Bagdad - Povijest promjena

Suradnik10: Zamjena teksta - '.-2' u '. — 2'

2025-04-08T02:06:13Z

Zamjena teksta - '.-2' u '. — 2'

←Starija inačica		Inačica od 8. travanj 2025. u 02:06
Redak 74:		Redak 74:
	Za vrijeme [[Harun al-Rašid\|Haruna al-Rašida]], službeno ''Madinat al-Salam'' ("Grad mira") doživljava najveću slavu, koja se spominje u ''[[Tisuću i jedna noć\|Tisuću i jednoj noći]]'', kada je bio jedan od najbogatijih i najvećih gradova na svijetu. Jedini gradovi slične veličine i utjecaja bili su [[Carigrad]], [[Córdoba (Španjolska)\|Córdoba]], [[Marv]] i [[Kaifeng]]. Počeo je gubiti moć kada je [[809.]] prijestolnica premještena u [[Samara\|Samaru]], potom invazijama iranskih [[Bujidi\|Bujida]], a katastrofalno je opustošen [[1258.]] godine provalom [[Mongolsko Carstvo\|Mongola]] pod [[Hulagu-kan]]om. Godine [[1401.]] osvojio ga je [[Timur Veliki]], a [[1524.]] potpao je pod vlast perzijske [[Safavidi\|safavidske dinastije]]. Pod vlašću sultana [[Sulejman Veličanstveni\|Sulejmana I.]] grad je [[1534.]] godine postao dio [[Osmansko Carstvo\|Osmanskog carstva]], a u kratkom razdoblju (1623.-1638.) ponovo je pod [[Safavidsko Carstvo\|safavidskom]] vlašću, a potom opet u rukama [[Osmanlije\|Osmanlija]] sve do [[Prvi svjetski rat\|Prvog svetskog rata (1914.-1918.)]]. Godine [[1921.]] postaje prijestolnica [[Iračko kraljevstvo\|kraljevine Irak]]. Godine [[1958.]] državnim udarom u Bagdadu okončana je monarhija. Tijekom [[20. stoljeće\|20. stoljeća]] grad se proširio teritorijalno i demografski. Teško je oštećen u bombardiranju tijekom [[Zaljevski rat\|rata u Perzijskom zaljevu]], i od tada je pod međunarodnim trgovačkim sankcijama više od jednog desetljeća.		Za vrijeme [[Harun al-Rašid\|Haruna al-Rašida]], službeno ''Madinat al-Salam'' ("Grad mira") doživljava najveću slavu, koja se spominje u ''[[Tisuću i jedna noć\|Tisuću i jednoj noći]]'', kada je bio jedan od najbogatijih i najvećih gradova na svijetu. Jedini gradovi slične veličine i utjecaja bili su [[Carigrad]], [[Córdoba (Španjolska)\|Córdoba]], [[Marv]] i [[Kaifeng]]. Počeo je gubiti moć kada je [[809.]] prijestolnica premještena u [[Samara\|Samaru]], potom invazijama iranskih [[Bujidi\|Bujida]], a katastrofalno je opustošen [[1258.]] godine provalom [[Mongolsko Carstvo\|Mongola]] pod [[Hulagu-kan]]om. Godine [[1401.]] osvojio ga je [[Timur Veliki]], a [[1524.]] potpao je pod vlast perzijske [[Safavidi\|safavidske dinastije]]. Pod vlašću sultana [[Sulejman Veličanstveni\|Sulejmana I.]] grad je [[1534.]] godine postao dio [[Osmansko Carstvo\|Osmanskog carstva]], a u kratkom razdoblju (1623.-1638.) ponovo je pod [[Safavidsko Carstvo\|safavidskom]] vlašću, a potom opet u rukama [[Osmanlije\|Osmanlija]] sve do [[Prvi svjetski rat\|Prvog svetskog rata (1914.-1918.)]]. Godine [[1921.]] postaje prijestolnica [[Iračko kraljevstvo\|kraljevine Irak]]. Godine [[1958.]] državnim udarom u Bagdadu okončana je monarhija. Tijekom [[20. stoljeće\|20. stoljeća]] grad se proširio teritorijalno i demografski. Teško je oštećen u bombardiranju tijekom [[Zaljevski rat\|rata u Perzijskom zaljevu]], i od tada je pod međunarodnim trgovačkim sankcijama više od jednog desetljeća.

	Danas se grad oporavlja nakon [[Rat u Iraku\|američke okupacije Iraka (2003.-2010.)]], ali je još uvijek središte čestih terorističkih napada i [[Irački gerilci\|protuvladinih provokacija]].<ref>[http://en.wikipedia.org/wiki/Insurgency_in_Iraq Iraqi insurgency] {{eng icon}} Posjećeno 6. srpnja 2012.</ref>		Danas se grad oporavlja nakon [[Rat u Iraku\|američke okupacije Iraka (2003. — 2010.)]], ali je još uvijek središte čestih terorističkih napada i [[Irački gerilci\|protuvladinih provokacija]].<ref>[http://en.wikipedia.org/wiki/Insurgency_in_Iraq Iraqi insurgency] {{eng icon}} Posjećeno 6. srpnja 2012.</ref>

	==Znamenitosti==		==Znamenitosti==

WikiSysop: bnz

2022-05-13T01:56:08Z

bnz

←Starija inačica		Inačica od 13. svibanj 2022. u 01:56
Redak 1:		Redak 1:
	~~<!--'''Bagdad'''-->~~{{Infookvir naselje		{{Infookvir naselje
	\| ime = Bagdad		\| ime = Bagdad
	\| ime_genitiv =Bagdada		\| ime_genitiv =Bagdada

WikiSysop: Bot: Automatska zamjena teksta (-{{Commonscat(.*?)}} +)

2021-11-17T05:39:27Z

Bot: Automatska zamjena teksta (-{{Commonscat(.*?)}} +)

←Starija inačica		Inačica od 17. studeni 2021. u 05:39
Redak 125:		Redak 125:

	== Vanjske poveznice ==		== Vanjske poveznice ==
	~~{{Commonscat\|Baghdad}}~~
	*[https://web.archive.org/web/20161011182836/http://www.amanatbaghdad.gov.iq/ Službene stranice pokrajine Bagdad]		*[https://web.archive.org/web/20161011182836/http://www.amanatbaghdad.gov.iq/ Službene stranice pokrajine Bagdad]

WikiSysop: Bot: Automatska zamjena teksta (-{{Naselje +{{Infookvir naselje)

2021-11-05T08:04:14Z

Bot: Automatska zamjena teksta (-{{Naselje +{{Infookvir naselje)

←Starija inačica		Inačica od 5. studeni 2021. u 08:04
Redak 1:		Redak 1:
	<!--'''Bagdad'''-->{{~~Naselje~~		<!--'''Bagdad'''-->{{Infookvir naselje
	\| ime = Bagdad		\| ime = Bagdad
	\| ime_genitiv =Bagdada		\| ime_genitiv =Bagdada

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-07-24T00:07:59Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

{{Naselje
| ime = Bagdad
| ime_genitiv =Bagdada
| izvorno_ime =<small>بغداد Baġdād</small>

| slika_panorama =
| veličina_slike = 270px
| opis_slike = Znamenitosti Bagdada: Ishtar Hotel, Državni muzej Iraka, Džamija Al-Kadhimija, Bagdadski toranj, Republikanska palača, Spomenik neznanom vojniku

| slika_karta =Baghdad_nima_2003.jpg
| veličina_karte = 270px
| opis_karte = Zemljovid grada Bagdada
| slika_zastava =
| slika_zastava_veličina =
| slika_pečat =
| slika_pečat_veličina =

| slika_lokacijska_karta_država = Irak

| nadimak = "Božji dar"
| geslo =

| širina-stupnjevi = 33
| širina-minute = 20
| širina-oznaka = N
| dužina-stupnjevi = 44
| dužina-minute = 26
| dužina-oznaka = E

| lokacija_ime =[[Popis država|Država]]
| lokacija_info ={{ZD+X/I|IRK}}
| lokacija1_ime =[[Iračke oblasti|Oblast]]
| lokacija1_info =[[Bagdadska oblast]]

| vrsta_vlasti =
| vlast_bilješke =
| titula_vođe =Gradonačelnik
| ime_vođe =Saber Nabet Al-Essawi
| stranka_vođe =
| titula_vođe1 =

| površina_bilješke =
| površina_uža =
| površina_šira = 2260,2 [[km²]]
| visina = 34 m
| stanovništvo_godina = 2011.
| stanovništvo_bilješke =
| stanovništvo = 7,216.040
| stanovništvo_gustoća =
| stanovništvo_uže =
| vremenska_zona = EET (UTC+3)
| utc_pomak =
| vremenska_zona_DST =
| utc_pomak_DST =
| poštanski_broj =
| pozivni_broj = 00964/1
| gradovi_prijatelji =
}}
'''Bagdad''' ([[arapski]] بغداد ''Baghdād'', [[perzijski]]: ''Baɣdād'') je glavni grad [[Irak]]a i [[luka]] na [[Tigris]]u, te drugi najveći grad u [[Jugozapadna Azija|Jugozapadnoj Aziji]], poslije [[Teheran]]a i drugi najveći grad [[Arapski svijet|arapskog svijeta]], poslije [[Kairo|Kaira]]<ref>[http://search.eb.com/eb/article-9109394 Bagdad] {{eng oznaka}} Encyclopædia Britannica 2006</ref>.

Vrlo brzo nakon osnutka u [[8. stoljeće|8. stoljeću]], Bagdad je postao prijestolnica [[Abasidski kalifat|Abasidskog kalifata]], središte [[Islam]]a, trgovine i znanosti. Tijekom [[srednji vijek|srednjeg vijeka]] je jedno vrijeme, s oko 1,2 milijuna stanovnika, bio i najveći grad na svijetu<ref>[http://en.wikipedia.org/wiki/List_of_largest_cities_throughout_history#cite_note-27 Veličine gradova kroz povijest] na Wikipediji {{eng oznaka}}</ref>. Grad je dugo propadao nakon mongolske invazije [[1258.]] godine, desetkovan pošastima i izmjenama stranih vladara. Tek nakon uspostave neovisnog [[Irak]]a [[1938.]] godine grad se obnavlja u značajno središte arapske kulture.

U Bagdadu se nalazi pet od ukupno osam iračkih sveučilišta. Osnovno školstvo je besplatno, no ipak je nepismenost i dalje velika.
[[Datoteka:Baghdad,_Iraq.JPG|mini|lijevo|275px|<center>Satelitska fotografija središnjeg Bagdada]]

==Klima==

U Bagdadu je [[suptropi|suptropska]] [[aridna klima]] i jedan je od najtoplijih velegradova na svijetu. Temperatura na području Bagdada kreće se od 16,4 °C zimi do 43,5[[°C]] u srpnju i kolovozu. Najveće padaline su u rujnu i svibnju, s prosječnih oko 150 mm. Dana [[11. siječnja]] [[2008.]] godine, po prvi put u posljednjih stotinu godina, pao je lagani snijeg<ref>{{Citiranje časopisa |url=http://afp.google.com/article/ALeqM5huPkYk4bGVvo1Sa1tWeH-tgENiFw |accessdate=9. lipnja 2007. |title=Afp.google.com |archiveurl=https://web.archive.org/web/20070609092458/http://afp.google.com/article/ALeqM5huPkYk4bGVvo1Sa1tWeH-tgENiFw |archivedate=9. lipnja 2007. }}</ref>.

==Povijest==
[[Datoteka:Baghdad_150_to_300_AH.gif|mini|lijevo|<center>Zemljovid srednjovjekovnog Bagdada (767.-912.)]]
Iako je ovo područje bilo naseljeno od [[prapovijest]]i ([[Babilon]] se nalazi samo 85 km južnije), te se spominje na [[Asirija|asirskim]] glinenim pločicama kao ''Baghdadu'' još u 9. stoljeću pr. Kr. i kraljevskom pečatu na opekama kralja [[Nabukodonozor]]a u 6. stoljeću pr. Kr., osnivanje Bagdada kao grada pripisuje se [[Abasidi|abasidskom]] kalifu [[Abu Džafar al-Mansur|Abu Džafaru al-Mansuru]] koji je [[762.]] godine izgradnju povjerio [[Perzijanci|perzijskim]] [[Barmakidi]]ma iz [[Balh]]a. Novoizgrađena [[prijestolnica]] bila je kružnog oblika ([[Promjer|d]] = 2 [[km]]) i naselilo ju je stanovništvo iz [[Ktezifont]]a, bivše [[Sasanidsko Perzijsko Carstvo|sasanidske]] prijestolnice koja je prepuštena zubu vremena. Ovaj se grad zajedno sa susjednom helenističkom [[Seleukija|Seleukijom]] odnosno kaldejskim [[Opis (Mezopotamija)|Opisom]] nalazio oko 30 [[km]] južnije, dok je još stariji [[Babilon]] smješten 85 [[km]] južnije. [[Etimologija|Etimološko]] podrijetlo Bagdada dolazi od [[Perzijski jezik|perzijskih]] riječi ''Bag'' ("[[Bog]]") i ''Dad'' ("dat"); "Božji dar".
[[Datoteka:DiezAlbumsFallOfBaghdad.jpg|mini|lijevo|<center>Rašid-ad-Din, ''Mongolsko pustošenje Bagdada 1258. god.'', dvostruka iluminacija iz djela Gami at-tavarih iz 14. st., Staatsbibliothek Berlin]]
Za vrijeme [[Harun al-Rašid|Haruna al-Rašida]], službeno ''Madinat al-Salam'' ("Grad mira") doživljava najveću slavu, koja se spominje u ''[[Tisuću i jedna noć|Tisuću i jednoj noći]]'', kada je bio jedan od najbogatijih i najvećih gradova na svijetu. Jedini gradovi slične veličine i utjecaja bili su [[Carigrad]], [[Córdoba (Španjolska)|Córdoba]], [[Marv]] i [[Kaifeng]]. Počeo je gubiti moć kada je [[809.]] prijestolnica premještena u [[Samara|Samaru]], potom invazijama iranskih [[Bujidi|Bujida]], a katastrofalno je opustošen [[1258.]] godine provalom [[Mongolsko Carstvo|Mongola]] pod [[Hulagu-kan]]om. Godine [[1401.]] osvojio ga je [[Timur Veliki]], a [[1524.]] potpao je pod vlast perzijske [[Safavidi|safavidske dinastije]]. Pod vlašću sultana [[Sulejman Veličanstveni|Sulejmana I.]] grad je [[1534.]] godine postao dio [[Osmansko Carstvo|Osmanskog carstva]], a u kratkom razdoblju (1623.-1638.) ponovo je pod [[Safavidsko Carstvo|safavidskom]] vlašću, a potom opet u rukama [[Osmanlije|Osmanlija]] sve do [[Prvi svjetski rat|Prvog svetskog rata (1914.-1918.)]]. Godine [[1921.]] postaje prijestolnica [[Iračko kraljevstvo|kraljevine Irak]]. Godine [[1958.]] državnim udarom u Bagdadu okončana je monarhija. Tijekom [[20. stoljeće|20. stoljeća]] grad se proširio teritorijalno i demografski. Teško je oštećen u bombardiranju tijekom [[Zaljevski rat|rata u Perzijskom zaljevu]], i od tada je pod međunarodnim trgovačkim sankcijama više od jednog desetljeća.

Danas se grad oporavlja nakon [[Rat u Iraku|američke okupacije Iraka (2003.-2010.)]], ali je još uvijek središte čestih terorističkih napada i [[Irački gerilci|protuvladinih provokacija]].<ref>[http://en.wikipedia.org/wiki/Insurgency_in_Iraq Iraqi insurgency] {{eng icon}} Posjećeno 6. srpnja 2012.</ref>

==Znamenitosti==

[[Slika:KadhimaynMosque.jpg|mini|<center>Džamija Al-Kadhimija]]

[[Slika:Baghdad-bank-hires.jpg|mini|<center>Bagdadska središnja banka]]
Jedna od najstarijih građevina je Abasidska palača (12.-13. st.) koja je dio povijesnog središta grada sa [[Sokak]] Sarajem ("Palača trgovine") i [[medresa|medresom]] al-Mustansirija iz istog razdoblja.
Džamija Al-Kadhimija ("Dvojice koji progutaše svoj bijes") iz 15. stoljeća nalazi se u predgrađu Bagdada, a sadrži grobnice sedmog i devetog [[šijiti|šijitskog]] [[imam]]a (od dvanaest najvećih), [[Musa al-Kazim|Muse al-Kazima]] i [[Muhamed al-Taki|Muhameda al-Takija]]. Zbog toga se smatra za jednim od najvažnijih šijitskih svetišta na svijetu.

Nacionalni muzej Iraka je posjedovao neprocjenjivu kolekciju povijesnih predmeta i umjetnina, ali je tijekom okupacije Bagdada 2003. godine kolekcija opustošena.
Internacionalna zračna luka Bagdad (BIAP), najveća u Iraku, nalazi se 16 km od središta grada i svake godine potroši oko 900 milijuna [[$]] kako bi primila do 7,5 milijuna putnika. Tada je stradao i Badadski zoološki vrt koji je bio najveći na Bliskom istoku, no nakon 2003. godine tek 35 životinja, od njih 650, je preživjelo<ref>[http://www.bbc.co.uk/radio4/thechoice/pip/sszoc/ The Choice, featuring Lawrence Anthony] BBC radio 4, 4. rujna 2007. {{eng oznaka}} Preuzeto 6. srpnja 2012.</ref>.

Spomenik neznanom junaku na Velikom trgu proslava iz 1980. godine podignut je početkom [[Iransko-irački rat|Iransko-iračkog rata]] (1980.-88.) kako bi se obilježila mučenička smrt iračkih vojnika, a 1989. godine mu je dodan Trijumfalni luk ("Mačevi pobjede").

<gallery perrow="5">
Slika:Baghdad_old_Abbasid_Minaret.jpg|<center>Suk al-Ghazel je nastariji mineret u Mezopotamiji (901.-07.)
Slika:Baghdad_International_Airport_(October_2003).jpg|<center>Bagdadska zračna luka
</gallery>

== Stanovništvo ==

Velika većina stanovništva su [[Arapi]], a u gradu postoji i značajna nacionalna zajednica [[Kurdi|Kurda]], kao i manje zajednice [[Turkmeni|Turkmena]], [[Sirija]]ca i [[Sudan]]aca.

95% stanovništva grada su [[musliman]]i, zbog čega gradsku sliku krase mnogobrojne džamije. Bagdad je i povijesno sjedište patrijarha [[Asirska crkva istoka|Asirske Crkve istoka]].

=== Poznate osobe ===
* [[Adil Abd al-Mahdi]], šiitsko-irački političar, trenutni irački potpredsjednik
* [[Iyad Allawi]], irački političar, bivši premijer vlade
* [[Zaha Hadid]], iračko-britanska arhitektica i profesorica
* [[Qusai Hussein]], drugi sin Saddama Husseina
* [[Ibn Kammuna]], filozof
* [[Yaqub ibn Killis]], egipatski vezir za vrijeme Fatimida
* [[Bassam Salih Kubba]], zamjenik ministra vanjskih poslova (april - juni 2004)
* [[Abd al-Karim Qasim]], irački političar i premijer od 1958. do 1963.

==Gradovi prijatelji==
Bagdad ima ugovore o partnerstvu sa sljedećim gradovima:

* {{ZD|J|JOR}} [[Amman]], [[Jordan]]
* {{ZD|L|LIB}} [[Bejrut]], [[Libanon]]
* {{ZD|U|UAE}} [[Dubai]], [[Ujedinjeni Arapski Emirati]]

==Izvori==
{{izvori}}

* Jacob Lassner: The Caliph’s personal Domain. The City Plan of Baghdad Re-Examined. IN: Hourani/Stern (Hrsg.): The Islamic City. Oxford 1970.
* Jacob Lassner: The Topography of Baghdad in the Early Middle Ages. Text and Studies, Detroit 1970.
* Vincenzo Strika und Jabir Khalil: The islamic Architecture of Baghdad. The Results of a Joint Italian – Iraqi Survey, Napoli 1987.

== Vanjske poveznice ==
{{Commonscat|Baghdad}}
*[https://web.archive.org/web/20161011182836/http://www.amanatbaghdad.gov.iq/ Službene stranice pokrajine Bagdad]

[[Kategorija:Glavni gradovi u Aziji]]
[[Kategorija:Arheološki lokaliteti u Aziji]]
[[Kategorija:Drevni gradovi]]
[[Kategorija:Gradovi u Iraku]]
[[Kategorija:Gradovi na Svilenom putu]]