WikiSysop: bnz

2022-05-13T05:30:33Z

bnz

←Starija inačica		Inačica od 13. svibanj 2022. u 05:30
Redak 1:		Redak 1:
	~~<!--'''Balistika'''-->~~[[datoteka:Inclinedthrow.gif\|mini\|350px\|desno\|Razne [[putanja\|putanje]] u balistici ([[kosi hitac]]):<br>		[[datoteka:Inclinedthrow.gif\|mini\|350px\|desno\|Razne [[putanja\|putanje]] u balistici ([[kosi hitac]]):<br>
	Crna putanja: [[parabola]] kada nema otpora zraka,<br>		Crna putanja: [[parabola]] kada nema otpora zraka,<br>
	Plava putanja: Stokesova balistička krivulja <br>		Plava putanja: Stokesova balistička krivulja <br>

WikiSysop: Bot: Automatska zamjena teksta (-{{cite web +{{Citiranje weba)

2021-11-16T03:42:17Z

Bot: Automatska zamjena teksta (-{{cite web +{{Citiranje weba)

←Starija inačica		Inačica od 16. studeni 2021. u 03:42
Redak 35:		Redak 35:
	:<math> v_y = v_0 \cdot \sin \alpha - g \cdot t </math>		:<math> v_y = v_0 \cdot \sin \alpha - g \cdot t </math>

	Vrijeme i put potrebni da tijelo dođe do tjemena parabole jednaki su vremenu i putu koji su potrebni tijelu da [[slobodni pad\|padne]] na tlo. Kosi hitac u bezzračnom prostoru opisujemo jednadžbama: <ref>{{~~cite web~~ \| url=https://element.hr/artikli/file/1251 \| title= Kinematika 2.2 Krivocrtno gibanje \| work= Radna bilježnica - Mehanika - kinematika i dinamika Elementov portal za nastavnike \|author = \| accessdate= 25. veljače 2015. \| quote=}}</ref>		Vrijeme i put potrebni da tijelo dođe do tjemena parabole jednaki su vremenu i putu koji su potrebni tijelu da [[slobodni pad\|padne]] na tlo. Kosi hitac u bezzračnom prostoru opisujemo jednadžbama: <ref>{{Citiranje weba \| url=https://element.hr/artikli/file/1251 \| title= Kinematika 2.2 Krivocrtno gibanje \| work= Radna bilježnica - Mehanika - kinematika i dinamika Elementov portal za nastavnike \|author = \| accessdate= 25. veljače 2015. \| quote=}}</ref>

	:<math> x = (v_0 \cdot \cos \alpha) \cdot t </math>		:<math> x = (v_0 \cdot \cos \alpha) \cdot t </math>
Redak 41:		Redak 41:
	:<math> y = (v_0 \cdot \sin \alpha) \cdot t - g \cdot \frac{t^2}{2} </math>		:<math> y = (v_0 \cdot \sin \alpha) \cdot t - g \cdot \frac{t^2}{2} </math>

	[[Okomiti hitac]] i [[vodoravni hitac]] su posebni slučajevi kosog hica. <ref>{{~~cite web~~ \| url=http://rgn.hr/~lfrgic/nids_lfrgic/PDF_PRINT_MEHANIKA_II_KINEMATIKA/Print_N_E5_Hici_Krivolinijski_Kinematika_2008.pdf \| title= Krivolinijsko gibanje materijalne točke Sastavljeno gibanje 5.dio \| work= Mehanika II Kinematika \|author = Frgić, Lidija \| accessdate= 25. veljače 2015. \| quote=}}</ref> Izračunamo li ''t'' iz prve jednadžbe i uvrstimo u drugu, dobit ćemo '''jednadžbu kosog hica''', to jest parabole:		[[Okomiti hitac]] i [[vodoravni hitac]] su posebni slučajevi kosog hica. <ref>{{Citiranje weba \| url=http://rgn.hr/~lfrgic/nids_lfrgic/PDF_PRINT_MEHANIKA_II_KINEMATIKA/Print_N_E5_Hici_Krivolinijski_Kinematika_2008.pdf \| title= Krivolinijsko gibanje materijalne točke Sastavljeno gibanje 5.dio \| work= Mehanika II Kinematika \|author = Frgić, Lidija \| accessdate= 25. veljače 2015. \| quote=}}</ref> Izračunamo li ''t'' iz prve jednadžbe i uvrstimo u drugu, dobit ćemo '''jednadžbu kosog hica''', to jest parabole:

	:<math> y = x \cdot \tan \alpha - \frac{g}{2} \cdot \frac{x^2}{v_0^2 \cdot cos^2 \alpha} </math>		:<math> y = x \cdot \tan \alpha - \frac{g}{2} \cdot \frac{x^2}{v_0^2 \cdot cos^2 \alpha} </math>

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-09-15T16:23:18Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

[[datoteka:Inclinedthrow.gif|mini|350px|desno|Razne [[putanja|putanje]] u balistici ([[kosi hitac]]): 
Crna putanja: [[parabola]] kada nema otpora zraka, 
Plava putanja: Stokesova balistička krivulja 
Zelena putanja: Newtonova balistička krivulja.]]

[[datoteka:Ideal projectile motion for different angles.svg|mini|desno|350px|[[Kosi hitac]] [[projektil]]a koji je izbačen [[brzina|brzinom]] 10 [[Metar u sekundi|m/s]] pod različitim kutevima (u [[vakuum]]u).]]

[[datoteka:Mplwp ballistic trajectories velocities.svg|mini|350px|desno|Balistička [[krivulja]] projektila s otporom zraka i različitim početnim brzinama.]]

'''Balistika''' (iz [[starogrčki jezik|starogrčkog]] ''βάλλειν'', ''bállein'': bacati) je grana [[fizika|fizike]], koja izučava [[gibanje]] bačenih [[Tijelo (fizika)|tijela]], napose o [[brzina|brzini]], stazi ([[putanja|putanji]]) i dometu [[projektil]]a ispaljenih iz [[Vatreno oružje|vatrenog oružja]]. U posljednje vrijeme bavi se i projektiranjem projektila kako bi se postigao željeni učinak. „Ocem" balistike se slovi talijan [[Niccolò Fontana Tartaglia]]. Otkrio je mogućnost razgradnje pojedinih komponenti u kretanju bačenih tijela, a time mogućnost za izračunavanje njihovog kretanja.

Balistika se dijeli na sljedeće osnovne grane:
#unutarnja balistika koja proučava izgaranje [[barut]]a u [[cijev]]i, nastali [[tlak]], kontrukciju cijevi koje trebaju izdržati [[tlak]], brzinu zrna i slično;
#vanjska balistika koja proučava gibanje projektila nakon izlaska iz cijevi, koristeći se [[Newtonovi zakoni gibanja|Newtonovim zakonima gibanja]];
#balistika na cilju ili terminalna balistika koja proučava učinak djelovanja projektila na cilju (meti).

Ovisno o načinu proučavanja pojava i procesa, balistika se dijeli na:
#teorijsku (koja matematički modelira procese i pojave), i
#pokusnu (koja proučava metode i bilježi pojave pri opaljenju i kretanju projektila).

[[Galileo Galilei]] (1638.) otkrio da je staza (putanja) bačenog tijela [[parabola]], ako se zanemari [[otpor]] zraka. Uz taj uvjet proračun putanje, brzine u bilo kakvoj točki, dometa i drugo, vrlo je jednostavan. Međutim, zbog usporavanja zrna kao posljedice otpora zraka, skretanja zbog vjetra ([[Magnusov učinak]]) i zbog vlastite vrtnje zrna točan proračun staze (putanje) projektila vrlo je složen. <ref> '''balistika''', [http://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?ID=5525] "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2016.</ref>

== Hitac ==
'''Hitac''' je izbačaj tijela u [[prostor]] i složeno gibanje koje nastane kada na izbačeno tijelo djeluje [[sila teža]]. Ovisno o smjeru [[vektor]]a početne brzine prema sili teži, hitac može biti [[Vodoravni hitac|horizontalni ili vodoravni]] (gibanje [[materijalna točka|materijalne točke]] koja je izbačena vodoravno u polju sile teže), [[Okomiti hitac|okomiti]] (gibanje materijalne točke koja je izbačena u polju sile teže okomito prema gore ili prema dolje) i [[kosi hitac|kosi]] (gibanje materijalne točke koja je izbačena u polju sile teže pod kutom prema vodoravnoj ravnini). Ako je otpor zraka zanemariv, putanja gibanja je [[parabola]]. <ref> '''hitac''', [http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=25772] "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2015.</ref>

=== Kosi hitac ===
{{Glavni|Kosi hitac}}

'''Kosi hitac''' je složeno ili krivocrtno [[gibanje]] nastalo kada [[vektor]] početne [[brzina|brzine]] izbačenog [[Tijelo (fizika)|tijela]] (obično [[projektil]]) zatvara oštri [[kut]] prema vodoravnoj ravnini. [[Putanja]] tijela ima oblik [[parabola|parabole]] s tjemenom na vrhu. Na izbačeno tijelo djeluje vektor kose početne brzine te [[ubrzanje zemljine sile teže]].

Kod kosog hica [[gibanje]] je složeno. Takvo gibanje izvodi svako tijelo bačeno početnom brzinom ''v0'', pod nekim [[kut]]em ''α'' prema vodoravnoj ravnini, koji se zove '''elevacijski kut'''. Kada na projektil, koji smatramo materijalnom točkom, a koji se izbaci iz nekog [[oružje|oružja]], ne bi djelovala sila teža i otpor zraka, on bi se gibao pravocrtno i jednoliko. Radi lakšeg računanja kosu početnu brzinu ''v0'' rastavljamo na okomitu brzinu ''vy'' i vodoravnu brzinu ''vx''. Vodoravna brzina određuje udaljenost koju tijelo pređe na tlu, dok okomita [[brzina]] određuje [[visina|visinu]] na koju će tijelo dospjeti.

:<math> v_x=v_0 \cdot \cos \alpha </math>

:<math> v_y = v_0 \cdot \sin \alpha - g \cdot t </math>

Vrijeme i put potrebni da tijelo dođe do tjemena parabole jednaki su vremenu i putu koji su potrebni tijelu da [[slobodni pad|padne]] na tlo. Kosi hitac u bezzračnom prostoru opisujemo jednadžbama: <ref>{{cite web | url=https://element.hr/artikli/file/1251 | title= Kinematika 2.2 Krivocrtno gibanje | work= Radna bilježnica - Mehanika - kinematika i dinamika Elementov portal za nastavnike |author = | accessdate= 25. veljače 2015. | quote=}}</ref>

:<math> x = (v_0 \cdot \cos \alpha) \cdot t </math>

:<math> y = (v_0 \cdot \sin \alpha) \cdot t - g \cdot \frac{t^2}{2} </math>

[[Okomiti hitac]] i [[vodoravni hitac]] su posebni slučajevi kosog hica. <ref>{{cite web | url=http://rgn.hr/~lfrgic/nids_lfrgic/PDF_PRINT_MEHANIKA_II_KINEMATIKA/Print_N_E5_Hici_Krivolinijski_Kinematika_2008.pdf | title= Krivolinijsko gibanje materijalne točke Sastavljeno gibanje 5.dio | work= Mehanika II Kinematika |author = Frgić, Lidija | accessdate= 25. veljače 2015. | quote=}}</ref> Izračunamo li ''t'' iz prve jednadžbe i uvrstimo u drugu, dobit ćemo '''jednadžbu kosog hica''', to jest parabole:

:<math> y = x \cdot \tan \alpha - \frac{g}{2} \cdot \frac{x^2}{v_0^2 \cdot cos^2 \alpha} </math>

Iz te jednadžbe lako se izračuna domet ''D'', a to je ona točka gdje parabola siječe os x. Za tu točku je ''y'' = 0, a ''x'' = ''D'':

:<math> D = \frac{v_0^2}{g} \cdot \sin 2 \alpha </math>

Domet će biti najveći kada bude ''α'' = 45°, pa je:

:<math> D_{{max}} = \frac{v_0^2}{g} </math>

Projektil će postići svoju najveću [[visina|visinu]] kada je ''x = D/2'':

:<math> x = \frac{v_0^2}{g} \cdot \sin \alpha \cdot \cos \alpha </math>

Uvrstimo li tu vrijednost u jednadžbu parabole, dobit ćemo najveću dostignutu visinu:

:<math> h = \frac{v_0^2}{2 \cdot g} \cdot \sin^2 \alpha </math>

Ukupno vrijeme leta projektila od izbacivanja iz oružja do udara u zemlju je:

:<math> t = \frac{2 \cdot v_0 \cdot \sin \alpha}{g} </math>

U zrakopraznom prostoru krivulja kosog hica je simetrična, to jest uzlazna grana jednaka je silaznoj. Međutim u [[zrak]]u će zbog otpora zraka putanja biti nesimetrična i silazna će grana biti strmija od uzlazne. Ta krivulja kosog hica s nesimetričnim granama zove se [[Balistika|balistička]] krivulja. Da bi se postigao što veći domet, mora biti velika početna brzina i veliki elevacijski kut, te najpovoljniji oblik projektila tako da bi on mogao ući u područje razrijeđenog zraka u [[stratosfera|stratosferu]], gdje je otpor mnogo manji nego u nižem području, u [[troposfera|troposferi]], koja dosiže do 12 kilometara visine. <ref> Velimir Kruz: "Tehnička fizika za tehničke škole", "Školska knjiga" Zagreb, 1969.</ref>

== Izvori ==
{{izvori}}

== Vanjske poveznice ==
*[http://docs.google.com/viewer?a=v&q=cache:1313jLrXgD8J:hrcak.srce.hr/file/31444+terminalna+balistika&hl=hr&gl=hr&sig=AHIEtbQPJVywkPHbRbwUC2BJ_cdecAWfPg Hrcak]

[[Kategorija:Fizika]]

Balistika - Povijest promjena

WikiSysop: bnz

WikiSysop: Bot: Automatska zamjena teksta (-{{cite web +{{Citiranje weba)

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica