WikiSysop: bnz

2022-05-13T03:12:59Z

bnz

←Starija inačica		Inačica od 13. svibanj 2022. u 03:12
Redak 1:		Redak 1:
	~~<!--'''Baja'''-->~~{{Infookvir naselje		{{Infookvir naselje
	\| ime = Baja		\| ime = Baja
	\| ime_genitiv =		\| ime_genitiv =

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-08-31T09:26:15Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

{{Infookvir naselje
| ime = Baja
| ime_genitiv =
| izvorno_ime =
| nadimak =
| geslo =

| slika_panorama = Baja at night (1).JPG
| veličina_slike = 250px
| opis_slike = Baja noću

| slika_zastava = Flag of Baja.svg
| slika_zastava_veličina =
| slika_pečat =
| slika_pečat_veličina =
| slika_grb = HUN Baja Címer.svg
| slika_grb_veličina =

| slika_karta =
| veličina_karte =
| opis_karte =
| slika_karta1 =
| veličina_karte1 =
| opis_karte1 =
| slika_lokacijska_karta_država = Mađarska
| slika_lokacijska_karta_opis =

| širina-stupnjevi = 46 | širina-minute = 18 | širina-oznaka = N
| dužina-stupnjevi = 18 | dužina-minute = 95 | dužina-oznaka = E

| lokacija_ime = Država
| lokacija_info = {{ZD|M|MAĐ}} [[Mađarska]]
| lokacija1_ime = Mikroregija
| lokacija1_info = [[Bajska mikroregija]]
| lokacija2_ime = Županija
| lokacija2_info = [[Bačko-kiškunska županija]]
| lokacija3_ime =
| lokacija3_info =

| utemeljenje_ime =
| utemeljenje_datum =
| osnivač =
| nazvan_po =

| dijelovi =
| vrsta_dijelova =
| d1 = 

| vrsta_vlasti =
| vlast_bilješke =
| titula_vođe =
| ime_vođe =
| stranka_vođe =

| površina_bilješke =
| površina_ukupna = 177,61 km2
| površina_kopna =
| površina_vode =
| postotak_vode =

| visina =
| visina_izvor =
| visina_max =
| visina_min =

| stanovništvo_godina = 2009.
| stanovništvo_bilješke=
| stanovništvo = 37.707
| stanovništvo_gustoća = 210/km2

| vremenska_zona = [[CET]]
| utc_pomak = +1
| vremenska_zona_DST = [[CEST]]
| utc_pomak_DST = +2
| poštanski_broj = 6500
| pozivni_broj = +3679
| gradovi_prijatelji =

| web_stranica = www.bajavaros.hu

| bilješke =
}}

'''Baja''' ([[njemački jezik|nje]]. ''Baje, Frankenstadt'') je grad u jugoistočnoj [[Mađarska|Mađarskoj]].

== Zemljopis ==

Nalazi se na 46°11' sjeverne zemljopisne širine i 18°58' istočne zemljopisne dužine.

Zauzima površinu od 177,61 km2.

== Upravna organizacija ==

Upravno je sjedište istoimene [[bajska mikroregija|mikroregije]]. Nalazi se u [[Bačko-kiškunska županija|Bačko-kiškunskoj županiji]].

[[1900.]] je godine Baja dobila status grada<ref>[http://portal.ksh.hu/pls/portal/cp.hnt_history_goaeng?s=486 Mađarski središnji statistički ured]</ref>.
Od [[31. listopada]] [[1930.]], u grad Baju je uključeno naselje [[Fancaga]]/Vancaga.

Danas su dijelom Baje ove četvrti: Fancaga (Vancaga, Ručka), [[Vodica (Baja, Mađarska)|Vodica]], [[Peta (Baja, Mađarska)|Peta]], [[Pisak (Baja, Mađarska)|Pisak]], [[Salaši (Baja, Mađarska)|Salaši]], Jozsefváros, Belváros, Istvanmegye, Szentjanos, Kiscavoly, [[Livoda]],<ref>[http://travelingluck.com/Europe/Hungary/B%C3%A1cs-Kiskun/_3048754_Livoda.html Položaj Livode]</ref> Rokusvaros te nekadašnja sela [[Pandur (Baja, Mađarska)|Pandur]], [[Kakonj (Baja, Mađarska)|Kakonj]], zatim [[Bostani (Baja, Mađarska)|Bostani]], [[Gredina (Baja, Mađarska)|Gredina]], [[Vranješ (Baja, Mađarska)|Vranješ]], [[Babin dol (Baja, Mađarska)|Babin dol]], [[Vrtljac]] i dr. Brojni su toponimi imali hrvatske oblike do 1918., a poslije su pomađareni.<ref name="Karte">[[Ante Sekulić]]: Hrvatski bački mjestopisi - povijest hrvatskih imena mjesta u Bačko-bodroškoj županiji, Školska knjiga, Zagreb, 1994., str. 50-51</ref><ref>[http://hrcak.srce.hr/file/119928 v. o Vodici, 46.157599,18.938799]</ref><ref>[http://www.openstreetmap.org/?mlat=46.1833&mlon=18.9666&zoom=15 Položaj Gredine]</ref><ref>[http://travelingluck.com/Europe/Hungary/B%C3%A1cs-Kiskun/_3052139_Gredina.html Položaj Gredine]</ref><ref>[http://travelingluck.com/Europe/Hungary/B%C3%A1cs-Kiskun/_3056090_Als%C3%B3pandur.html Položaj Pandura]</ref>. Istočno, izvan grada nalazi se naselje [[Popovica]] koje upravno pripada Baji.<ref name="Mandić">[[Živko Mandić]]: [http://hrcak.srce.hr/file/11541 Folia onomastica croatica 14/2005. Hrvatska imena naseljenih mjesta u Madžarskoj], Folia onomastica croatica 14/2005.</ref>

U Baji se nalazi jedinica [[Hrvati u Mađarskoj|hrvatske manjinske samouprave]].

Delegat [[Hrvatska državna samouprava|Hrvatske državne samouprave]] u Mađarskoj za Baju ulazi kao predstavnik [[Bačka|Bačke]]. U sastavu od ožujka 2007. je to ''[[Joso Ostrogonac]]'' <ref>[http://volksgruppen.orf.at/hrvati/visti/stories/63793/ ÖRF] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110713223211/http://volksgruppen.orf.at/hrvati/visti/stories/63793/ |date=13. srpnja 2011. }} Odibrani delegati za Državnu samoupravu, 5. ožujka 2007.</ref>. 2011. je predsjednica hrvatske državne samouprave Angela Šokac Marković.

== Prosvjeta i znanost ==

U Baji je Filozofski fakultet, na kojem su studirali poznati hrvatski znanstvenici, kao što su [[Grgur Čevapović]], [[Miroljub Ante Evetović]], a srednju školu su pohađali [[Ivan Petreš Čudomil]], [[Fabijan Peštalić]]...

U Baji djeluje Općeprosvjetno središte [[Nijemci u Mađarskoj|Nijemaca u Mađarskoj]].<ref>[http://www.croatica.hu/fileadmin/glasnik/2011/glasnik2011-30-net.pdf Dodijeljene narodnosne stipendije] kormany.hu, [[Hrvatski glasnik (Budimpešta)|Hrvatski glasnik]], Budimpešta, 28. srpnja 2011., str.2</ref>

Školovanje na hrvatskom jeziku za hrvatsku manjinu je organizirano kao i u [[Bačaljmaš|Aljmašu]], [[Dušnok]]u, [[Baćino|Baćinu]], [[Bikić]]u i [[Kaćmar]]u, tako da se hrvatski jezik predaje kao predmet i to 4 odnosno 5 sati tjedno, i to u nižim razredima (1.-4.).<ref>[http://www.croatica.hu/fileadmin/glasnik/glasnik36_2.pdf Hrvatski glasnik] Više od 80 prvaka i domalo 500 učenika, 8. rujna 2005. {{pdf}}, 800 KB</ref>

== Povijest ==

[[Datoteka:Baja városháza.jpg|mini|desno|250px|Gradska vijećnica]]

Nije poznato kad je utemljena, ali se zna da je da je starija od [[Subotica|Subotice]], a mlađa od [[Bač]]a.

U rimsko se doba spominje [[castrum Petavium]].<ref name="sekulić4849">[[Ante Sekulić]]: Hrvatski bački mjestopisi - povijest hrvatskih imena mjesta u Bačko-bodroškoj županiji, Školska knjiga, Zagreb, 1994., str. 48-49</ref> [[Karlo Veliki]] podigao je tvrđavu [[Francovilla]] za obranu od mongolskih upada.<ref name="sekulić4849"/> Na području je Baje za vrijeme [[Avari|Avara]] ostalo tragova prstenova avarske izradbe.<ref name="sekulić4849"/>

Arhivski zapisi iz 1229. i 1260. spominje dušobrižnike u Baji koji su iz reda franjevaca, a podrijetlom iz Bosne i Dalmacije.<ref name="Karte"/>

Hrvati koje u spisima naziva se ''Dalmatincima'' pojavili su se u onom kraju nakon [[Tatari|tatarskih provala]], a pretpostavlja se da ih je ondje nastanio kralj [[Bela IV.]]<ref name="Karte"/> Prvotno je ondje postojala samo hrvatska župa koja je obuhvaćala Baju i okolna naselja, dok je druga hrvatska župa (opet u izvorima kao 'dalmatska') 1722. godine.
14. st. bilježi seobe iz Baje u Budim, Pečuh i Siget, a posljedica toga pojava je toponimijskih prezimena nastalih po imenu Baje "Bajac, Bajalija", obližnjeg Pandura ("Pandurac") Sentivana ("Sentivanac"), Segeta (Segetović) i Segedina (Segedinac).<ref name="Karte"/>

Raspuštanjem Vojne krajine, graničari su izgubili svoje povlastice pa su se odselili u druge krajeve južnije.<ref name="Karte"/>

1695. pronio se glas u osmanskim uspješnim pohodima, što je urodilo strahom od ponovne turske vlasti, pa se u Baju, onda najjače utvrđeni grad u Bačkoj, slio val doseljenika iz Subotice.<ref name="Karte"/>
1696. pokrenuta je franjevačka pučka škola.<ref name="Karte"/> 1699. je godine sklopljen je [[Karlovački mir]] i smireno je stanje na granici. Stabilizacija je bila kratkog roka, jer je 1703. izbio [[Rakoczijev ustanak]] i teror njegovih kuruca.<ref name="Karte"/>

1790-ih je bila važnim trgovišnim mjestom, jer su se u to vrijeme u njoj [[sajam|sajmovi]] održavali triput godišnje, a bila je najpoznatijim tržištem žita<ref name="Mjestopisi">Ante Sekulić: Hrvatski bački mjestopisi: povijest hrvatskih imena mjesta u Bačko-bordoškoj županiji, Školska knjiga, Zagreb, 1994. str. 95</ref>. Bila je i važnim lučkim pristaništem. Prometnu je i gospodarsku ulogu gubila izgradnjom željezničke mreže po Ugarskoj, osobito kad je otvorena pruga Budimpešta - Subotica - Zemun.<ref name="Karte"/> Premještanje prometa robe pogodilo je teretni promet ove luke, a potom je i pruga Baja - Subotica dala svoj obol.<ref name="Karte"/>

[[1858.]] postala je kraljevom poveljom grad s pravom slobodne uprave u kojem se održavaju municipalne skupštine. Središnjih desetljeća 19. stoljeća glavni su društveni slojevi u Baji bili seljaštvo, koje je bilo većinsko, te manjinski trgovci, crkvena i svjetovna gospoda, dok je obrtnika bilo vrlo malo.<ref name="Karte"/> U nekoliko navrata tijekom 18. i 19. stoljeća Baja je pretrpila zbog epidemija kuge i kolere, u dvama je velikim požarima 1819. i 1840. stradalo mnoštvo domova, razne zgrade i franjevački samostan, a susjedna Vancaga 1863.<ref name="Karte"/>

Još u 18. i sve do uvođenja agresivne asimilatorske politike u 19. st., Hrvati su u Baji bili apsolutna većina, a to se promijenilo uslijed snažne asimilacijske politike mađarskih vlasti i nepovoljnih međunarodnih okolnosti sredinom 19. st. i 20. st.<ref name="Kumpes">[http://hrcak.srce.hr/file/120186 Religija i etničnost kod Hrvata u Mađarskoj: sociialno- historijski pregled], autor Josip Kumpes, Etnol. tríb. 2 l, Vol. 28, l998., str. 9-33</ref> Tako je primjerice [[1883.]] ukinuta je nastava na hrvatskom jeziku u bajskim školama.<ref name="Karte"/><ref name="Bara4">[http://www.zkvh.org.rs/index.php/batina/povijest/69-pregled-povijesti-hrvata-u-vojvodini?start=4 Pregled povijesti Hrvata u Vojvodini - Narodni preporod - zasebni povijesni procesi Hrvata u Bačkoj, Banatu i Srijemu] autor [[Mario Bara]]</ref>

== Kultura ==

Baja je poznata po svojoj ribi te se u Baji održava manifestacija Bajska fišijada.<ref>[http://www.croatica.hu/fileadmin/glasnik/2011/glasnik2011-30-net.pdf Gradovi Baja i Šeljin predstavili se u Biogradu] kormany.hu, [[Hrvatski glasnik (Budimpešta)|Hrvatski glasnik]], Budimpešta, 28. srpnja 2011., str. 2</ref>

== Promet ==

Od Baje prema ostatku Mađarske vodi željeznička prometnica.

== Stanovništvo ==

U Baji živi 37.462 stanovnika (stanje 2005.).

Apsolutnu većinu čine [[Mađari]], 93,5%. [[Nijemci u Mađarskoj|Nijemci]] čine 2,7%, [[Hrvati u Mađarskoj|Hrvati]] 1,3%, [[Romi u Mađarskoj|Romi]] 0,5%, [[Srbi u Mađarskoj|Srbi]] 0,4%, [[Slovaci u Mađarskoj|Slovaci]] 0,1%, a ostali 1,5% ([[Židovi u Mađarskoj|Židovi i dr.]]).

=== Hrvati u Baji ===

Bajski su Hrvati bili svojevremeno najznačajnija nacionalna zajednica u tom gradu, a vremenom je rastao broj [[Nijemci|Nijemaca]] i [[Srbi|Srba]].

[[Bunjevci|Bunjevački]] Hrvati su se doselili na bajske prostore [[1688.]] godine <ref>[http://www.croatica.hu/fileadmin/glasnik/2008/glasnik23i.pdf Hrv. glasnik br.23/2008.] Obilježena 320. obljetnica doselidbe bunjevačkih Hrvata, 5. lipnja 2008.</ref>.

Oslobađanjem okolnih područja od turske vlasti, Mađari se u značajnom broju naseljavaju u ovim krajevima. Do tada, Hrvati su u starim dokumentima bili zapisani kao ''[[Dalmatinci]]'' (''Natio Dalmatica''). Vremenom su se [[mađarizacija|asimilirali]] u Mađare.

Dio je Hrvata otišao u Kraljevinu SHS nakon raspada Austro-Ugarske, odnosno nakon što je granica povučena u neposrednom susjedstvu. Godine 1881. [[Ivan Mihalović]] je u Baji objavio gramatiku hrvatskog jezika.<ref name="Bara4"/>

Za mađarizaciju Hrvata kriva je agresivna asimilatorska politika Ugarske države koja je 1883. ukinula nastavu na hrvatskom u bajskim školama, a i ugarskih crkvenih vlasti, koje su tome pridonijeli "jer ne treba uvoditi ukinuti jezik pošto dio Bunjevaca ... razumije mađarski".<ref name="Karte"/>. [[Mijo Mandić]] pokrenuo je godinu poslije list [[Neven (novine, Baja)|Neven]].<ref name="Karte"/> Krivnju za mađarizaciju snose i vojvođanski Srbi iz onih vremena, jer su krivo poistovjećivali vjeru i naciju, pa su bunjevačke Hrvate uvrštavali među katoličke Mađare. ([[Živko Mandić]])<ref name="Karte"/> Tih su desetljeća kao dio hrvatskih preporodnih kretanja mjesni Hrvati ossnovali Obrtničku čitaonicu i Gospodarsko društvo.<ref name="Karte"/>

U Baji su kapelanima bili [[Ivan Evetović]] i [[Lajčo Budanović]].Kad je Lajčo Budanović bio župnikom u Baji, ondje je osnovana [[1910.]] [[Bajska kršćanska čitaonica]].<ref name="Karte"/><ref name="Bara4"/> Filozofiju su predavali [[Luka Čilić]], [[Jeronim Lipovčević]], predavač je bio i [[Ante Miroljub Evetović]].<ref name="Karte"/> Gvardijan je bio [[Luka Karagić]], a nesuđeni je gvardijan bio Nikola Kesić.<ref name="Karte"/>

Od hrvatskih književnika, u Baji su djelovali [[Mišo Jelić]], [[Grgur Peštalić]] i ostali.

U Baji se rodio mađarski povjesničar [[Dinko Šokčević]] i franjevački predavač Petar Lipovac i [[Luka Čilić]], Luka Matošević.<ref name="Karte"/> Djetinjstvo je u Baji proveo [[Mladen Barbarić]].<ref name="Karte"/>

U Baji je izlazio hrvatski časopis i dnevnik [[Neven (novine, Baja)|Neven]], kojeg je pokrenuo [[Mijo Mandić]].

U Baji se održava kulturna manifestacija bajskih Hrvata koja se zove ''Veliko prelo bačkih Hrvata'' <ref>[http://radio.croatica.hu/index.php?option=com_content&task=view&id=262&Itemid=26 Croatica.hu] Prela, balovi i pokladne zabave u Bačkoj 2008.</ref>. Pored te, u Baji se održava još jedna manifestacija na hrvatskom jeziku, a održava se u Gradskoj knjižnici i općeprosvjetnom središtu "Endre Ady": ''Hrvatska (bunjevačka) večer'' <ref>[http://radio.croatica.hu/index.php/vijesti/vijesti/404-odluka-javne-zaklade-za-nacionalne-i-etnike-manjine-u-maarskoj-o-raspodjeli-financijskih-sredtava-u-kategoriji-kulturni-i-vjerski-programi-na-materinskom-jeziku Radio Croatica] Odluka Javne zaklade za nacionalne i etničke manjine u Mađarskoj o raspodjeli financijskih sredtava u kategoriji kulturni i vjerski programi na materinskom jeziku</ref>.

== Poznate osobe ==

* [[Luka Čilić]], hrv. pisac iz Mađarske
* [[Ivan Evetović]]
* [[Lajčo Budanović]]
* Jeronim Lipovčević
* [[Ante Miroljub Evetović]]
* [[Luka Karagić]]
* Nikola Kesić
* [[Mišo Jelić]]
* [[Grgo Peštalić]]
* [[Dinko Šokčević]]
* Petar Lipovac
* Luka Matošević
* [[Mladen Barbarić (pisac)|Mladen Barbarić]]
* [[Mijo Mandić]]
* [[Ivan Mihalović]]

== Gradovi prijatelji ==

* {{ZD|F|FRA}} [[Argentan]], Francuska
* {{ZD|S|SRB}} [[Sombor]], Srbija
* {{ZD|N|NJE}} [[Waiblingen]], Njemačka
* {{ZD|M|MAĐ}} [[Hódmezővásárhely|Vašarelj]], Mađarska
* {{ZD|R|RUM}} [[Târgu Mureş]], Rumunjska
* {{ZD|R|RUM}} [[Sângeorgiu de Pădure]], Rumunjska
* {{ZD|D|DAN}} [[Thisted]], Danska
* {{ZD|H|HRV}} [[Labin]], Hrvatska (sporazum o suradnji iz 2006.)<ref>[http://www.croatica.hu/fileadmin/glasnik/2011/glasnik2011-33-net.pdf Baja, Labin], [[Hrvatski glasnik (Budimpešta)|Hrvatski glasnik]], 18. kolovoza 2011.</ref>

== Vidi još ==

* [[Bajski trokut]]

== Izvori ==

{{izvori}}

== Vanjske poveznice ==

* [http://www.baja.hu Baja Város Honlapja - Főoldal] Službene stranice grada Baje

{{coord|46.181257|-18.955021|display=title}}

{{Dunav}}

[[Kategorija:Baja| ]]
[[Kategorija:Gradovi u Mađarskoj|Baja]]

Baja - Povijest promjena

WikiSysop: bnz

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica