Suradnik10: Zamjena teksta - '{{(.)ikizvor' u '{{HIEizvor'

2026-03-10T01:27:55Z

Zamjena teksta - '{{(.)ikizvor' u '{{HIEizvor'

←Starija inačica		Inačica od 10. ožujak 2026. u 01:27
Redak 66:		Redak 66:


	{{~~Wikizvor~~\|Badnjak}}		{{HIEizvor\|Badnjak}}

	== Povezani članci ==		== Povezani članci ==

Suradnik10: Zamjena teksta - '{{(.)ommonscat(.*)}}' u ''

2026-03-08T17:56:37Z

Zamjena teksta - '{{(.)ommonscat(.*)}}' u ''

←Starija inačica		Inačica od 8. ožujak 2026. u 17:56
Redak 65:		Redak 65:
	{{izvori}}		{{izvori}}

	~~{{commonscat\|Christmas Eve}}~~
	{{Wikizvor\|Badnjak}}		{{Wikizvor\|Badnjak}}

Suradnik10: Zamjena teksta - '{{Predložak:' u '{{'

2025-04-06T20:47:40Z

Zamjena teksta - '{{Predložak:' u '{{'

←Starija inačica		Inačica od 6. travanj 2025. u 20:47
Redak 72:		Redak 72:
	* [[Dubrovačka kolenda]]		* [[Dubrovačka kolenda]]

	{{~~Predložak:~~Božić}}		{{Božić}}

	[[Kategorija:Božić]]		[[Kategorija:Božić]]

WikiSysop: bnz

2022-05-13T01:32:29Z

bnz

←Starija inačica		Inačica od 13. svibanj 2022. u 01:32
Redak 1:		Redak 1:
	~~<!--'''Badnjak'''-->~~[[Datoteka:Julaftonen av Carl Larsson 1904.jpg\|mini\|Slika "Badnjak" švedskog slikara Carla Larssona]]		[[Datoteka:Julaftonen av Carl Larsson 1904.jpg\|mini\|Slika "Badnjak" švedskog slikara Carla Larssona]]

	'''Badnjak''', '''Badnji dan''' ili '''Badnja večer''' je naziv [[dan]]a prije [[Božić]]a u [[kršćanstvo\|kršćanskom]] [[kalendar]]u.		'''Badnjak''', '''Badnji dan''' ili '''Badnja večer''' je naziv [[dan]]a prije [[Božić]]a u [[kršćanstvo\|kršćanskom]] [[kalendar]]u.

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-12-21T09:55:48Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

[[Datoteka:Julaftonen av Carl Larsson 1904.jpg|mini|Slika "Badnjak" švedskog slikara Carla Larssona]]

'''Badnjak''', '''Badnji dan''' ili '''Badnja večer''' je naziv [[dan]]a prije [[Božić]]a u [[kršćanstvo|kršćanskom]] [[kalendar]]u.

Ovo je dan prije [[Božić]]a, dan kada se slavi rođenje [[Isus Krist|Isusa Krista]]. "Badnjak" je također [[ime]] za [[Stablo|drvo]] koje se pali na [[Ognjište|ognjištu]] za Badnjak. Na Badnjak se uređuje [[kuća]] za Božić te se kiti [[božićno drvce]]. Tradicionalno se na Badnjak [[post]]i, iako [[Katolička Crkva]] post ne smatra obveznim.

Po [[Gregorijanski kalendar|gregorijanskom kalendaru]] Badnjak pada [[24. prosinca]] te ga toga dana slave u [[Katoličanstvo|katoličanstvu]] i [[Protestantizam|protestantizmu]].

Po [[Julijanski kalendar|julijanskom kalendaru]] Badnjak pada također [[24. prosinca]], međutim to je [[6. siječnja]] po [[Gregorijanski kalendar|gregorijanskom kalendaru]] te ga toga dana slave u nekim [[Pravoslavlje|pravoslavnim]] crkvama.

Na sam su se Badnjak ukućani rano ustajali, a žene su napravile božićni objed, pospremile dom i pripremale nemrsnu hranu za večeru, jer se na Badnjak posti. Uglavnom se jela [[riba]], često [[bakalar]], pekao [[kruh]] koji bi bio na stolu sve do blagdana [[Sveta tri kralja]], a njegova je veličina simbolizirala obilje naredne godine. Muškarci su pak hranili stoku koja je također trebala biti spokojna zbog božićnih svetkovina, a također su pripremali drva za ogrjev i nabavljali hranu koju bi domaćice potom pripravljale. Nakon večere odlazilo bi se na tradicionalnu misu, tzv. [[polnoćka|polnoćku]], na kojoj bi se dočekao Božić.

== Ime ==
Ime Badnjaka povezano je s [[riječ]]ju "bdjeti" ([[staroslavenski jezik|stsl.]] ''bad'') jer se na taj dan bdjelo čekajući [[Isus]]ovo rođenje. Zbog samog običaja bdjenja i nekadašnje situacije bez električne struje i modernih sprava, bilo je nužno osvijetliti prostorije svijećama, koje su ujedno postale i simboli novog života i nade. Izrađivale su se posebne svijeće, tzv. voštanice, a često su se povezivale tri svijeće hrvatskom trobojnicom.

== Običaji ==
Badnjak ili Badnji dan bogat je božićnim običajima i folklornim sadržajima.<ref>http://www.made-in-croatia.com.hr/index.php?inc=OSTALO-tradicija-Bozic-razno-02 Preuzeto 28. studenog 2016.</ref> Narodni običaji u vezi Badnjaka dosta su stari i do danas se dosta [[običaj]]a izgubilo ili zaboravilo. U različitim krajevima, običaji se razlikuju u nekim elementima, a u mnogim krajevima dosta se običaja izgubilo te su danas prilagođeni životu u gradu. Ipak, i pored tolike raznovrsnosti i razlika, ipak postoji i dosta zajedničkih običaja koji su vrlo slični, kao i sjećanje na neke običaje koji se više ne rade ali postoji sjećanje da se u nekom [[selo|selu]] nekada i to radilo prije nego što se to napustilo. Na Badnjak postoje brojni običaji, kojima je svrha želja za blagostanjem, dobrim urodom, napretkom i dobrim zdravljem.<ref>http://www.varazdinske-vijesti.hr/aktualno/biskup-mrzljak-predvodi-polnocku-u-varazdinskoj-katedrali/2654 Preuzeto 28. studenog 2016.</ref>

=== Badnja večera ===
Badnja večera sastoji se od posne, ali bogate trpeze. Nakon blagoslova i molitve, na jelovniku će se naći [[riba]], [[salata]] od [[grah]]a, [[krumpir]], [[kiseli kupus]]. Posebno priređena jela obilježena su kršćanskim simbolima, a blagovanje je pak isprepleteno božićnim nazdravicama i običajima koji su usmjereni društvenom i gospodarskom dobru članova [[obitelj]]i. Glavno jelo je u pravilu [[bakalar]], ili u nedostatku bakalara, i neka druga vrsta ribe<ref>http://www.hic.hr/bozic-hrvata01.htm Preuzeto 27. studenog 2016.</ref>, morske ili slatkovodne poput [[sardina]], [[pastrva|pastrve]], [[orada|orade]], [[brancin]]a, [[šaran]]a i sl., ovisno o regiji. Bakalar se priprema “na bijelo”, kao namaz ili na lešo. Priprema li se kao namaz, u još topli, očišćeni bakalar umiješa se [[maslinovo ulje]] te se začini [[češnjak]]om, [[peršin]]om, [[sol]]ju i [[papar|paprom]]. Također, poslužuje se bakalar s [[povrće]]m, na crveno ili složenac od bakalara.<ref>http://www.24sata.hr/lifestyle/vecera-za-badnjak-mirise-na-ribu-i-morske-plodove-42253 Preuzeto 27. studenog 2016.</ref>

Večera protječe u [[mir]]u i tišini, često uz [[svjetlost]] [[svijeća]]. U nekim krajevima peku se dva različito ukrašena [[kruh]]a; jedan za Badnjak, a drugi za [[Božić]]. Drugdje se peče samo jedan kruh koji na stolu treba biti od Badnjaka do Sveta tri kralja, a ovisno o podneblju se naziva česnica, litanja, božić, krsnica, križica. Njegova veličina je znak obilja u idućoj godini.<ref>http://www.jutarnji.hr/domidizajn/inspiracije/badnja-vecer/3446717/ Preuzeto 27. studenog 2016.</ref> Na Badnju večer, noć pred Božić peče se pečenica za sutrašnji [[blagdan]]. Nekada je na Badnjak po crkvenim pravilima bio strogi [[post]] i [[nemrs]], ali više nije tako zapovijeđeno i dozvoljeno je jesti meso i ne postiti.<ref>http://www.veritas.hr/casopisi/2009_12/12_2009_posta.html Preuzeto 27. studenog 2016.</ref> U službenom crkvenom zakoniku ne navode se dani [[došašće|došašća]], pa ni Badnji dan, kao izričiti pokornički dani, što znači da Badnji dan nije određen kao dan u koji bi bio obvezan post. Stari ljudi pamte da je i Badnji dan bio i službeno određen kao dan na koji se obvezno treba postiti, no reformom liturgije i discipline u [[Katolička Crkva|Katoličkoj Crkvi]] na [[Drugi vatikanski koncil|Drugom vatikanskom koncilu]] ta je odredba ukinuta.<ref>http://www.glas-koncila.hr/portal.html?catID=6&conID=243&act=show Preuzeto 27. studenog 2016.</ref>

Badnji dan je pun rituala i simbolike, živopisnih radnji. Domaćin pozdravlja ukućane pozdravom koji naviješta skori Božić "Hvaljen [[Isus]]! Dobro vam došla badnja večer"! Na taj pozdrav slijedi odgovor: "I s tobom zajedno!" Negdje je pozdrav bogatiji sadržajem: "Hvaljen vam bio Isus i Marija. Čestita vam Badnjica!" Odgovor glasi: "Čestita ti bila i duša, svitla obraza ko i do sada!"<ref>http://www.hrt.hr/arhiv/bozic_09/badnjak.htm Preuzeto 27. studenog 2016.</ref>

Tijekom dana, domaćica u jednu posudu stavlja razne vrste [[žitarica]], suhih [[šljiva]], [[orah]]a i [[jabuka]] i to sve stoji na [[stol]]u, gdje se [[večera]]. Ponegdje se posuda stavi i kod ognjišta. [[Žito]]m iz posude posipa se badnjak, [[slama]] i [[položajnik]]. Položajnik je ritualni gost, prvi posjetitelj koji dolazi u kuću jednom godišnje za vrijeme zimskih blagdana, do [[Bogojavljenje|Bogojavljenja]] ([[Sveta tri kralja|Sv. Tri kralja]]) i vjerovalo se, da donosi kućanstvu [[sreća|sreću]], rodnost i [[bogatstvo]]. Obred je poznat kod [[Slaveni|Slavena]].

Pred večer domaćin unosi badnjak i slamu u [[kuća|kuću]]. Slama se tumači kao sjećanje, da se Isus rodio na slami, čime je simbol jasli u betlehemskoj spilji. U prošlosti se večeralo na slami na kućnom podu, pa se zato i danas, ispod stola za kojim se večera na Badnjak, stavi malo slame. Loženje badnjaka je u vezi s ognjem i ognjištem. Loženje badnjaka je središnji element simbolike rađanja novog [[sunce|sunca]], jer je i Badnji dan odmah poslije [[Ravnodnevica|ravnodnevice]].

=== Slama ===
Slama se u Podravini donosi u [[plahta|plahti]], a u okolici Petrinje u [[koš]]ari. Slama bi se postavila pod stolom pjevajući božićne pjesme. Često su žene izvlačile slamke, koja bi uhvatila dužu, imala bi veću i bolju preslicu. Od ostatka slame pravili su se vijenci i snopovi, koji su simbolizirali plodnost i dobar urod ili bi se slama postavila na stol prekrivena, najčešće [[bijela|bijelim]], stolnjakom. Na slami se sjedilo i pričalo sve do odlaska na misu [[polnoćka|polnoćku]], a često se po noći na njoj i spavalo, simbolizirajući samog [[Isus]]a.

Važnu ulogu ima i božićno zelenilo, premda je na [[selo|selu]] manje zastupljeno od slame. Važan simbol je i božićno žito. Na jugu Dalmacije i Hercegovine, raznim grančicama ukrašava se unutrašnjost kuća. Na [[Pelješac|Pelješcu]] se badnjak okiti [[ružmarin]]om, maslinom i [[lovor]]om te prelije vinom i pšenicom. Pjeva se: "Gombin, gombinje, zdravje i veseje, dušam na spasenje".

=== Božićno drvce ===
{{glavni|Božićno drvce}}

Tradicionalno, božićna se drvca ukrašavaju na Badnjak ([[24. prosinca]]), a iznose se na blagdan [[Sveta tri kralja]] odnosno [[Bogojavljenje]] ([[6. siječnja]]) kada i završavaju božićni blagdani. S vjerojatnim podrijetlom u europskim predkršćanskim kulturama, božićno drvce ima dugu [[povijest]] te je u različitim kulturama postalo uobičajen zimski prizor. Božićno drvce jedna je od najpoznatijih i najpopularnijih tradicija koje se povezuju s proslavom [[Božić]]a.

Ukrašavanje božićnog drvca počelo je najvjerojatnije u [[Njemačka|Njemačkoj]] u 18. stoljeću, a potom se proširilo po [[svijet]]u. Brojni se gradovi i zemlje zalažu za prvenstvo u kićenju božićnog drvca, ali prava domovina ovog običaja nije poznata. Premda je kićenje božićnog drvca stari običaj, u [[Hrvatska|hrvatskim]] krajevima on nije bio raširen sve do sredine 19. stoljeća.<ref>http://www.tportal.hr/portalplus/teen/47590/Zasto-kitimo-bozicno-drvce.html Preuzeto 28. studenog 2016.</ref> To je obično zimzeleno stablo koje se unosi u dom ili se postavlja na otvorenom, a tijekom dana oko [[Božić]]a ukrašava se kuglicama, slasticama te božićnim lampicama, malim raznobojnim svjetiljakama, dok su se prije češće ukrašavala [[svijeća]]ma. Na vrh drvca često se postavljaju [[anđeo]] ili [[zvijezda repatica]] koja predstavlja [[Betlehemska zvijezda|Betlehemsku zvijezdu]] iz priče o rođenju [[Isus Krist|Isusa Krista]].

=== Panj badnjak ===
Stari je običaj bio unijeti na dan prije Božića tri velika panja, koja simboliziraju [[Trojstvo (nauk)|Sveto Trojstvo]] i postaviti ih pored ognjišta. Iz njihove [[vatra|vatre]] palile su se [[svijeća|svijeće]], a često bi se u vatru u kojoj su ti panjevi gorjeli dodao dio gozbe i pića, a njihova bi [[vatra]] trebala donijeti mir i dobro ukućanima. Badnjakom se nazivao i samo jedan veliki panj ili pak velika [[zelena]] grana, koju se obično prislanjalo uza zid, bilo s vanjske, bilo s unutarnje strane doma. Kad bi otac [[obitelj]]i unosio badnjak, čestitao bi ukućanima koji bi mu potom uzvraćali. Prema badnjaku se odnosilo kao prema živom biću, a išlo se toliko daleko da ga se posipalo pšenicom, zalijevalo [[vino]]m, a davali bi mu i ostatke hrane. Kada bi se zapalio tinjao bi do Sveta tri kralja i vjerovalo se da će onu kuću u kojoj se ugasi zadesiti nesreća.<ref>http://www.dnevno.hr/magazin/lifestyle/nemojmo-ih-zaboraviti-ovo-su-stari-hrvatski-bozicni-obicaji-109783#axzz4RLNq3diK Preuzeto 28. studenog 2016.</ref>

U kuću je obično otac obitelji unosio slamu koju bi se rasprostrlo po podu, simbolizirajući [[Isus]]ovo rođenje u staji na slami. O tome govore i stihovi pjesme [[s:Radujte se narodi|Radujte se narodi]]: "Vidi Božje otajstvo u podrtoj štalici i tko trpi uboštvo na toj tvrdoj slamici".

=== Polnoćka ===

Polnoćka ili misa polnoćka katoličko je [[misa|misno]] slavlje kojim započinje [[Božić]]. Slavi se noću (obično u [[ponoć]] ili u večernjim satima [[Badnjak]]a-dječja polnoćka) [[24. prosinca|24.]]-[[25. prosinca]], u čast rođenja [[Isus Krist|Isusa Krista]]. Prije početka sv. mise često se organizira molitveno-meditativno bdijenje s prigodnim programom.

U crkve na polnoćke tradicionalno dolaze i brojne obitelji s djecom. Općenito dolazi više vjernika nego inače tijekom nedjeljnih svetih misa. U katedralama, misu polnoćku predvode biskupi uz prigodne propovijedi, a obično se misa prenosi i putem medija kao što su televizija i radio. Bog dolazi svijetu. To je prva tajna svete noći, čudo Božića.<ref>http://www.franjevci-split.hr/index.php?option=com_content&view=article&id=1786&Itemid=55 Preuzeto 28. studenog 2016.</ref>

Pjevaju se božićne pjesme kao primjerice ''[[Radujte se narodi]]'' i ''[[Tiha noć]]'' te druge. Nakon mise, vjernici jedni drugima čestitaju Božić. Nekada su momci poklanjali jabuke djevojkama, a nakon toga odlazilo se kući i obitelj je Božić provodila u molitvi, pjesmi, igri i veselju.<ref>http://www.vgdanas.hr/Info/Clanak/14114/kada-su-bozic-bile-jabuke-slama-ispod-stola-obitelj--.aspx Preuzeto 28. studenog 2016.</ref>

=== Kolenda ===
{{glavni|Kolenda}}

Kolenda je stari običaj čestitanja. Kolendari obilazeći ulice, kuće i stanove pjesmom (kolendom) nazdravljaju [[Badnji dan]], i čestitaju nadolazeći [[Božić]] i [[Nova godina|Novu godinu]]. Kolendari mogu nositi i razne glazbene instrumente, najčešće [[mandolina|mandoline]], [[gitara|gitare]] i [[harmonika|harmonike]], čijim sviranjem uljepšavaju kolendu.

Običaj kolendavanja očuvan je u Dubrovniku i okolici do danas, a kolenda se pjeva u noći Badnjaka i Stare godine. Današnje kolendavanje očuvano je u promijenjenom obliku, a najomiljenije je kod [[djeca|djece]], no i grupe odraslih kolendara u ove dane pjesmom na [[Stradun]]u i starim gradskim ulicama svojim sugrađanima i gostima čestitaju blagdane.<ref>http://www.dulist.hr/?option=com_content&task=view&id=3083&Itemid=185 Preuzeto 28. studenog 2016.</ref>

Na prijelazu u [[19. stoljeće]] kolendari su uoči dana pojedinih svetaca te Božića, Nove godine ili [[Sveta tri kralja]] pjevale kolende na ulicama i pred vratima prijatelja ili rodbine. Grupe kolendara su obično pjevale cijelu noć, a domaćini su ih častili suhim [[smokva]]ma, [[naranča]]ma, [[rogač]]ima, raznim slasticama, sokovima, [[vino]]m, rakijom, a u novije vrijeme i novcem.

== Izvori ==
{{izvori}}

{{commonscat|Christmas Eve}}
{{Wikizvor|Badnjak}}

== Povezani članci ==
* [[Kolenda]]
* [[Dubrovačka kolenda]]

{{Predložak:Božić}}

[[Kategorija:Božić]]
[[Kategorija:Kršćanski blagdani]]
[[Kategorija:Došašće]]

[[da:Jul#Juleaften]]

Badnjak - Povijest promjena

Suradnik10: Zamjena teksta - '{{(.)ikizvor' u '{{HIEizvor'

Suradnik10: Zamjena teksta - '{{(.)ommonscat(.*)}}' u ''

Suradnik10: Zamjena teksta - '{{Predložak:' u '{{'

WikiSysop: bnz

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica