WikiSysop: bnz

2022-05-13T00:55:18Z

bnz

←Starija inačica		Inačica od 13. svibanj 2022. u 00:55
Redak 1:		Redak 1:
	~~<!--'''Backus-Naurov oblik'''-->~~'''Backus-Naurov oblik''' (još i '''Backus-Naurov formalizam''', '''Backusov normalni oblik''', '''Panini-Backusov oblik''' ili '''Backus-Naurova forma'''<ref name="InfoRjecnik">Kiš Miroslav, ''Englesko-hrvatski i hrvatsko-engleski informatički rječnik'', Zagreb, Naklada Ljevak, 2000., str. 93</ref> - obično samo kratko kao '''BNF''', od engl. ''Backus-Naur form'') [[metasintaksa]] je korištena za izražavanje [[kontekstno neovisna gramatika\|kontekstno neovisnih gramatika]]: to jest, formalnih način opisa [[formalni jezik\|formalnih jezika]].		'''Backus-Naurov oblik''' (još i '''Backus-Naurov formalizam''', '''Backusov normalni oblik''', '''Panini-Backusov oblik''' ili '''Backus-Naurova forma'''<ref name="InfoRjecnik">Kiš Miroslav, ''Englesko-hrvatski i hrvatsko-engleski informatički rječnik'', Zagreb, Naklada Ljevak, 2000., str. 93</ref> - obično samo kratko kao '''BNF''', od engl. ''Backus-Naur form'') [[metasintaksa]] je korištena za izražavanje [[kontekstno neovisna gramatika\|kontekstno neovisnih gramatika]]: to jest, formalnih način opisa [[formalni jezik\|formalnih jezika]].

	BNF je naširoko korištena [[notacija]] za [[gramatika\|gramatike]] računalnih [[programski jezik\|programskih jezika]], [[instrukcijski skup\|instrukcijskih skupova]] i [[komunikacijski protokol\|komunikacijskih protokola]], te kao jedna od mogućih notacija za prikaz dijelova gramatike [[prirodni jezik\|prirodnog jezika]] (npr. [[Chandas\|''stope'' u Sanskrit pjesništvu]]). Većina udžbenika iz teorije programskih jezika i/ili semantike dokumentiraju programski jezik baš u BNF notaciji.		BNF je naširoko korištena [[notacija]] za [[gramatika\|gramatike]] računalnih [[programski jezik\|programskih jezika]], [[instrukcijski skup\|instrukcijskih skupova]] i [[komunikacijski protokol\|komunikacijskih protokola]], te kao jedna od mogućih notacija za prikaz dijelova gramatike [[prirodni jezik\|prirodnog jezika]] (npr. [[Chandas\|''stope'' u Sanskrit pjesništvu]]). Većina udžbenika iz teorije programskih jezika i/ili semantike dokumentiraju programski jezik baš u BNF notaciji.

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-08-21T03:58:12Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

'''Backus-Naurov oblik''' (još i '''Backus-Naurov formalizam''', '''Backusov normalni oblik''', '''Panini-Backusov oblik''' ili '''Backus-Naurova forma'''<ref name="InfoRjecnik">Kiš Miroslav, ''Englesko-hrvatski i hrvatsko-engleski informatički rječnik'', Zagreb, Naklada Ljevak, 2000., str. 93</ref> - obično samo kratko kao '''BNF''', od engl. ''Backus-Naur form'') [[metasintaksa]] je korištena za izražavanje [[kontekstno neovisna gramatika|kontekstno neovisnih gramatika]]: to jest, formalnih način opisa [[formalni jezik|formalnih jezika]].

BNF je naširoko korištena [[notacija]] za [[gramatika|gramatike]] računalnih [[programski jezik|programskih jezika]], [[instrukcijski skup|instrukcijskih skupova]] i [[komunikacijski protokol|komunikacijskih protokola]], te kao jedna od mogućih notacija za prikaz dijelova gramatike [[prirodni jezik|prirodnog jezika]] (npr. [[Chandas|''stope'' u Sanskrit pjesništvu]]). Većina udžbenika iz teorije programskih jezika i/ili semantike dokumentiraju programski jezik baš u BNF notaciji.

Postoje mnoga proširenja i varijante BNF.

== Povijest ==
[[John Backus]] je stvorio ovu notaciju kako bi izrazio gramatiku [[ALGOL]]-a. Na prvoj konferenciji ''World Computer Congress'', koja se dogodila u Parizu [[1959.]], Backus je predstavio svoj rad pod nazivom ''"The syntax and semantics of the proposed international algebraic language of the Zurich ACM-GAMM Conference"'', formalni opis jezika IAL koji je kasnije prozvan [[ALGOL 58]]. Formalni jezik koji je on predstavio je bio zasnovan na sustavu produkcija [[Emil Post|Emila Posta]]. [[Formalna gramatika|Generativne gramatike]] su bile aktivno područje matematičkog proučavanja, npr. od strane [[Noam Chomsky|Noama Chomskyja]], koji ih je primjenio na gramatiku prirodnih jezika.<ref name="Chomsky1956">Chomsky, Noam, "Three Models for the Description of Language," ''IRE Transactions on Information Theory'', Vol. 2 No. 2, pp. 113-123, 1956.</ref> <ref name="Chomsky1957">Chomsky, Noam, ''Syntactic Structures'', Mouton, The Hague, 1957.</ref>

[[Peter Naur]] je kasnije pojednostavio Backusovu notaciju kako bi minimizirao skup korištenih znakova (karaktera), te se na prijedlog [[Donald Knuth|Donalda Knutha]] njegovo ime dodalo u znak priznanja njegova doprinosa.

Backus-Naurov oblik ili BNF gramatike imaju značajne sličnosti sa {{Unicode|[[Pāṇini]]jevim}} gramatičkim pravilima, te se notacija stoga ponekad naziva i '''Panini-Backusov oblik'''.

== Uvod ==
BNF specifikacija je skup produkcijskih pravila, koji su zapisani kao

<simbol> ::= <izraz sa simbolima>

gdje je <[[simbol]]> ''[[nezavršni simbol]]'', a [[Izraz (matematika)|izraz]] se sastoji od slijedova simbola i/ili slijedova odvojenih [[uspravnom crtom]]., '|', označujući mogućnost [[izbor]]a, pri čemu je svaka jedinka izbora moguća zamjena za krajnje lijevi simbol produkcije. Simboli koji se nikad ne pojavljuju na lijevoj strani produkcije se zovu ''[[završni simbol]]i''.

== Primjer ==
Kao primjer, razmotrimo BNF za poštanske adrese u [[Sjedinjene Američke Države|SAD-u]]:

<poštanska-adresa> ::= <ime-dio> <adresa-ulice-dio> <poštanski-broj-dio>

<ime-dio> ::= <osobni-dio> <prezime> <opc-jr-dio> <kraj-linije>
| <osobni-dio> <ime-dio>

<osobni-dio> ::= <ime> | <inicijal> "."

<adresa-ulice-dio> ::= <opc-stan-broj> <kućni-broj> <ime-ulice> <kraj-linije>

<poštanski-broj-dio> ::= <ime-grada> "," <kodni-broj-države> <poštanski-broj> <kraj-linije>

Što se čita na sljedeći način:
:* Poštanska se adresa sastoji do dijela za ime, nakon kojeg slijedi ime ulice te poštanski broj.
:* ime-dio se sastoji od ili osobni-dio nakon kojeg slijedi [[prezime]] nakon kojeg slijedi opcionalni "jr-dio" (Jr., Sr., ili broj dinastije) te oznaka kraja linije, ili osobnog dijela nakon kojeg slijedi ime-dio (ovo pravilo slikovito predočava uporabu rekurzije u BNF notaciji, pokrivajući slučaj ljudi koji koriste višestruka početna i srednja imena i/ili inicijale).
:* osobni-dio se sastoji ili od imena, ili [[inicijal]]a nakon kojeg slijedi točka.
:* Adresa ulice se sastoji od opcionalnog specifikatora stana, nakon kojeg slijedi kućni broj, nakon kojeg slijedi ime ulice, nakon kojeg slijedi kraj linije
:* poštanski-broj-dio se sastoji od imena [[grad]]a, nakon kojeg slijedi zarez, nakon kojeg slijedi kodni broj savezne države, nakon kojeg slijedi poštanski broj te kraj linije.

Valja uočiti da su mnogi elementi (kao što je format imena, specifikatora stana ili poštanskog broja) ovdje ostali nespecificirani. Ukoliko to bude potrebno, mogu biti opisani dodatnim BNF pravilima.

