WikiSysop: bnz

2022-04-08T16:56:27Z

bnz

←Starija inačica		Inačica od 8. travanj 2022. u 16:56
Redak 1:		Redak 1:
	~~<!--'''Baba Jaga'''-->~~[[Datoteka:Bilibin. Baba Yaga.jpg\|mini\|250px\|[[Ivan Biljibin]]: Baba Jaga<small>, [[1899.]]</small>]]		[[Datoteka:Bilibin. Baba Yaga.jpg\|mini\|250px\|[[Ivan Biljibin]]: Baba Jaga<small>, [[1899.]]</small>]]

	'''Baba Jaga''', '''Baba Roga''', '''Ježi-babo''' ili '''Baba Zima''' u [[slavenska mitologija\|slavenskoj mitologiji]] [[vještica]] je, čarobnica ili [[šuma\|šumski]] [[duh]].		'''Baba Jaga''', '''Baba Roga''', '''Ježi-babo''' ili '''Baba Zima''' u [[slavenska mitologija\|slavenskoj mitologiji]] [[vještica]] je, čarobnica ili [[šuma\|šumski]] [[duh]].

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-07-08T06:12:13Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

[[Datoteka:Bilibin. Baba Yaga.jpg|mini|250px|[[Ivan Biljibin]]: Baba Jaga<small>, [[1899.]]</small>]]

'''Baba Jaga''', '''Baba Roga''', '''Ježi-babo''' ili '''Baba Zima''' u [[slavenska mitologija|slavenskoj mitologiji]] [[vještica]] je, čarobnica ili [[šuma|šumski]] [[duh]].

== [[Etimologija]] ==

Prvi dio Babina [[ime]]na dolazi od riječi "baba" (izvorno dječje [[riječ]]i) koja označava stariju ili udanu ženu nižeg društvenog statusa ili baku u većini [[slavenski jezici|slavenskih jezika]]. Drugi dio njezina imena [[umanjenica]] je slavenskog imena ''Jadwiga'' (inačice: Jaga, Jagusia, Jadzia itd.). [[Max Vasmer]] u svom Etimološkom rječniku [[ruski jezik|ruskog jezika]] izvodi njezino ime od [[praslavenski jezik|praslavenskog]] ''ęgа''.

== Karakteristike ==

U [[Rusija|ruskim]] je [[priča]]ma Baba Jaga prikazana kao [[vještica]] koja leti [[zrak]]om u čarobnom kotlu, a svoje tragove briše metlom načinjenom od [[Betula pendula|srebrne breze]]. Najčešće je zamišljana kao ružna starica ogromnih [[grudi]], slijepa ili slabog vida. Bila je znana i kao starica s [[kost|koštanom]] [[noga|nogom]].

Baba Jaga katkad je neprijatelj, a katkad pomoćnik. Postoje [[priča|priče]] u kojima pomaže junacima u njihovim pothvatima, a postoje i priče u kojima otima djecu i prijeti da će ih pojesti. Smatra se opasnim tražiti njezinu pomoć; potrebna je odgovarajuća priprema te čistoća duha i ljubaznost.

U nekim [[bajka]]ma, poput ''Pero Finista sokola'', junak susreće ne jednu nego tri Babe Jage. One su najčešće dobronamjerne te savjetuju junaka ili mu daruju čarobne predmete i darove.

== [[Mitologija]] ==

=== Koliba na kokošjim nogama ===

[[Datoteka:Izbasmerti.jpg|mini|[[Nicholas Roerich]]: Koliba smrti (Изба смерти<small>, [[1905.]]</small>]]

Baba Jaga živi u kolibi koja se kreće na [[kokoš]]jim [[noga]]ma. Ograda od [[čovjek|ljudskih]] [[kost]]i i [[lubanja]] okružuje kolibu, a često nedostaje jedna na ogradi, a njezino bi mjesto trebala zauzeti junakova lubanja. Umjesto brave postavila je vilice oštrih [[zub]]a, kao ključ joj služi ljudska [[ruka]]. U nekim se pričama govori da se neće pokazati kućna vrata sve dok se ne izgovori čarobna [[fraza]] da se kuća okrene.

U nekim se [[priča]]ma njezina kuća povezuje s trima jahačima: prvi je Dan, u [[bijela|bijelom]] te jaše bijelog upregnutog konja; drugi je [[Sunce]], [[crvena|crveni]] jahač; treći je Noć, [[crna|crni]] jahač. Brojne je nevidljive sluge služe izvan kuće. Objasnit će o jahačima ako je se upita, ali bi mogla ubiti posjetitelja koji bi ispitivao o slugama.

Prema nekim teorijama koliba na kokošjim nogama zapravo je interpretacija uobičajene konstrukcije [[nomadi|nomadskih]] naroda u [[Sibir]]u o [[Ural (gorje)|Ural]]u te [[Tunguzija|Tunguziji]], namijenjene čuvanju zaliha od [[životinja]] tijekom odsutnosti. Koliba bez vrata ili prozora postavila bi se na visoke potpornje od drveća te su sličili na kokošje noge.
Sličnu ali manju konstrukciju rabili su [[sibir]]ski pogani za figure svojih [[bog]]ova koje su jedva stale u kuću, baš kao što se i u [[bajka]]ma opisuje da se Baba Jaga proteže kroz cijelu unutrašnjost kolibe.
Prema nekim izvorima<ref>Ефименко П. П., Третьяков П. Н. Курганный могильник у с. Боршева. МИА, № 8. М.; Л., 1948, рис. 37-42.</ref> stari su [[Slaveni]] imali pogrebnu tradiciju kremiranja u sličnim kolibama.

[[Vladimir Propp]]<ref>Vladimir Jakovljevič Propp: '''Morfologija bajke'''; Beograd, 1982.</ref> smatra<ref>Vladimir Jakovljevič Propp: '''Historijski korijeni bajke'''; Sarajevo, 1990.</ref> da je koliba ostatak [[zoomorfizam|zoomorfne]] tvorevine za [[inicijacija|inicijaciju]] gdje bi [[neofit]]e [[simbol]]ički pojelo čudovište, a potom bi ponovo oživjeli kao odrasli.

U [[Poljska|poljskom]] [[folklor]]u koliba ima samo jednu [[kokoš]]ju nogu.

=== Vasilisa ===

Vasilisa Lijepa poslana je u posjet Babi Jagi koja ju je zarobila. No, Babine su sluge - [[mačka]], [[pas]], vrata i stablo - pomogle Vasilisi da pobjegne jer je bila dobra prema njima. Na kraju priče, Baba Jaga pretvorena je u [[vrana|vranu]]. U sličnoj su [[bajka|bajci]] ''Smrt besmrtnog Koščeja'' kraljeviću Ivanu protiv Babe Jage pomogle [[životinje]] koje je poštedio.

U drugoj inačici [[priča|priče]]<ref>Aleksandar Afanazijev: Народные русские сказки; 4. svezak, [[1862.]]</ref>, Vasilisi su dana tri nemoguća zadatka koja rješava s pomoću čarobne lutke koju joj je bila dala njezina majka.

=== Baba Jaga u suvremenoj književnosti ===

Lik Babe Jage često koriste autori modernih ruskih bajki i od kraja 20. stoljeća u djelima ruske fantastike. Između ostalih Andrej Beljanin u serijalu knjiga "Tajne službe Cara Goroha". Djetinstvo i mladost Babe Jage su prvi put opisane u romanu A. Aliverdijeva "Lukomorie".

== Literatura ==

{{izvori}}

[[Kategorija:Slavenska mitologija]]

Baba Jaga - Povijest promjena

WikiSysop: bnz

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica