<?xml version="1.0"?>
<feed xmlns="http://www.w3.org/2005/Atom" xml:lang="hr">
	<id>https://enciklopedija.cc/index.php?action=history&amp;feed=atom&amp;title=Baptisti</id>
	<title>Baptisti - Povijest promjena</title>
	<link rel="self" type="application/atom+xml" href="https://enciklopedija.cc/index.php?action=history&amp;feed=atom&amp;title=Baptisti"/>
	<link rel="alternate" type="text/html" href="https://enciklopedija.cc/index.php?title=Baptisti&amp;action=history"/>
	<updated>2026-08-06T21:00:23Z</updated>
	<subtitle>Povijest promjena ove stranice na wikiju</subtitle>
	<generator>MediaWiki 1.42.3</generator>
	<entry>
		<id>https://enciklopedija.cc/index.php?title=Baptisti&amp;diff=517020&amp;oldid=prev</id>
		<title>WikiSysop: bnz</title>
		<link rel="alternate" type="text/html" href="https://enciklopedija.cc/index.php?title=Baptisti&amp;diff=517020&amp;oldid=prev"/>
		<updated>2022-05-13T09:09:46Z</updated>

		<summary type="html">&lt;p&gt;bnz&lt;/p&gt;
&lt;table style=&quot;background-color: #fff; color: #202122;&quot; data-mw=&quot;interface&quot;&gt;
				&lt;col class=&quot;diff-marker&quot; /&gt;
				&lt;col class=&quot;diff-content&quot; /&gt;
				&lt;col class=&quot;diff-marker&quot; /&gt;
				&lt;col class=&quot;diff-content&quot; /&gt;
				&lt;tr class=&quot;diff-title&quot; lang=&quot;hr&quot;&gt;
				&lt;td colspan=&quot;2&quot; style=&quot;background-color: #fff; color: #202122; text-align: center;&quot;&gt;←Starija inačica&lt;/td&gt;
				&lt;td colspan=&quot;2&quot; style=&quot;background-color: #fff; color: #202122; text-align: center;&quot;&gt;Inačica od 13. svibanj 2022. u 09:09&lt;/td&gt;
				&lt;/tr&gt;&lt;tr&gt;&lt;td colspan=&quot;2&quot; class=&quot;diff-lineno&quot; id=&quot;mw-diff-left-l1&quot;&gt;Redak 1:&lt;/td&gt;
&lt;td colspan=&quot;2&quot; class=&quot;diff-lineno&quot;&gt;Redak 1:&lt;/td&gt;&lt;/tr&gt;
&lt;tr&gt;&lt;td class=&quot;diff-marker&quot; data-marker=&quot;−&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;color: #202122; font-size: 88%; border-style: solid; border-width: 1px 1px 1px 4px; border-radius: 0.33em; border-color: #ffe49c; vertical-align: top; white-space: pre-wrap;&quot;&gt;&lt;div&gt;&lt;del style=&quot;font-weight: bold; text-decoration: none;&quot;&gt;&amp;lt;!--&#039;&#039;&#039;Baptisti&#039;&#039;&#039;--&amp;gt;&lt;/del&gt;[[Datoteka:Baptist church 2 Vauxhall Saint Helier.jpg|mini|245px|Baptistička crkva u [[Sveta Helena|Svetoj Heleni]]]]&lt;/div&gt;&lt;/td&gt;&lt;td class=&quot;diff-marker&quot; data-marker=&quot;+&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;color: #202122; font-size: 88%; border-style: solid; border-width: 1px 1px 1px 4px; border-radius: 0.33em; border-color: #a3d3ff; vertical-align: top; white-space: pre-wrap;&quot;&gt;&lt;div&gt;[[Datoteka:Baptist church 2 Vauxhall Saint Helier.jpg|mini|245px|Baptistička crkva u [[Sveta Helena|Svetoj Heleni]]]]&lt;/div&gt;&lt;/td&gt;&lt;/tr&gt;
&lt;tr&gt;&lt;td class=&quot;diff-marker&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f8f9fa; color: #202122; font-size: 88%; border-style: solid; border-width: 1px 1px 1px 4px; border-radius: 0.33em; border-color: #eaecf0; vertical-align: top; white-space: pre-wrap;&quot;&gt;&lt;div&gt;&amp;#039;&amp;#039;&amp;#039;Baptisti&amp;#039;&amp;#039;&amp;#039; su obitelj kršćanskih slobodnih evanđeoskih crkava. Njihova posebna značajka je [[krštenje]] na temelju osobne vjere u [[Isus Krist|Isusa Krista]].&lt;/div&gt;&lt;/td&gt;&lt;td class=&quot;diff-marker&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f8f9fa; color: #202122; font-size: 88%; border-style: solid; border-width: 1px 1px 1px 4px; border-radius: 0.33em; border-color: #eaecf0; vertical-align: top; white-space: pre-wrap;&quot;&gt;&lt;div&gt;&amp;#039;&amp;#039;&amp;#039;Baptisti&amp;#039;&amp;#039;&amp;#039; su obitelj kršćanskih slobodnih evanđeoskih crkava. Njihova posebna značajka je [[krštenje]] na temelju osobne vjere u [[Isus Krist|Isusa Krista]].&lt;/div&gt;&lt;/td&gt;&lt;/tr&gt;
&lt;tr&gt;&lt;td class=&quot;diff-marker&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f8f9fa; color: #202122; font-size: 88%; border-style: solid; border-width: 1px 1px 1px 4px; border-radius: 0.33em; border-color: #eaecf0; vertical-align: top; white-space: pre-wrap;&quot;&gt;&lt;br&gt;&lt;/td&gt;&lt;td class=&quot;diff-marker&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f8f9fa; color: #202122; font-size: 88%; border-style: solid; border-width: 1px 1px 1px 4px; border-radius: 0.33em; border-color: #eaecf0; vertical-align: top; white-space: pre-wrap;&quot;&gt;&lt;br&gt;&lt;/td&gt;&lt;/tr&gt;
&lt;/table&gt;</summary>
		<author><name>WikiSysop</name></author>
	</entry>
	<entry>
		<id>https://enciklopedija.cc/index.php?title=Baptisti&amp;diff=22686&amp;oldid=prev</id>
		<title>WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica</title>
		<link rel="alternate" type="text/html" href="https://enciklopedija.cc/index.php?title=Baptisti&amp;diff=22686&amp;oldid=prev"/>
		<updated>2021-08-04T05:31:58Z</updated>

		<summary type="html">&lt;p&gt;Bot: Automatski unos stranica&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;&lt;b&gt;Nova stranica&lt;/b&gt;&lt;/p&gt;&lt;div&gt;&amp;lt;!--&amp;#039;&amp;#039;&amp;#039;Baptisti&amp;#039;&amp;#039;&amp;#039;--&amp;gt;[[Datoteka:Baptist church 2 Vauxhall Saint Helier.jpg|mini|245px|Baptistička crkva u [[Sveta Helena|Svetoj Heleni]]]]&lt;br /&gt;
&amp;#039;&amp;#039;&amp;#039;Baptisti&amp;#039;&amp;#039;&amp;#039; su obitelj kršćanskih slobodnih evanđeoskih crkava. Njihova posebna značajka je [[krštenje]] na temelju osobne vjere u [[Isus Krist|Isusa Krista]].&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
== Etimologija ==&lt;br /&gt;
Riječ baptist dolazi od grčke riječi &amp;quot;baptizein&amp;quot; ili &amp;quot;baptizo&amp;quot; koja znači &amp;quot;uroniti&amp;quot; ili &amp;quot;uronjenje&amp;quot; iz čega se izvodi značenje &amp;quot;krstiti&amp;quot;.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
== Rasprostranjenost ==&lt;br /&gt;
=== Opći pregled ===&lt;br /&gt;