== Dodatni primjeri ==
BNF sintaksa može biti prikazana samom BNF notacijom na sljedeći način:

<sintaksa> ::= <pravilo> | <pravilo> <sintaksa>
<pravilo> ::= <opc-bjelina> "<" <ime-pravila> ">" <opc-bjelina> "::="
<opc-bjelina <izraz> <kraj-linije>
<opc-bjelina> ::= " " <opc-bjelina> | "" 
<izraz> ::= <lista> | <lista> "|" <izraz>
<line-end> ::= <opc-bjelina> <EOL> | <kraj-linije> <kraj-linije>
<lista> ::= <term> | <term> <opc-bjelina> <lista>
<term> ::= <literal> | "<" <ime-pravila> ">"
<literal> ::= '"' <tekst> '"' | "'" <text> "'" 

Ova sintaksa pretpostavlja da nije potrebna [[bjelina]] za pravilnu interpretaciju produkcijskih pravila. <EOL> je znak kraja linije (u [[ASCII]]-u: ''carriage return'' i/ili ''line feed'', ovisno o [[operacijski sustav|operacijskom sustavu]]). <ime-pravila> i <tekst> valja zamijeniti sa imenom/labelom deklariranog pravila ili literalnim tekstom, respektivno.

== Varijante ==
Postoje mnoge varijante i proširenja BNF notacije, općenito ili u svrhu pojednostavljenja i sažimanja, ili u svrhu prilagodbe specifičnoj primjeni. Jedna zajednička osobina mnogih izraza jest korištenje [[regex]] operatora ponavljanja kao što su <code>*</code> i <code>+</code>. [[Prošireni Backus-Naurov oblik]] (EBNF) je uobičajena takva varijanta. Ustvari, gornji primjer nije čisti oblik koji je izmišljen za ALGOL 60 izvještaj. Notacija preko uglatih zagrada "[ ]" je uvedena nekoliko godina kasnije u [[International Business Machines|IBM-ovoj]] definiciji jezika [[PL/I]], iako je danas općeprihvaćena. [[Povećani Backus-Naurov oblik|ABNF]] je druga ekstenzija obično korištena za opis [[IETF]] [[Protokol (računarstvo)|protokola]].

[[Gramatika koja parsira izraz|Gramatike koje parsiraju izraze]] su izgrađene nad BNF i notacijom [[regularni izraz|regularnih izraza]] kako bi oblikovale alternativnu klasu [[formalna gramatika|formalnih gramatika]], koja je po prirodi esencijalno [[analitička gramatika|analitička]] mjesto [[generativna gramatika|generativna]].

Mnoge BNF notacije koje se danas mogu naći na Webu su više namijenjene da čitanju od strane ljudi, te stoga nisu formalnog karaktera. Ovakvi primjeri često uključuju mnoge od sljedećih sintaksnih pravila i proširenja:

* Opcionalne elemente zagrađene u uglate zagrade. Na primjer, [<element-x>]
* Elementi koji se ponavljaju 0 ili više puta su zagrađeni u vitičaste zagrade. Na primjer, <riječ> ::= <slovo> { <slovo> }
* Nakon elemenata koji se ponavljaju 1 ili više puta slijedi znak '+'.
* Završni simboli se mogu pojavljivati otisnuti masno a nezavršni simboli u običnom tekstu mjesto korištenja kurziva i uglatih zagrada.
* Opetovanje elemenata se označuje zvjezdicom koje sa stavlja iza elementa ‘*’
* Alternativni izbori produkcije su odvojeni simbolom uspravne crte ‘|’. Na primjer, <alternativa-A> | <alternativa-B>
* Grupiranje elemenata se označuje zatvaranjem u jednostavne zagrade.

== Izvori ==
{{izvori}}

== Vanjske poveznice ==
* [https://web.archive.org/web/20021005142530/http://www.lrz-muenchen.de/~bernhard/Algol-BNF.html Algol-60 BNF], izvorni BNF.
* Jednostavne gramatike iz [https://web.archive.org/web/20070124000335/http://cui.unige.ch/db-research/Enseignement/analyseinfo/BNFweb.html BNF Web kluba].
* [http://compilers.iecc.com/comparch/article/93-07-017] sadrži poruku na newsgrupi comp.compilers koja objašanjava povijest dvaju imena (Backus-Naurov oblik vs. Backusov normalni oblik).
* Članak ''[http://www.garshol.priv.no/download/text/bnf.html BNF and EBNF: What are they and how do they work?]'' autora Larsa Mariusa Garshola.
* {{RFC|4234}} ''Augmented BNF for Syntax Specifications: ABNF''
* [https://web.archive.org/web/20070505015526/http://www-cgi.uni-regensburg.de/~brf09510/grammartypes.html Usporedba različitih varijanti BNF notacije]
* [https://web.archive.org/web/20070505015817/http://www-cgi.uni-regensburg.de/~brf09510/syntax/lazyebnf.ebnf.html Sintaksni dijagram za EBNF]
* [https://web.archive.org/web/20070505005659/http://www-cgi.uni-regensburg.de/~brf09510/syntax.html Generiranje dijagrama iz EBNF]
[[Kategorija:Formalni jezici]]

Backus-Naurov oblik - Povijest promjena

WikiSysop: bnz

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica