Banat - Povijest promjena

Suradnik10 u (test) 01:19, 13. svibanj 2025.

2025-05-13T01:19:40Z

←Starija inačica		Inačica od 13. svibanj 2025. u 01:19
Redak 3:		Redak 3:
	'''Banat''' ([[rumunjski]]: ''Banat'', [[srpski]]: ''Банат'' ili ''Banat'', [[mađarski]]: ''Bánát'' ili ''Bánság'', [[njemački]]: ''Banat'', [[slovački]]: ''Banát'', [[Banatskobugarski jezik\|banatskobugarski]]: ''Banát'') je pokrajina u [[Rumunjska\|Rumunjskoj]], [[Srbija\|Srbiji]] ([[Vojvodina\|Vojvodini]]) i [[Mađarska\|Mađarskoj]]. Naziv Banat znači "pokrajina kojom upravlja [[ban]]".		'''Banat''' ([[rumunjski]]: ''Banat'', [[srpski]]: ''Банат'' ili ''Banat'', [[mađarski]]: ''Bánát'' ili ''Bánság'', [[njemački]]: ''Banat'', [[slovački]]: ''Banát'', [[Banatskobugarski jezik\|banatskobugarski]]: ''Banát'') je pokrajina u [[Rumunjska\|Rumunjskoj]], [[Srbija\|Srbiji]] ([[Vojvodina\|Vojvodini]]) i [[Mađarska\|Mađarskoj]]. Naziv Banat znači "pokrajina kojom upravlja [[ban]]".

			== Zemljopis ==
	Banat se proteže od rijeke Tise do Karpata. Rijeka [[Tisa]] na zapadu dijeli Banat od [[Bačka\|Bačke]]. Na jugu je omeđen rijekom [[Dunav]], na istoku [[Karpati\|Karpatskim gorjem]], a na sjeveru rijekom [[Moriš]].		Banat se proteže od rijeke Tise do Karpata. Rijeka [[Tisa]] na zapadu dijeli Banat od [[Bačka\|Bačke]]. Na jugu je omeđen rijekom [[Dunav]], na istoku [[Karpati\|Karpatskim gorjem]], a na sjeveru rijekom [[Moriš]].

			== Stanovništvo ==
	Značajniji gradovi u njemu su (s brojem stanovnika):		Značajniji gradovi u njemu su (s brojem stanovnika):

Redak 18:		Redak 20:
	*u Rumunjskoj:		*u Rumunjskoj:
	**[[Temišvar]] ([[rumunjski jezik\|rumunjski]]: Timişoara, 317.651)		**[[Temišvar]] ([[rumunjski jezik\|rumunjski]]: Timişoara, 317.651)
	**[[~~Rešica~~]] (Reşiţa, 83.985)		**[[Ričica (Rumunjska)\|Ričica]] (Reşiţa, 83.985)
	**[[Lugoj]] (44.571)		**[[Lugoj]] (44.571)
	**[[Caransebeş]] (28.294)		**[[Caransebeş]] (28.294)
Redak 25:		Redak 27:
	Rumunjskoj je nakon [[1. svjetski rat\|prvog svjetskog rata]] dodijeljen istočni Banat dok je zapadni dodijeljen [[Kraljevina SHS\|Kraljevini SHS]]. Taj dio kasnije je pripao Srbiji. Banat je također nacionalno šarolik. Tu žive [[Rumunji]], [[Srbi]], [[Mađari]], [[Nijemci]] (čiji se broj znatno smanjio nakon 2. svjetskog rata), [[Bugari]] ([[banatski Bugari]]), [[Hrvati]] i brojni drugi narodi.		Rumunjskoj je nakon [[1. svjetski rat\|prvog svjetskog rata]] dodijeljen istočni Banat dok je zapadni dodijeljen [[Kraljevina SHS\|Kraljevini SHS]]. Taj dio kasnije je pripao Srbiji. Banat je također nacionalno šarolik. Tu žive [[Rumunji]], [[Srbi]], [[Mađari]], [[Nijemci]] (čiji se broj znatno smanjio nakon 2. svjetskog rata), [[Bugari]] ([[banatski Bugari]]), [[Hrvati]] i brojni drugi narodi.

			=== Hrvati u Banatu ===
	Raštrkane diljem Banata se nalaze i hrvatske zajednice, podrijetlom iz raznih krajeva Hrvatske i BiH. Najpoznatiji su [[Krašovani]], a u Banatu se nalaze i Hrvati koji su nastanjivaju posjede koje je bila dobila Zagrebačka biskupija za posjede oduzete u Pokuplju.		Raštrkane diljem Banata se nalaze i hrvatske zajednice, podrijetlom iz raznih krajeva Hrvatske i BiH. Najpoznatiji su [[Krašovani]], a u Banatu se nalaze i Hrvati koji su nastanjivaju posjede koje je bila dobila Zagrebačka biskupija za posjede oduzete u Pokuplju.

			U Banat su Hrvati doselili u nekolikima navratima. Za vrijeme turske vlasti u plodnu banatsku nizinu doselli su se šokački Hrvati. Koncem 18. stoljeća u današnji Novi Bečej došla je jedna skupina Hrvata. Oko [[1765.]] u većim skupinama su se Hrvati ikavski štokavci iz Ličke i Modruške županije, zatim iz okolice Petrinje i Gline naselili u [[Perlez]] (u središnjem Banatu), Opavu ([[Opovo]]) i Starčevo u tzv. [[Gornjanski kraj]], a u manjim skupinama [[Borča\|Borču]], [[Glogonj]], [[Omoljica\|Omoljicu]] i [[Kovin]]. [[1778.]] godine se odlukom Marije Terezije preuređuje se Vojna krajina. Vojna uprava dobila je znatni dio posjeda zagrebačkoga biskupa i turopoljskog plemstva. Kao obeštećenje su nakon dugih pregovora 1801. oštećeni plemići dobili su posjede u središnjem Banatu. Dobili su selišta [[Sarča\|Sarču]] (danas Sutjeska), [[Modoš]] (danas Jaša Tomić) i [[Biled]] (u Rumunjskoj). Naselili su se u Neuzini (jedno vrijeme Nezsény, Horváth Neuzina ili [[Hrvatska Neuzina]]), Boku (nazivana Horváth Bóka ili [[Hrvatska Boka]]) i [[selište]] Biled. Hrvati su naselili još i Klariju (dio naselja [[Hrvatska Klarija]], danas Radojevo), [[Jarkovac]], [[Botoš]], [[Konak]] (Kanak) i [[Margitica\|Margiticu]] (Kismargita danas Banatska Dubica) odnosno sela u istočnom dijelu Zrenjanina. Jedan dio ovih naseljenika nastanio se u naseljima ([[Hrvatska Keča]], rum. Checea Croată) koja su danas u Rumunjskoj. Ukupno je oko 1.000 Hrvata naseljeno na području navedenih sela. Pored zamijenjene zemlje, pridošli plemići dobili su i kmetove iz srpskih, rumunjskih i bugarskih zajednica. Južni Banat (okolicu Pančeva) naselili su štokavci. Jedna se skupina Hrvata doselila u Potisje i Podunavlje, na područje od istočno od [[Titel]]a do Omoljice kod Pančeva. 1803. godine treći val hrvatskih naseljenika došao je u Banat. Hrvati iz triju karaševskih naselja [[Karaševo\|Karašova]], [[Lupak]]a i [[Klokotić]]a (rumunjski dio Banata) naselili su se u Karlsdorfu (danas Banatski Karlovac).<ref name=KaurićDanas>Razgovor s Goranom Kaurićem. Razgovarao Zlatko Ifković: [https://www.hkv.hr/razgovori/24448-hrvatski-jezik-moze-se-cuti-danas-i-u-banatu.html '' Razgovor s Goranom Kaurićem: Hrvatski jezik može se čuti danas i u Banatu '']. Portal HKV. 14. srpnja 2016. Pristupljeno 13. svibnja 2025.</ref>

			Banatske zajednice Hrvata nisu ostale odsječene od matične zajednice. Imali su i svoje škole sve dok nisu pripojene državnim školama. 1970-ih broj Hrvata se trostruko smanjio. Danas su Hrvati ostali u Zrenjaninu, Boki, Neuzina, Opovu, Bijeloj Crkvi, Ivanovu, Pančevu i Starčevu.<ref name=KaurićDanas/>

	== Mađarski dio Banata ==		== Mađarski dio Banata ==
Redak 39:		Redak 46:

	Najveći grad Banata je [[Temišvar]], a planinskog djela ove regije [[Lugoj]].		Najveći grad Banata je [[Temišvar]], a planinskog djela ove regije [[Lugoj]].

			== Izvori ==
			{{izvori}}

	[[Kategorija:Banat\| ]]		[[Kategorija:Banat\| ]]

WikiSysop: bnz

2022-05-13T07:17:43Z

bnz

←Starija inačica		Inačica od 13. svibanj 2022. u 07:17
Redak 1:		Redak 1:
	~~<!--'''Banat'''-->~~[[Datoteka:Banat location.png\|mini\|300px\|Položaj Banata u Europi]]		[[Datoteka:Banat location.png\|mini\|300px\|Položaj Banata u Europi]]
	[[Datoteka:Banat05.png\|mini\|300px\|Karta Banata]]		[[Datoteka:Banat05.png\|mini\|300px\|Karta Banata]]
	'''Banat''' ([[rumunjski]]: ''Banat'', [[srpski]]: ''Банат'' ili ''Banat'', [[mađarski]]: ''Bánát'' ili ''Bánság'', [[njemački]]: ''Banat'', [[slovački]]: ''Banát'', [[Banatskobugarski jezik\|banatskobugarski]]: ''Banát'') je pokrajina u [[Rumunjska\|Rumunjskoj]], [[Srbija\|Srbiji]] ([[Vojvodina\|Vojvodini]]) i [[Mađarska\|Mađarskoj]]. Naziv Banat znači "pokrajina kojom upravlja [[ban]]".		'''Banat''' ([[rumunjski]]: ''Banat'', [[srpski]]: ''Банат'' ili ''Banat'', [[mađarski]]: ''Bánát'' ili ''Bánság'', [[njemački]]: ''Banat'', [[slovački]]: ''Banát'', [[Banatskobugarski jezik\|banatskobugarski]]: ''Banát'') je pokrajina u [[Rumunjska\|Rumunjskoj]], [[Srbija\|Srbiji]] ([[Vojvodina\|Vojvodini]]) i [[Mađarska\|Mađarskoj]]. Naziv Banat znači "pokrajina kojom upravlja [[ban]]".

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-07-09T06:57:41Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

[[Datoteka:Banat location.png|mini|300px|Položaj Banata u Europi]]
[[Datoteka:Banat05.png|mini|300px|Karta Banata]]
'''Banat''' ([[rumunjski]]: ''Banat'', [[srpski]]: ''Банат'' ili ''Banat'', [[mađarski]]: ''Bánát'' ili ''Bánság'', [[njemački]]: ''Banat'', [[slovački]]: ''Banát'', [[Banatskobugarski jezik|banatskobugarski]]: ''Banát'') je pokrajina u [[Rumunjska|Rumunjskoj]], [[Srbija|Srbiji]] ([[Vojvodina|Vojvodini]]) i [[Mađarska|Mađarskoj]]. Naziv Banat znači "pokrajina kojom upravlja [[ban]]".

Banat se proteže od rijeke Tise do Karpata. Rijeka [[Tisa]] na zapadu dijeli Banat od [[Bačka|Bačke]]. Na jugu je omeđen rijekom [[Dunav]], na istoku [[Karpati|Karpatskim gorjem]], a na sjeveru rijekom [[Moriš]].

Značajniji gradovi u njemu su (s brojem stanovnika):

*u Srbiji (Vojvodini):
**[[Zrenjanin]] (79.545)
**[[Pančevo]] (76.110)
**[[Kikinda]] (41.825)
**[[Vršac]] (36.001)

*u Mađarskoj:
**[[Čongrad]] ([[mađarski jezik|mađarski]]: Csongrád, 18.713)

*u Rumunjskoj:
**[[Temišvar]] ([[rumunjski jezik|rumunjski]]: Timişoara, 317.651)
**[[Rešica]] (Reşiţa, 83.985)
**[[Lugoj]] (44.571)
**[[Caransebeş]] (28.294)

== Povijest ==
Rumunjskoj je nakon [[1. svjetski rat|prvog svjetskog rata]] dodijeljen istočni Banat dok je zapadni dodijeljen [[Kraljevina SHS|Kraljevini SHS]]. Taj dio kasnije je pripao Srbiji. Banat je također nacionalno šarolik. Tu žive [[Rumunji]], [[Srbi]], [[Mađari]], [[Nijemci]] (čiji se broj znatno smanjio nakon 2. svjetskog rata), [[Bugari]] ([[banatski Bugari]]), [[Hrvati]] i brojni drugi narodi.

Raštrkane diljem Banata se nalaze i hrvatske zajednice, podrijetlom iz raznih krajeva Hrvatske i BiH. Najpoznatiji su [[Krašovani]], a u Banatu se nalaze i Hrvati koji su nastanjivaju posjede koje je bila dobila Zagrebačka biskupija za posjede oduzete u Pokuplju.

== Mađarski dio Banata ==
Krajnji jugoistok Mađarske se nalazi u Banatu.

== Srbijanski dio Banata ==

== Rumunjski dio Banata ==
[[Datoteka:Banat.png|mini|desno|Rumunjski dio Banata]]
Rumunjski Banat obuhvaća i područje obronaka Karpatskih planina. Nacionalna je slika nešto homogenija nego u ostatku Banata. Banat uglavnom obuhvaća nizinska područja. Uglavnom se uzgajaju [[žitarice]] (preko 40%), zatim [[šećerna repa]], [[industrijsko bilje]], [[duhan]] i [[kukuruz]]. Klima je umjerena i slična kao i u hrvatskom dijelu prostoru [[Panonska nizina|Panonske nizine]], naravno nešto je kontinentalnija i suša s jakim vjetrovima u hladnijem djelu godine.

Banat je dugo bio pod [[Osmansko Carstvo|turskom]] okupacijom tako da je nakon protjerivanja Turaka u 18. st. u njemu živilo samo par desetaka tisuća ljudi. Zanimljivo je da Banatom nikad nije upravljao ban, nego je to trebala postati banovina.

Najveći grad Banata je [[Temišvar]], a planinskog djela ove regije [[Lugoj]].

[[Kategorija:Banat| ]]
[[Kategorija:Zemljopis Rumunjske]]
[[Kategorija:Zemljopis Mađarske]]
[[Kategorija:Zemljopis Srbije]]
[[Kategorija:Vojvodina]]