U oko 160 država postoje baptističke crkve s oko 47,5 milijuna članova. Od toga broja 16 milijuna baptista živi u [[SAD]]-u. Većina nacionalnih baptističkih saveza članice su [[Svjetski baptistički savez|Svjetskog baptističkog saveza]]. Značajnije iznimke su Sjevernoamerički &amp;quot;Savez južnih baptista&amp;quot; s oko 16 milijuna krštenih članova te povratničke zajednice rusko-njemačkih baptista s oko 350.000 članova. Broj baptista se je od [[1905.]] usedmerostručio. Najjače grupe baptista nalaze se u [[Sjedinjene Američke Države|Sjedinjenim Državama]], zemljama bivšeg [[Sovjetski savez|Sovjetskog saveza]] te u [[Brazil|Brazilu]], [[Burma|Burmi]] i [[Indija|Indiji]]. Službeno ime hrvatskog saveza baptista je &amp;quot;[[Savez baptističkih crkava u Republici Hrvatskoj]]&amp;quot;, a osnovan je [[1991.]] godine nakon raspada [[SFRJ]]. Savez je sačinjen od 50-tak lokalnih zajednica s oko 2000 krštenih članova.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
=== Statistička usporedba 1958. i 2004. ===&lt;br /&gt;
{| {{prettytable}}&lt;br /&gt;
|- &lt;br /&gt;
 !Regija&lt;br /&gt;
 !Članova 1958 (1)&lt;br /&gt;
 !Članova 2004 (2)&lt;br /&gt;
 !Lokalnih zajednica 2004&lt;br /&gt;
 |-&lt;br /&gt;
 |Afrika&lt;br /&gt;
 |align=&amp;quot;right&amp;quot;|279 241&lt;br /&gt;
 |align=&amp;quot;right&amp;quot;|6 126 307&lt;br /&gt;
 |align=&amp;quot;right&amp;quot;|25 389&lt;br /&gt;
 |-&lt;br /&gt;
 |Azija / Australija&lt;br /&gt;
 |align=&amp;quot;right&amp;quot;|769 875&lt;br /&gt;
 |align=&amp;quot;right&amp;quot;|4 718 530&lt;br /&gt;
 |align=&amp;quot;right&amp;quot;|25 937&lt;br /&gt;
 |-&lt;br /&gt;
 |Europa&lt;br /&gt;
 |align=&amp;quot;right&amp;quot;|1 142 127&lt;br /&gt;
 |align=&amp;quot;right&amp;quot;|793 507&lt;br /&gt;
 |align=&amp;quot;right&amp;quot;|12 973&lt;br /&gt;
 |-&lt;br /&gt;
 |Srednja Amerika i zapadna Indija&lt;br /&gt;
 |align=&amp;quot;right&amp;quot;|104 829&lt;br /&gt;
 |align=&amp;quot;right&amp;quot;|465 538&lt;br /&gt;
 |align=&amp;quot;right&amp;quot;|4 188&lt;br /&gt;
 |-&lt;br /&gt;
 |Sjeverna Amerika&lt;br /&gt;
 |align=&amp;quot;right&amp;quot;|19 804 632&lt;br /&gt;
 |align=&amp;quot;right&amp;quot;|17 901 569 &lt;br /&gt;
 |align=&amp;quot;right&amp;quot;|61 817&lt;br /&gt;
 |-&lt;br /&gt;
 |&amp;#039;&amp;#039;Southern Baptist Convention&amp;#039;&amp;#039;(&amp;#039;&amp;#039;SBC&amp;#039;&amp;#039;) &amp;lt;small&amp;gt;(USA)&amp;lt;/small&amp;gt; (3)&lt;br /&gt;
 |&amp;lt;small&amp;gt;(uključeno u Sjeverna Amerika)&amp;lt;/small&amp;gt;&lt;br /&gt;
 |align=&amp;quot;right&amp;quot;|16 053 006&lt;br /&gt;
 |align=&amp;quot;right&amp;quot;|-&lt;br /&gt;
 |-&lt;br /&gt;
 |Južna Amerika&lt;br /&gt;
 |align=&amp;quot;right&amp;quot;|146 988&lt;br /&gt;
 |align=&amp;quot;right&amp;quot;|1 447 745&lt;br /&gt;
 |align=&amp;quot;right&amp;quot;|10 126&lt;br /&gt;
 |-&lt;br /&gt;
 |&amp;#039;&amp;#039;&amp;#039;Ukupno&amp;#039;&amp;#039;&amp;#039;&lt;br /&gt;
 |align=&amp;quot;right&amp;quot;|&amp;#039;&amp;#039;&amp;#039;22 247 692&amp;#039;&amp;#039;&amp;#039;&lt;br /&gt;
 |align=&amp;quot;right&amp;quot;|&amp;#039;&amp;#039;&amp;#039;47 512 077&amp;#039;&amp;#039;&amp;#039;&amp;lt;small&amp;gt;(incl. &amp;#039;&amp;#039;SBC&amp;#039;&amp;#039;)&amp;lt;/small&amp;gt;&lt;br /&gt;
 |align=&amp;quot;right&amp;quot;|ca. &amp;#039;&amp;#039;&amp;#039;210 000&amp;#039;&amp;#039;&amp;#039;&lt;br /&gt;
|}&lt;br /&gt;
1 &amp;#039;&amp;#039;Izvor statistike 1958&amp;#039;&amp;#039;: J.D. Hughey, aaO, S. 140ff&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
2 &amp;#039;&amp;#039;Izvor statistike 2004&amp;#039;&amp;#039;: [http://www.bwanet.org Službena statistika Svjetskog baptističkog saveza (BWA)]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
3 od listopada 2004 više nije član BWA.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
== Učenje ==&lt;br /&gt;
Bitna značajka baptista je, kako od njihovih samih početaka, tako i danas, odbijanje krštenja djece, koje po njihovom shvaćanju nije u skladu s [[Biblija|Biblijom]]. Umjesto toga se baptisti daju krstiti u svjesnoj dobi, kada su sposobni sami odlučivati. Ne krste se samo odrasli, već i adolescenti. Stoga baptisti govore radije o krštenju po vjeri nego o krštenju odraslih.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Jedinstveno baptističko [[vjerovanje]] ne postoji. Međutim oko sljedećih principa vlada veliki konsenzus među baptistima:&lt;br /&gt;
*Za učenje, vjeru i život je Biblija jedini autoritet.&lt;br /&gt;
*Najveća zapovjed je ljubav prema bližnjemu kako ju je Isus ustanovio. Iz toga logički slijede sve druge zapovijedi. Tko ljubi svoga bližnjega, ne pokrada ili ubija ga.&lt;br /&gt;
*Propovijedanje budi, jača i ispravlja vjeru pojedinca i traži njegov odgovor. Propovjedanje [[Evanđelje|Evanđelja]] je pretpostavka za to da čovjek uzvjeruje. Onoga tko je uzvjerovao u [[Isus Krist|Isusa Krista]] poziva se da se na temelju vlastitog svjedočanstva dade krstiti.&lt;br /&gt;
*Ne  [[krštenje]], već [[vjera]] u [[Bog|Boga]] kao [[Bog Otac|Oca]], [[Isus Krist|Sina]] i [[Sveti Duh|Duha Svetoga]] odlučuje o spasenju.&lt;br /&gt;
*Lokalna crkva vjerujućih brine se o Božjoj Riječi te o znakovima koje je Isus Krist ustanovio: krštenju i Večeri Gospodnjoj. Lokalna crkva zadužuje svoje članove za ove zadatke.&lt;br /&gt;
*Temelj je svećenstvo svih vjerujućih. Sve radnje, čak i [[krštenje]], [[Euharistija|Večera Gospodnja]] i [[propovijed]] mogu biti izvršene od strane bilog kojeg člana crkve.&lt;br /&gt;
*Večera Gospodnja se slavi jednom mjesečno kao sjećanje.&lt;br /&gt;
*Baptisti vide [[evangelizacija|evangelizaciju]] kao najvažniju zadaću, kako pojedinaca, tako i regionalnih i nacionalnih saveza.&lt;br /&gt;
*Baptisti se širom svijeta zauzimaju za [[Vjerska sloboda|vjersku slobodu]] svakog čovjeka. Državu i crkvu treba odvojiti. Niti jedna se vjerska zajednica od strane države ne smije favorizirati.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Teologija]] baptista je uobičajeno evanđeoska. Mogu se uočiti utjecaji [[Kalvinizam|Kalvinizma]], pokreta probuđenja, [[Puritanizam|puritanizma]] (u anglosaksonskom prostoru) i [[Pijetizam|pijetizma]] (u njemačkom govornom području). Međutim, između pojedinih baptističkih saveza kao i pojedinih lokalnih crkava mogu postojati značajne razlike.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
== Bogoslužje i praksa ==&lt;br /&gt;
Oblikovanje bogoslužja nije podložno nekoj određenoj [[Liturgija|liturgiji]], dakle, svaka ga zajednica oblikuje na svoj način. Ipak, propovijedanje Božje Riječi je najvažnije. Najčešće se Bogoslužje dijeli na uvodni dio, kojeg oblikuju članovi crkve i/ili grupe te na dio propovijedanja. Propovijed svakako može biti držana i od laika, iako se u danas radije pribjegava školovanim pastorima. [[Glazba]] je često moderna. Mnoge su zajednice karizmatske. Važan je element bogoslužja zajednička molitva, u kojoj se svaki posjetitelj bogoslužja ima mogućnost uključiti. U rijetkim se zajednicama prakticira molitva u jezicima. Za djecu se paralelno uz bogoslužje organizira [[nedjeljna škola]].&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Krštenje]] se vrši potpunim uranjanjem. Za krštenje postoji u većini baptističkih crkava [[krstionica]]. Mnoge crkve rado vrše krštenje i u rijekama, jezerima i morima. Uglavnom se jedino krštenjem na temelju osobne vjere može postati članom baptističke crkve, međutim ono ne mora nužno biti izvršeno od neke baptističke crkve.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Večera Gospodnja]] naglašava zajedništvo vjernih, međusobno i s [[Isus Krist|Isusom Kristom]]. Pozvani su svi koji su s [[Bog|Bogom]] i ljudima po Isusu Kristu izmireni. Vrijedi biblijsko upozorenje: &amp;quot;Neka svatko ispita samog sebe te onda jede od kruha i pije iz kaleža.&amp;quot; (1. poslanica Korinćanima 11). Najčešće se tanjuri s lomljenim kruhom te kaleži s [[vino|vinom]] šalju kroz redove. Često se iz obzira prema ovisnicima koristi sok od [[grožđe|grožđa]] umjesto [[vino|vina]]. Prakticiraju se i druge forme Večere Gospodnje.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Baptistima vanjska forma bogoslužja nije toliko važna kao intenzivno zajedništvo s drugim članovima zajednice i Isusom. Stoga je u mnogim crkvama zajednička kava poslije bogoslužja ili čak zajednički [[ručak]] postala gotovo obligacija.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Gosti su, isključujući Godišnju skupštinu crkve gdje se odlučuje o svim važnim pitanjima života crkve, dobrodošli na sva događanja u crkvi.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Kao mjesta osobnih susreta postoje [[kućna grupa|kućne grupe]]. One se sastoje od 8 do 10 osoba i sastaju se redovito (najčešće tjedno ili dvotjedno). Važno je pri tome osobna uključenost u životima drugih članova te zajednički rast u vjeri. Ovdje snažno do izražaja dolazi svećenstvo svih vjernih.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
== Organizacija ==&lt;br /&gt;
Baptističke su crkve kongregacijski organizirane, to znači da su pojedine crkve autonomne. Na regionalnoj, nacionalnoj i međunarodnoj razini se međutim u pravilu udružuju u radne zajednice, udruženja i saveze. Međutim lokalna zajednica po shvaćanju baptista, ima odlučujuću ulogu. Često u jednom gradu postoji više baptističkih crkava koji iz povijesnih, etničkih, teoloških ili praktičnih razloga pripadaju različitim nacionalnim ili međunarodnim savezima. &lt;br /&gt;
Pojedine crkve financiraju se isključivo kroz dobrovoljne priloge i priloge članova. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
== Povijest ==&lt;br /&gt;
I u okviru [[Reformacija|Reformacije]] su postojale skupine koje su krštavale samo ljude koji su se prethodno obratili. To su bili tzv. [[Anabaptisti]] koji su pripadali &amp;quot;lijevom&amp;quot; krilu Reformacije. Reformatori su se s tadašnjim anabaptistima intenzivno razilazili. Iz toga pokreta proizašle su skupine poput [[Menonita]].&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Na britanskim otocima razvila se jedna zasebna Reformacija. [[1529.]] je u [[Engleska|Engleskoj]] pod Henryem VIII. došlo do odvojenja od [[Rimokatolici|rimokatoličke]] crkve i osnivanja nacionalne [[Anglikanci|anglikanske]] crkve. Nakon Henryeve smrti i ovdje je utjecaj kontinentalne Reformacije postao primjetan.&lt;br /&gt;
Na baptiste je snažno utjecao ovaj razvoj događaja. Međutim ne smije ih se promatrati kao dio europske kontinentalne ili kao dio engleske reformacije, a niti kao dio reformacijskih &amp;quot;anabaptista&amp;quot;. Povijest baptista počinje tek oko 100 godina kasnije. Njihovi počeci nisu potpuno razjašnjeni. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Glavna crta razvoja dala bi se prikazati na ovaj način:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
=== Nizozemska, Ujedinjeno Kraljevsto te Azija i Afrika ===&lt;br /&gt;
Iseljenici, koji su u [[Ujedinjeno Kraljevstvo|Ujedinjenom kraljevstvu]] na temelju svoga nonkonformističkog uvjerenja bili proganjani, osnovali su [[1609.]] u [[Amsterdam]]u prvu samostalnu na krštenju temeljenu zajednicu pod vodstvom Johna Smytha.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Jedna mala skupina iz te zajednice se je pod vodstvom odvjetnika Thomasa Helwysa [[1611.]] vratila u Englesku te postala rasadnik baptističkog pokreta u Ujedinjenom kraljevstvu. Helwys se je prije svega spisateljski zalagao za vjersku slobodu, što mu je donjelo zatvor i kasnije smrt. Već [[1644.]] je samo u Londonu, usprkos progona, bilo sedam baptističkih crkava. Baptističke crkve u Engleskoj i Walesu su se u tome razdoblju razdvojile na &amp;quot;Particular Baptists&amp;quot; koje su prihvatile Calvinističku predestinaciju i arminianističke &amp;quot;General Baptists&amp;quot;. Ta je dioba trajala do 1833. godine. Do [[1689.]] je u Ujedinjenom kraljevstvu došlo do jakog rasta britanskih baptista. Tek je s općom vjerskom slobodom došlo do stanovite stagnacije koja je međutim kroz utjecaj [[metodisti|metodističkog]] probuđenja kroz Johna Wesleya bila prebrođena.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Kroz &amp;quot;Particular Baptist Missionary Society&amp;quot;, misijsko društvo koje je osnovao William Carey, baptistički je pokret [[1792.]] našao svoj put u Aziju i Afriku, gdje je kroz angažman baptističkih misionara [[1838.]] došlo do ukidanja [[ropstvo|ropstva]] unutar britanskih kolonija.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
=== Sjedinjene Države ===&lt;br /&gt;
Pored Ujedinjenog kraljevstva, [[Sjedinjene Američke Države]] su bile još jedna ishodišna točka baptističkog pokreta. U Rhode Islandu je [[1639.]] pod vodstvom Roger Williamsa osnovana prva baptistička crkva. Pogotovo od 18. stoljeća su tamošnje zajednice doživjele veliki rast, među ostalim zbog svog beskompromisnog držanja prema trgovini robljem. Međutim južni baptisti su to vidjeli posve drukčije. Iako su i bijelci i crnci bili pretežno baptisti, crkve su do 1960-tih bile gotovo potpuno rasno odvojene, a djelomično su to i danas. Na jugu SAD-a su Baptisti do danas dominantna vjerska skupina. Southern Baptist Convention (SBC) je najveća protestanska Denominacija u SAD-u. Baptisti su, nakon katolika, drugi po brojnosti u Sjedinjenim državama&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;#039;&amp;#039;&amp;#039;Savezne države s najvećim udjelom baptista u stanovništvu&amp;#039;&amp;#039;&amp;#039;&amp;lt;br&amp;gt;&lt;br /&gt;
[[Mississippi]]     55.00%&amp;lt;br&amp;gt;&lt;br /&gt;
[[Alabama]] 	    51.40%&amp;lt;br&amp;gt;&lt;br /&gt;
[[Georgia]] 	    50.80%&amp;lt;br&amp;gt;&lt;br /&gt;
[[Sjeverna Karolina]]  47.10%&amp;lt;br&amp;gt;&lt;br /&gt;
[[Washington]]46.80%&amp;lt;br&amp;gt;&lt;br /&gt;
[[Južna Karolina]]  46.50%&amp;lt;br&amp;gt;&lt;br /&gt;
[[Tennessee]] 	    43.00%&amp;lt;br&amp;gt;&lt;br /&gt;
[[Kentucky]] 	    42.50%&amp;lt;br&amp;gt;&lt;br /&gt;
[[Arkansas]] 	    42.40%&amp;lt;br&amp;gt;&lt;br /&gt;
[[Oklahoma]] 	    32.60%&amp;lt;br&amp;gt;&lt;br /&gt;
[[Teksas]] 	    32.00%&amp;lt;br&amp;gt;&lt;br /&gt;
[[Virginia]] 	    31.20%&amp;lt;br&amp;gt;&lt;br /&gt;
[[Zapadna Virginia]]   29.30%&amp;lt;br&amp;gt;&lt;br /&gt;
[[Louisiana]] 	    29.20%&amp;lt;br&amp;gt;&lt;br /&gt;
[[Missouri]] 	    24.90%&amp;lt;br&amp;gt;&lt;br /&gt;
[[Florida]] 	    22.20%&amp;lt;br&amp;gt;&lt;br /&gt;
[[Maryland]] 	    17.40%&amp;lt;br&amp;gt;&lt;br /&gt;
[[Indiana]] 	    16.50%&amp;lt;br&amp;gt;&lt;br /&gt;
[[Kansas]] 	    16.40%&amp;lt;br&amp;gt;&lt;br /&gt;
[[Michigan]] 	    15.70%&amp;lt;br&amp;gt;&lt;br /&gt;
(&amp;lt;small&amp;gt;Stanje:1990&amp;lt;/small&amp;gt;)&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
=== Njemačka i kontinentalna Europa ===&lt;br /&gt;
U 19. stoljeću se je baptizam opet vration u kontinentalnu Europu. [[Hamburg|Hamburški]] trgovac Johann Gerhard Oncken se je na putovanju u Englesku, u jednoj [[Metodisti|metodističkoj]] crkvi obratio. Kada se je vratio u [[Njemačka|Njemačku]] došao je u kontakt s jednim američkim baptističkim teologom koji ga je krstio na osnovi vjere. Oncken je [[23. travnja]] [[1834.]] osnovao prvu crkvu u [[Hamburg]]u, koja je postala rasadnikom mnogih baptističkih crkava diljem kontinenta.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
=== Hrvatska ===&lt;br /&gt;
Iako je i prije bilo pojedinačnih baptista na području [[Hrvatska|Hrvatske]], značajniji rast te osnutak više crkava dogodio se u 20-tim i 30-tim godinama 20. stoljeća pod vodstvom Vinka Vaceka u Zagrebu i Jove Jekića na području Banovine, koji su se s baptizmom upoznali u Americi, te Alekse Novaka u Međimurju, koji se susreo s baptizmom u Bačkom Petrovcu (Vojvodina).&lt;br /&gt;
Najstarija baptistička crkva se nalazi u selu Mačkovec u Međimurju. Sagrađena je 1926. godine.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
== Vjerska sloboda ==&lt;br /&gt;
Baptisti su od početka bili angažirani zastupnici slobode misli, savjesti i vjere. Prvo baptističko vjersko svjedočanstvo iz [[1610.]] objašnjava da [[Isus Krist]] &amp;quot;nije spojio svjetsku vlast sa svojom crkvom.&amp;quot;&lt;br /&gt;
[[1639.]] je u koloniji [[Rhode Island]] koja je bila naseljena baptistima — kao prvoj zemlji na svijetu — bila garantirana potpuna vjerska sloboda.&lt;br /&gt;
Pored [[Kvekeri|kvekera]] se baptisti [[1777.]] zauzimaju za uvrštenje vjerske slobode u ustav Sjedinjenih Država. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
== Značajni baptisti ==&lt;br /&gt;
* Teolozi&lt;br /&gt;
** [[Thomas Helwys]]&lt;br /&gt;
** [[Roger Williams]]&lt;br /&gt;
** [[John Bunyan]]&lt;br /&gt;
** [[Charles Haddon Spurgeon]], engleski baptistički propovjednik i pisac &lt;br /&gt;
** [[Martin Luther King]],&lt;br /&gt;
** [[Jesse Jackson]], Američki borac za ljudska prava, osnivač  Rainbow Coalition&lt;br /&gt;
** [[Harvey Cox]], Teolog&lt;br /&gt;
** [[Hans Luckey]], Teolog&lt;br /&gt;
** [[Rudolf Thaut]], Teolog&lt;br /&gt;
** [[Billy Graham]], svjetski poznat evangelizator&lt;br /&gt;
** [[August Rauschenbusch]], njemačko-američki teolog&lt;br /&gt;
** [[Walter Rauschenbusch]], Osnivač &amp;quot;Socijalnog evanđelja&amp;quot; (&amp;#039;&amp;#039;social gospel&amp;#039;&amp;#039;)&lt;br /&gt;
** [[John Piper]], pastor baptističke crkve u Americi, autor mnogih knjiga i dr. teologije&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* Političari&lt;br /&gt;
** [[Abraham Lincoln]], 16. predsjednik SAD-a&lt;br /&gt;
** [[Harry S. Truman]], 33. predsjednik SAD-a&lt;br /&gt;
** [[Jimmy Carter]], 39. predsjednik SAD-a&lt;br /&gt;
** [[Bill Clinton]], 42. predsjednik SAD-a&lt;br /&gt;
** [[Levy Mwanawasa]], predsjednik [[Zambia|Zambije]] &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* Umjetnici i pisci&lt;br /&gt;
** [[Brian Littrell]], pjevač&lt;br /&gt;
** [[Aaron Carter]], pjevač&lt;br /&gt;
** [[Britney Spears]],pop pjevačica&lt;br /&gt;
** [[Johnny Cash]], country-pjevač&lt;br /&gt;
** [[Thomas A. Dorsey]], [[gospel]], soul, i blues pjevač, pianist&lt;br /&gt;
** [[Aretha Franklin]], gospel, soul, und blues pjevačica&lt;br /&gt;
** [[John Grisham]], pisac&lt;br /&gt;
** [[Mahalia Jackson]], gospel pjevačica&lt;br /&gt;
** [[Otis Redding]], soul pjevač&lt;br /&gt;
** [[Liz Mitchell]], gospel pjevačica&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* Ostali&lt;br /&gt;
** [[John D. Rockefeller]], Američki industrijalac&lt;br /&gt;
** [[Peter C. Dienel]], teolog i sociolog&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
== Vanjske poveznice ==&lt;br /&gt;
* {{hr}} [http://www.baptist.hr Savez baptističkih crkava]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Kategorija:Baptistička Crkva| ]]&lt;/div&gt;</summary>
		<author><name>WikiSysop</name></author>
	</entry>
</feed>