WikiSysop: bnz

2022-05-13T08:44:56Z

bnz

←Starija inačica		Inačica od 13. svibanj 2022. u 08:44
Redak 1:		Redak 1:
	~~<!--'''Banovac'''-->~~{{otheruses}}		{{otheruses}}

	'''Banovac''' je naziv za prvi hrvatski [[novac]] kovan u [[Pakrac]]u i [[Zagreb]]u otprilike u razdoblju od [[1235.]] do [[1384.]] godine.		'''Banovac''' je naziv za prvi hrvatski [[novac]] kovan u [[Pakrac]]u i [[Zagreb]]u otprilike u razdoblju od [[1235.]] do [[1384.]] godine.

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-08-13T11:54:44Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

{{otheruses}}

'''Banovac''' je naziv za prvi hrvatski [[novac]] kovan u [[Pakrac]]u i [[Zagreb]]u otprilike u razdoblju od [[1235.]] do [[1384.]] godine.

Godine [[1256.]]g. Pakrac je imao povlasticu kovanja novca. Smatra se da je to ujedno prva kovnica novca u Hrvata. MONETA REGIS P(ro) SCLAVONIA, naš banovac, je srebrni novac na kojemu je na prednjoj strani [[kuna (životinja)|kuna]] u trku, a na naličju patrijarhalni (dvostruki) [[križ]] s dvjema okrunjenim glavama.<ref>http://www.muzej-pakrac.hr/?vrsta=3&id=16 Muzej grada Pakraca</ref> Bio je najljepša i najcjenjenija od svih hrvatskih kovanica te prihvaćen kao stabilno platežno sredstvo i izvan područja za koje je prvobitno namijenjen.

== Povijest ==

Uz dubrovačke srebrnjake najkvalitetnija i najraširenija hrvatska srednjovjekovna autohtona moneta, poznata i priznata kao zdrava i stabilna srebrna valuta u mnogim europskim zemljama, bila je »moneta banalis« — slavonski banovac, koji je kovan u 13. i 14. stoljeću u kovnicama u Pakracu (od 1237. do 1260.) a zatim u Zagrebu od 1260. do 1384. kao »denarius zagrabiensis«. Ona je temelj velikog ugleda i doprinosa hrvatskoga kovničarstva europskoj i svjetskoj povijesti novčarstva jer su banovci kovani u postojanoj vrhunskoj finoći [[Srebro|srebra]] i kvaliteti kovanja, tako da su u toj epohi bili jedna od vrhunskih europskih moneta. On je bio djelo hrvatskih umjetnika i kovničara, a zbog državne zajednice Hrvata s Mađarima nosio je zajedničke oznake — uz hrvatsko državno znakovlje tu su bili ugarski kraljevski simboli. Banovci su zbog čistoće srebra i lijepe izrade već u 13. stoljeću postali »europski novac« i bili rabljeni u međunarodnoj trgovini za sva plaćanja diljem [[Srednja Europa|srednje Europe]]. Zbog ugleda kovničarske tradicije i zaštite kvalitete banovci su imali svoju posebnu slavonsku marku od otprilike 238 g (poslije 224,5 g) srebra iz koje se kovalo 5 penza od po 40 banovaca ili ukupno 200 banovaca (denara) ili 400 obola odnosno 1000 groša ili 2400 sitnih srebrnih bagatina. Da bi zaštitili kvalitetu banovca, srednjovjekovni hrvatski banovi i hercezi uvodili su vrlo stroge kovničke propise o kontroli kvalitete novca, često su se koristili i prekivanjem novca (renovatio monetarum) uz kompletnu zamjenu novčane mase. To je omogućavalo i otkrivanje krivotvoritelja, što se vidi iz sačuvane sudske dokumentacije.<ref>http://www.matica.hr/HRRevija/revija052.nsf/AllWebDocs/novcar Ante Milinović, Hrvatska novčarska baština, Hrvatska revija,Broj 2, Godište II. / 2002., {{ISSN|1330-2493}} (preuzeto 15. travnja 2012.)</ref>

== Izvori ==

{{Izvori}}

{{Matica hrvatska}}

== Vanjske poveznice ==
*[http://www.hr/hrvatska/gospodarstvo/novac/povijest Povijest hrvatskog novca]
*[http://www.pakrac.hr/zanimljivosti.aspx?IDMaterijala=377 "Banovac, 750 godina"] na Službenim internetskim stranicama grada Pakraca

{{Mrva-ekon}}
[[Kategorija:Kovani novac]]
[[Kategorija:Povijest Hrvatske (1102. – 1527.)]]

Banovac - Povijest promjena

WikiSysop: bnz

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica