključne kontakte,<ref name="Living for the Revolution"/>{{is|str. 58.}} a putem publikacije Barbara je upoznala Margaret Sloan, osnivačicu NBFO-a. Zaintrigirana pozivom za prisustvovanje Istočnoj regionalnoj konferenciji NBFO-a 1974. godine, Smith je vodila sastanke sa ženama s područja Bostona i uspostavila kontakte kako bi uspostavila bostonsku podružnicu NBFO.<ref name="Living for the Revolution"/>{{is|str. 59.}}

Godine 1975. godine, s Beverly i [[Demita Frazier|Demitom Frazier]], čikaškom aktivisticom, Smith je osnovala bostonsku podružnicu NBFO. Zbog nedostatka uputa nacionalne organizacije, bostonska podružnica bila je neovisnu o središnjici, pa su se odlučili usredotočiti na podizanje svijesti i organiziranje pomoći bostonskim siromasima i radničkoj klasi.<ref name="Living for the Revolution"/>{{is|str. 59.}}

== Aktivizam ==

=== Kolektiv rijeke Combahee ===
Frustrirana nedostatkom komunikacije s nacionalnom organizacijom, ali također shvaćajući da je politika bostonske podružnice bila znatno radikalnija od politike NBFO-a, grupa se odlučila potpuno odvojiti. Nazvali su se '''Kolektiv rijeke Combahee''', po uspješnoj vojnoj operaciji koju je Harriet Tubman vodila tijekom građanskog rata na rijeci u [[Južna Karolina|Južnoj Karolini]]. Ubrzo nakon osnivanja napisali su svoj manifest.<ref name="Living for the Revolution"/>{{is|str. 59.}} ''Izjava Kolektiva rijeke Combahee''<ref>Cohambee River Collective, ''Cohambee River Collective Statement'' (New York: The Feminist Press at CUNY, 1982).</ref> iznosi ciljeve grupe, i identificira je kao klasno svjesnu crnačku feminističku organizaciju koja afirmira seksualnost. Prepoznavanje lezbijstva kao legitimnog identiteta animiralo je raspravu unutar crnog feminizma i šireg [[Feminizam drugog vala|ženskog pokreta]].

Kao [[Socijalizam|socijalistička]] crnačka feministička organizacija, kolektiv je naglasio [[intersekcionalnost]] rasnog, rodnog, [[heteroseksizam|heteroseksističkog]] i klasnog ugnjetavanja u životima Afroamerikanaca i drugih žena drugih [[rasa]]. Kao i druge crnačke feminističke organizacije u to vrijeme, Combahee je artikulirao "mnoge zabrinutosti svojstvenih crnkinjama, od bijesa prema crncima zbog ljubavnih veza i brakova s bijelim ženama, do unutarnjeg sukoba oko boje kože, teksture kose i crta lica, do razlika između pokretljivosti bijelih i crnih žena ... također napadajući mit o crnom matrijarhu i stereotipnim prikazima crnačkih žena u popularnoj kulturi."<ref>Hine, Darlene Clark; Hine, William C., and Stanley Harold, "The African-American Odyssey" (Upper Saddle River: Prentice Hall, 2003), 2nd edition. 594–595.</ref> Kolektiv je također radio na pitanjima poput "[[Reproduktivna prava|reproduktivnih prava]], [[Silovanje|silovanja]], reforme zatvora, zloporabe sterilizacije, nasilja nad ženama, [[Zdravstvena zaštita|zdravstvene zaštite]] i [[Rasizam|rasizma]] u pokretu bijelih žena".<ref>[[Beverly Guy-Sheftall|Guy-Sheftall, Beverly]], ed. ''Words of Fire: An Anthology of African-Feminist Thought'' (New York: The New Press, 1995). 65.</ref> Namjerno je strukturiran tako da izbjegava hijerarhiju i daje članovima osjećaj jednakosti; Smith je ovu strukturu navela kao ključnu za osiguravanje opstanka crnog feminizma "kao radikalnog pokreta".<ref>Smith, Barbara, "Memorandum to Retreat Participants," folder 12, "Black Feminist Retreats: Fourth Retreat," 1975, Barbara Smith Papers.</ref> Članovi Combaheea organizirali su rasprave kako bi razgovarali o pitanjima u ''Izjavi Kolektiva rijeke Combahee'', načinima kako uklopiti crni feminizam u svijest crnih žena i bitnim pitanjima u vlastitim zajednicama.<ref name="Living for the Revolution"/>{{is|str. 107.}} No, organizacija je izgubila zamah jer su razgovori o lezbijstvu i obrazovnom napretku otuđili neke članove. Kao rezultat sukoba oko vodstva i loših međuljudskih odnosa, članstvo Combaheeja je opalo. Posljednji sastanak bio je u veljači <ref name="Living for the Revolution"/>{{is|str. 142–143.}}

=== Kuhinjski stol: žene Color Pressa ===
Zaljubljenica u američku književnost i pisanje, Smith je tijekom svog obrazovanja studirala [[engleski jezik]]. Nakon što ju je oduševio roman [[James Baldwin|Jamesa Baldwina]] ''[[Idi to reci na planini (roman)|Go Tell It on the Mountain]]'', odlučila je [[Iseljeništvo|emigrirati u inozemstvo]], ali zbog svog interesa za društvene pokrete 1960-ih, studirala je književnost od kuće.<ref name="McGeeWestKunhardt interview">Smith, Barbara. Interview by Dyllan McGee, Betsy West, and Peter Kunhardt. [http://www.makers.com/barbara-smith/ MAKERS], 2013. Web. February 26, 2009.</ref> Upisala je postdiplomski studij književnosti nadajući se pronaći crne ženske spisateljice, no uspjela je samo utvrditi da američki književni kanon ne obuhvaća crnkinje. Nakon što je u članku u časopisu ''Ms.'' pročitala da će [[Alice Walker]] držati tečaj o afroameričkim spisateljicama, Smith se upisala i zavjetovala da će poučavati o spisateljicama crnkinjama kad god bude predavala. Upravo to je počela raditi na [[Sveučilište Emerson|Emerson Collegeu]] 1973. godine.<ref name="McGeeWestKunhardt interview" />

Iznenađena što su se dostupna djela crnačkih autora bavila iskustvima muškaraca, Smith je na prijedlog svoje prijateljice [[Audre Lorde]] osnovala [[Kitchen Table: Women of Color Press]] (Kuhinjski stol: žene Color Pressa).<ref>Smith, Barbara. "A Press of our Own: Kitchen Table: Women of Color Press", ''Frontiers'' vol. X, no. 3, 1989, p. 11.</ref> Osnovan 1980. u Bostonu, ''kuhinjski stol'' je 1981. godine preseljen u New York. U suradnji s Lorde, [[Cherríe Moraga]], [[Hattie Gossett]], Susan L. Yung, [[Lipnja Jordan|June Jordan]] i [[Gloria Anzaldúa|Glorijom Anzaldúa]],<ref>Short, Kayann. "Coming to the Table: The Differential Politics of ''This Bridge Called my Back''", ''Genders'' 19 (1994), pp. 4-8.</ref> Smith je objavila nekoliko brošura i knjiga koje su bile prihvaćene u programima etničkih studija, ženskih studija, queer studija i crnačkih studija, kao što su ''[[Home Girls|Home Girls: A Black Feminist Anthology]]'', ''[[This Bridge Called My Back]]'', ''Cuentos: Stories by Latinas'' i ''I Am Your Sister: Black Women Organizing Across Sexualities.'' Smith je rekla da nasljeđe kuhinjskog stola leži u suvremenom izdavaštvu, jer su autorice crnkinje poput Walker i [[Toni Morrison]] ušle u američki književni kanon, kao i utjecale na feminističke studije uključujući intersekcionalnost kao način istraživanja.<ref name="McGeeWestKunhardt interview"/>

Nakon što je napustila ''Kuhinjski stol'' nastavila je pisati i napisala mnoge eseje, članake i kritike. Njezin se članak "Prema crnoj feminističkoj kritici" (1982.),<ref>Smith, Barbara, "Towards a Black Feminist Criticism", ''The Radical Teacher'', No. 7 (March 1978), pp. 20-27.</ref> prvi put objavljen u časopisu ''[[Conditions (časopis)|Conditions]]''", često navodi kao probojni članak u književnosti crnkinja i raspravama o lezbijkama crnkinjama.<ref name=":6">{{cite journal|last1=Smith|first1=Barbara|title=Toward A Black Feminist Literary Criticism|journal=Conditions|date=October 1977|volume=1|issue=2|pages=25–44}}</ref> Smith je uredila tri glavne zbirke o Crnkinjama: ''[[Conditions (časopis)|Conditions 5: The Black Women's Issue]]'' (1979., s [[Lorraine Bethel]]); ''All the Women Are White, All the Blacks Are Men, But Some of Us Are Brave: Black Women's Studies'' (1982., s [[Gloria T. Hull|Gloriom T. Hull]] i [[Patricia Bell-Scott|Patriciom Bell-Scott]]); ''i [[Home Girls]]: A Black Feminist Anthology'' (prvo izdanje, Kitchen Table: Women of Color Press, 1983.; drugo izdanje, [[Rutgers University Press]], 2000.). Od tada je sakupila svoje različite spise u antologiji ''Istina koja nikad ne boli: spisi o rasi, spolu i slobodi'' (1998).

== Kasniji život ==

=== Gradsko vijeće ===
Nastavljajući svoj rad kao organizator zajednice, Smith je izabrana u [[Vlada gradonačelnika – vijeća|gradsko vijeće]] [[Albany, New York|Albanyja]] 2005. godine, predstavljajući odjel 4, a ponovno je izabrana 2009. godine. U tom je razdoblju surađivala s [[David Kaczynski|Davidom Kaczynskim]] iz New Yorkers-a na alternativi smrtnoj kazni i na inovativnim rješenjima nasilnog kriminala.<ref>The City of Albany, New York, "Albany Common Council Members - 2009". [http://www.albanyny.gov/_files/2009%20Common%20Council.pdf PDF].</ref> Tijekom svoja dva mandata u gradskom vijeću Albanyja, Smith je bila aktivna na pitanjima razvoja mladih, prevencije nasilja i obrazovnih mogućnosti za siromašne, manjine i osobe s nedostatkom usluga.<ref>The City of Albany, New York, Honorable Barbara Smith. [http://www.albanyny.gov/Government/CityOfficials/CommonCouncil/CommonCouncilBios/SmithBio.aspx "The Official Site of the City of Albany, New York"] {{webarchive |url=https://web.archive.org/web/20120501170156/http://www.albanyny.gov/Government/CityOfficials/CommonCouncil/CommonCouncilBios/SmithBio.aspx |date=May 1, 2012 }}. Website.</ref> Nije se kandidirala za reizbor 2013. godine. Smith danas surađuje s uredom gradonačelnika Albanyja predvodeći inicijative za rješavanje ekonomske, rasne i socijalne nejednakosti.

=== Postignuća ===
Smith je nastavila predavati. Darovala je svoje radove Arhivi lezbijske povijesti u [[Brooklyn, New York|Brooklynu]], a usmene povijesti svog života dala je [[Sveučilište Columbia|Sveučilištu Columbia]] i [[Smith College|Smith Collegeu]]
<ref name="Ross interview">Smith, Barbara, interview by Loretta Ross, transcript of video recording, May 7, 2003, [http://www.smith.edu/libraries/libs/ssc/vof/transcripts/Smith.pdf Voices of Feminism Oral History Project], Sophia Smith Collection, str. 2.</ref> Pojavila se u dokumentarnom filmu [[Marlon Riggs|Marlona Riggsa]] ''[[Crno je ... Crno nije]]'' i dokumentarnom filmu [[Public Broadcasting Service|PBS]] i [[AOL]] iz 2013. ''[[Stvaratelji: žene koje stvaraju Ameriku|Makers: Women Who Make America]]''. Dana 2. veljače 2017. održala je govor na Claiming Williams, "godišnjem događaju na kojem se zajednica kampusa okuplja kako bi raspravljala o pitanjima rase, spola, identiteta, religije i zajednice".<ref name="WilliamsCollege">{{Citation|last=WilliamsCollege|title=Barbara Smith|date=2017-02-07|url=https://www.youtube.com/watch?v=er98FqzDmTs&t=1472s|publisher=YouTube|access-date=2017-05-15}}</ref> Tvrdeći da je Williams "dan moralne hrabrosti" na [[Williams College]]u,<ref>{{Citiranje novina|url=https://claiming.williams.edu/|title=February 2 is Claiming Williams Day 2017 – 'Moral Courage'|work=Claiming Williams|accessdate=2017-05-15|language=en-US}}</ref> Smith je rekla da su "uzimanje moralnog visokog položaja, poštenje i odlučivanje učiniti nešto što je objektivno zastrašujuće" ključne komponente moralne hrabrosti.<ref name="WilliamsCollege" />

Smith je bila suradnica na Institutu za sjetvu na [[Koledž Radcliffe|koledžu Radcliffe]] 1996. godine i za svoj aktivizam dobila je 1994. [[Nagrada Stonewall|Nagradu Stonewall]].<ref>{{Cite web|url=http://news.harvard.edu/gazette/1996/05.30/37WomenNamedBun.html|title=Bunting Fellowship}}</ref><ref>{{Cite web|url=http://www.now.org/organization/conference/1998/speakers.html#barbara|archive-url=https://web.archive.org/web/20081023075135/http://www.now.org/organization/conference/1998/speakers.html#barbara|url-status=dead|title=N.O.W. bio of Smith.|archive-date=October 23, 2008}}</ref> Dobila je nagradu Church Women United za ljudska prava 2000.<ref>{{cite web|title=Barbara Smith|url=http://www.albany.edu/writers-inst/webpages4/archives/smith_barbara.html|publisher=New York State Writers Institute|access-date=April 26, 2012}}</ref> a nominirana je za [[Nobelova nagrada za mir|Nobelovu nagradu za mir]] 2005.<ref>{{cite web|title=Barbara Smith '69 is one of 1,000 Peace Activists Nominated for Nobel Peace Prize|url=http://www.mtholyoke.edu/news/stories/5683236|publisher=Mount Holyoke College|access-date=April 26, 2012|date=2005-06-29}}</ref>

Dana 14. studenoga 2015. godine, Zaklada javnih knjižnica Albany dodijelila je Smithu naslov „KNJIŽEVNA LEGENDA“, zajedno s [[Gregory Maguire|Gregoryjem Maguireom]], koji je iz Albanyja (autor knjige ''[[Wicked: The Life and Times of the Wicked Witch of the West]]'').

Smith je aktivist protiv [[Islamofobija|islamofobije]]. Osnovala je web stranicu "Stop islamofobiji"<ref>{{Cite web|url=http://stopislamophobia.com/|title=Capital District Coalition Against Islamophobia|website=Capital District Coalition Against Islamophobia|language=en-US|access-date=2017-05-15|archive-url=https://web.archive.org/web/20170816010447/http://stopislamophobia.com/|archive-date=2017-08-16|url-status=dead}}</ref> kako bi dala potporu imigrantima i izbjeglicama.

Epizoda 3 šeste sezone [[Podcast|podcasta]] ''[[Stvaranje homoseksualne povijesti|Making Gay History]]'', objavljenog 2019., govorila je o Smith.<ref>https://radiopublic.com/making-gay-history-lgbtq-oral-hi-GqRA95/episodes</ref>

U veljači 2020. Smith je podržala kandidaturu [[Bernie Sanders|Bernieja Sandersa]] za predsjednika u [[Predsjednički predizbori Demokratske stranke 2020|predizborima Demokratske stranke]].<ref>{{Cite web|url=https://www.theroot.com/barbara-smith-who-helped-coin-the-term-identity-politi-1841419291|title=Barbara Smith, Who Helped Coin the Term 'Identity Politics,' Endorses Bernie Sanders|website=The Root|language=en-us|access-date=2020-02-06}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://thehill.com/homenews/campaign/481864-sanders-touts-endorsement-of-pioneering-black-feminist-barbara-smith|title=Sanders touts endorsement of pioneering black feminist Barbara Smith|last=Budryk|first=Zack|date=2020-02-06|website=TheHill|language=en|access-date=2020-02-06}}</ref>

U lipnju 2020., u čast 50. godišnjice prve LGBTQ [[Povorka ponosa|parade ponosa]], ''[[Queerty]]'' ju je proglasio među 50 heroja „koji vode naciju prema jednakosti, prihvaćanju i dostojanstvu za sve ljude“.<ref>{{Cite web|title=Queerty Pride50 2020 Honorees|url=https://www.queerty.com/pride50/|access-date=2020-06-30|website=Queerty|language=en-US}}</ref><ref>{{Cite web|last=Tracer|first=Daniel|date=2020-06-26|title=Meet 6 Black trailblazers fighting racism: "I didn't come to play; I came to dismantle white supremacy."|url=https://www.queerty.com/meet-six-black-trailblazers-fighting-systemic-racism-didnt-come-play-came-dismantle-white-supremacy-20200626|access-date=2020-06-30|website=Queerty}}</ref>

=== Nagrade i priznanja ===

* Afroamerički forum za politiku Harriet Tubman za životno djelo (2017.)<ref>{{Cite web|title=20th Anniversary Gala Honorees|url=https://aapf.org/20th-anniversary-gala-honorees|access-date=2020-10-22|website=AAPF|language=en-US}}</ref>
* Književna nagrada Lambda: Nagrada za izdavačku djelatnost<ref>{{Cite web|date=2019-06-04|title=31st Annual Lambda Literary Award Winners Announced|url=https://www.lambdaliterary.org/2019/06/lambda-literary-awards-31st-winners/|access-date=2020-10-22|website=Lambda Literary|language=en}}</ref>
* Nagrada Alumnae Association of Mount Holyoke College Achievement<ref name=":3">{{Cite web|date=2012-06-08|title=Barbara Smith|url=https://www.mtholyoke.edu/175/gallery/barbara-smith|access-date=2020-10-22|website=Mount Holyoke College|language=en}}</ref>
* Nagrada Sesquicentennial udruge bivših studenata Mount Holyoke<ref name=":4">{{Cite web|last=Congress|first=The Library of|title=LC Linked Data Service: Authorities and Vocabularies (Library of Congress)|url=https://id.loc.gov/authorities/names/n88040014.html|access-date=2020-10-22|website=id.loc.gov}}</ref>
* Nominacija za Nobelovu nagradu za mir (2005.)<ref name=":3" />
* Suradnik na Institutu za sjetvu s koledža Radcliffe<ref name=":3" />
* Rezident u Schomburg Centru za istraživanje kulture crnaca (1995.-1996.)<ref name=":4" />
* Nagrada za ljudska prava Church Women Uniteda (2000.)<ref name=":3" />
* Nagrada Stonewall za službu lezbijskoj i homoseksualnoj zajednici (1994.)<ref>{{Cite web|last=Anders|first=Tisa|date=2012-06-25|title=Barbara Smith (1946- )|url=https://www.blackpast.org/african-american-history/smith-barbara-1946/|access-date=2020-10-22|language=en-US}}</ref>

== Odabrana bibliografija ==

*Jones, Alethia and Virginia Eubanks, editors. With Barbara Smith. ''Ain't Gonna Let Nobody Turn Me Around: Forth Years of Movement Building with Barbara Smith''. Foreword by Robin D. G. Kelley. SUNY Press, 2014.
*Bethel, Lorraine, and Barbara Smith, eds. ''Conditions: Five, The Black Women's Issue 2'', no. 2 (Autumn, 1979).
*[[Elly Bulkin|Bulkin, Elly]], Minnie Bruce Pratt, and Barbara Smith. ''Yours in Struggle: Three Feminist Perspectives on Anti-Semitism and Racism''. Ithaca, N.Y.: Firebrand Books, 1984, 1988.
*Hull, Gloria T., Patricia Bell Scott, and Barbara Smith, eds. ''All the Women Are White, All the Blacks Are Men, But Some of Us Are Brave: Black Women's Studies.'' New York: The Feminist Press at The City University of New York, 1982.
*Mankiller, Wilma, Gwendolyn Mink, Marysa Navarro, Barbara Smith, and [[Gloria Steinem]], eds. ''The Reader's Companion to U.S. Women's History''. Boston and New York: Houghton Mifflin, 1998.
*[[Cherríe Moraga|Moraga, Cherrie]] and Smith, Barbara. "Lesbian Literature: A Third World Feminist Perspective" in [[Margaret Cruikshank]], editor, ''Lesbian Studies: Present and Future''. Old Westbury, N.Y.: Feminist Press, 1982<ref>{{Cite web|url=https://oac.cdlib.org/findaid/ark:/13030/kt8199s2fb/|title=Margaret Cruikshank papers, 1971-1982|last=|first=|date=|website=|url-status=live|archive-url=|archive-date=|access-date=}}</ref>
*Smith, Barbara, and Beverly Smith. "Across the Kitchen Table: A Sister-to-Sister Dialogue." In Cherríe Moraga and [[Gloria Anzaldúa]], eds, ''[[This Bridge Called My Back]]: Writings by Radical Women of Color''. Watertown, Massachusetts: Persephone Press, 1981
*Smith, Barbara. "’Feisty Characters’ and ‘Other People's Causes’: Memories of White Racism and U.S. Feminism." In [[Rachel Blau DuPlessis]] and Ann Snitow, eds, ''The Feminist Memoir Project: Voices from Women's Liberation''. New York: Crown Publishing, 1998.
*Smith, Barbara, ed. ''Home Girls: A Black Feminist Anthology''. New York: Kitchen Table: Women of Color Press, 1983.
*Smith, Barbara. ''Writings on Race, Gender, and Freedom: The Truth that Never Hurts.'' New Jersey: Rutgers University Press, 1998.
*Smith, Barbara. "Where Has Gay Liberation Gone? An Interview with Barbara Smith." In Amy Gluckman and Betsy Reed, eds, ''Homo Economics: Capitalism, Community, and Lesbian and Gay Life''. New York and London: Routledge, 1997.

== Izvori ==
{{izvori}}

{{GLAVNIRASPORED:Smith, Barbara}}
[[Kategorija:Američki borci za prava LGBT osoba]]
[[Kategorija:Američke feministice]]