WikiSysop: bnz

2022-05-08T13:19:44Z

bnz

←Starija inačica		Inačica od 8. svibanj 2022. u 13:19
Redak 1:		Redak 1:
	~~<!--'''Ayoreo'''-->~~[[Datoteka:Pueblos originarios de Bolivia.png\|mini\|Ayoreo položaj na etničkoj karti Bolivije.]]		[[Datoteka:Pueblos originarios de Bolivia.png\|mini\|Ayoreo položaj na etničkoj karti Bolivije.]]
	'''Ayoreo''', pleme američkih Indijanaca porodice [[Zamucoan]] naseljeno danas u [[paragvaj]]skim departmanima [[Alto Paraguay]] i [[Boquerón]] i jugoistočnoj [[Bolivija\|Boliviji]]. Ayoreo Indijanci potomci su starih plemena Zamucoan, poglavito od [[Morotoco]], [[Guarañoca]], [[Poturero]], [[Tsiracua]] i drugih. Njihova kultura pripada području Chaca. Danas su podijeljeni na nekoliko lokalnih skupina, među kojima najizoliranije žive [[Totobiegosode]]. -Ayoreo populacija iznosi oko 1,000 do 1,500 u Boliviji i 3,000 u Paragvaju.		'''Ayoreo''', pleme američkih Indijanaca porodice [[Zamucoan]] naseljeno danas u [[paragvaj]]skim departmanima [[Alto Paraguay]] i [[Boquerón]] i jugoistočnoj [[Bolivija\|Boliviji]]. Ayoreo Indijanci potomci su starih plemena Zamucoan, poglavito od [[Morotoco]], [[Guarañoca]], [[Poturero]], [[Tsiracua]] i drugih. Njihova kultura pripada području Chaca. Danas su podijeljeni na nekoliko lokalnih skupina, među kojima najizoliranije žive [[Totobiegosode]]. -Ayoreo populacija iznosi oko 1,000 do 1,500 u Boliviji i 3,000 u Paragvaju.

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-08-29T08:07:46Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

[[Datoteka:Pueblos originarios de Bolivia.png|mini|Ayoreo položaj na etničkoj karti Bolivije.]]
'''Ayoreo''', pleme američkih Indijanaca porodice [[Zamucoan]] naseljeno danas u [[paragvaj]]skim departmanima [[Alto Paraguay]] i [[Boquerón]] i jugoistočnoj [[Bolivija|Boliviji]]. Ayoreo Indijanci potomci su starih plemena Zamucoan, poglavito od [[Morotoco]], [[Guarañoca]], [[Poturero]], [[Tsiracua]] i drugih. Njihova kultura pripada području Chaca. Danas su podijeljeni na nekoliko lokalnih skupina, među kojima najizoliranije žive [[Totobiegosode]]. -Ayoreo populacija iznosi oko 1,000 do 1,500 u Boliviji i 3,000 u Paragvaju.

== Ime ==
Sami sebe Ayoreo nazivaju Ayoreóde (u singularu ayoréi =osoba), koji u ženskom obliku glasi Ayoré.

== Sela ==
Sela bolivijskih Ayoreo Indijanaca nalaze se u departmanu Santa Cruz, to su: Zapocó, Poza Verde, Puesto Paz, Guidai Ichai, Santa Teresita, Tobita, Urucú, Motacú, Rincón del Tigre, Belen. U paragvaju su to [[Arocojnadi]], Chaidi i Campo Loro.

== Lokalne skupine (klanovi) ==
Ima ih 7: Dosapeode, Jnuruminone, Picanerene, Chiquenone, Etacorone, Cutamurajnane i Posorajnane <ref>http://www.amazonia.bo/amazonia_bo.php?id_contenido=304&opcion=detalle_des Ayoreos: “La gente verdadera”</ref>

Godine [[2004.]] 1. puta kontaktirana je skupina [[Totobiegosode]] iz [[Paragvaj]]a<ref>[http://blogs.nationalgeographic.com/blogs/news/chiefeditor/2009/05/five-uncontacted-tribes-nearing-extinction.html Five "Uncontacted Tribes" Most Threatened With Extinction]</ref>.

== Etnografija ==
Porijeklo Ayorea je od Sjevernih Zamuca u području sjevernog [[Gran Chaco|Chaca]] između 16° i 22° S širine i 58° i 63° W dužine, u Boliviji i Paragvaju. Plemena koja su učestvovala u njihovom stvaranju u proplosti su bili poznati pod imenima Moro ili [[Morotoco]], [[Samococio]], [[Coroino]], [[Poturero]], [[Guarañoca]], [[Yaniagua]], Tsiracua ili [[Tsirákua]], [[Takrat]], i [[Zamuco]] <ref>[http://www.amazonia.bo/amazonia_bo.php?id_contenido=304&opcion=detalle_des Ayoreos: “La gente verdadera”]</ref>.

Sezonski ciklus ovog kraja karakteriziraju dva perioda, sušni od [[svibanj|svibnja]] do [[studeni|studenog]] i kišni u ostalom dijelu godine. sa mitsko-religioznog gledišta ova dva perioda nazivani su '' 'eápi-puyái' '', "šumski" ili "zabranjeni svijet" i '' 'eápi-uomí' '', "slobodni svijet." Prijelazni period iz sušnog (eápi-puyái) u kišni (eápi-uomí) označen je festivalom posvečenim ptici asohsná (porodica [[Caprimulgidae]]). Agrikulturne aktivnosti Ayoreo dijele na sjetvu (putaningái) i žetvu (sekeré). Putaningái započinje od [[rujan|rujna]] i završava u [[prosibac|prosincu]]. Sekeré započinje završetkom perioda sjetve a traje do travnja. Tijekom mjeseci perioda eápi-puyái koji su meteorološki sušni, pa ih Indijanci nazivaju i uhuia-todié (='kažnjavanje kiše') oni žive kao nomadi uglavnom od pabirčenja, [[lov]]a i očuvanih agrikulturnih rezervi. Nakon svečanosti ptice asohsná ulaze u period putaningái, kada su njihova naselje semipermanentna (gidái), i u kojima će živjeti sve do travnja. I kad započnu radovi na pojima, Indijanci će nastaviti i dalje sa lovom i sakupljanjem. Tek će krajem perioda putaningái pokupiti prvo voće sa polja. U travnju Indijanci napuštaju svoja semipermanentna sela i godišnji ekonomski ciklus iznova započinju u periodu eápi-puyái.

''Privreda''

Sakupljanje igra važnu ulogu ayoreo-ekonomiji. Oko jedne trećine divljeg bilja je jestivo, tu su razno korijenje, [[voće]], sjemenje i drugo. Od sisavaca jedu jedino mravojede, placentalnog sisavca armadilla (u portugalskom poznati kao tatu) i bjelousne pekarije ([[Tayassu pecari]]). na jelovniku Ayorea nalazi se i četiri vrste [[kornjača]]. ostale životinje love zbog različitih sirovina, tu spadaju [[tapir]], zbog koža za izradu sandala, [[jaguar]], [[ocelot]], [[majmun urlikavac]], još neki sisavci.
U poljodjelskim poslovima Ayoreo se služe štapovima za kopanje (ogé) i drvenim lopatama kosnangé). Ogé se koristi i kod sakupljanja divlje hrane. Ayoreo uzgajaju [[grah]], [[kukuruz]], [[krumpir]], [[duhan]] i razne vrste [[tikve|tikava]]. [[Ribolov]]om se bave tek dok su naseljeni u svojim naseljima. Postoji oko deset vrsta [[riba]] koje su značajne za njihovu ishranu, uključujući i dvije vrste jegulja. Riba se lovi golim rukama ili košarama-čménno.

''Materijalna kultura''

Oružje Ayorea sastoji se od toljaga, tri vrste [[koplje|kopalja]], i luka sa tri tipa strijela. njihova materijalna kultura poznaje proizvodnju keramike ([[krčag|krćazi]] sa uskim otvorom na vrhu, široke u svom središnjem dijelu), posude od kalabasa (tikava), [[sjekira]] sa oštricama od [[željezo|željeza]], [[ribež]]e od zubiju [[glodavci|glodavaca]], koštane i drvene [[igla|igle]], oštrače od [[kvarcsit]]a, drvene [[mužar]]e, [[torba|torbe]] od vlakana biljke [[caraguatá]] (iz porodice [[Bromeliaceae]]), pubične navlake, [[lula|lule]], etc.

''Odjeća i obuća''

Muška odjeća sastoji se od spomenute navlake, dok se ženska sastoji od pletenih suknjica. I muškarci i žene na nogama imaju sandale od tapirove kože.

''Socijalna organizacija''

Socijalna organizacija Ayorea je strukturirana u sedam egzogamnih patrilinearnih klanova (kučiérane; sing., kučierái), koji jedni drugima stoje u hijerarhijskim odnosima. Svaki klan ima poseban znak izrađen od različitih materijala sa karakterističnim bojama. Temeljna funkcija kučierái je reguliranje [[egzogamija|egzogamije]], one su u posebnim odnosima koji se ogledaju i u recipročnim obvezama jednih prema drugima koje se manifestiraju u funeralijama ili u ceremonijama ptice asohsná. Svaki [[klan]] stoji prema drugom u suprotnosti (yakotéi), što shematizirano izgleda: Chiquenone (cikenói)/posonhái; etakóri/dosapéi; pikanerái/kutamuahái; nuruminí. Status klana nuruminí nije jasno definiran. Prema nekima oni nisu yakotéi, dok su po drugima u suprostavljenim odnosima sa dosapéi. Po svoj prilici nuruminí čini najniži klan u hijerarhijskom rangu.

'''Politička organizacija'''

Najviši socijalni status u Ayoreo-društvu imaju poglavica ili asuté, šaman-daihsnái (mudrac, ili onaj koji poznaje mitove i pjesme za liječenje), i sanjar ili uritái. Asuté je najvažnija osoba. On je vođa mladića u ratne pohode, a njegov ugled je tim veći, što je ubio više zarobljenih neprijatelja. Jedan gidái može imati i više od jednog asuté, ali nisu svi jednako značajni. Najviši je među njima onaj koji ima i status [[šaman]]a i status poglavice.
Gagé (naziv za lokalnu grupu među Ayoreima), često dobivaju ime po najvažnijim asutama, no one ponekad dobivaju i ime po toponimima. -Žena u društvu ima prilično dobar status, ali ne i kakav je imala kod njima veoma udaljenih Irokeza.

== Literatura ==
*Bugos, Paul E., Jr. (1985). An Evolutionary Ecological Analysis of the Social Organization of the Ayoreo of the Northern Gran Chaco. Ann Arbor, Mich.: University Microfilms International.
*Wilbert, Johannes, and Karin Simoneau, eds. (1989). Folk Literature of the Ayoreo Indians, Los Angeles: University of California, Latin American Center.
*Fernández, Distel A. A. (1983). "La cultura material de los ayoreo del Chaco Boreal." Scripta Ethnologica (Buenos Aires), Supplement 3,

== Izvori ==
{{izvori}}

== Vanjske poveznice ==
*[http://www.ciafic.edu.ar/documentos/Archivos_III_1_2005.pdf Marcelo Bórmida, Una hermenéutica de la cultura material de los Ayoreo del Chaco Boreal]

[[Kategorija:Zamucoan]]
[[Kategorija:Bolivijski Indijanci]]
[[Kategorija:Paragvajski Indijanci]]
[[Kategorija:indijanska plemena]]

Ayoreo - Povijest promjena

WikiSysop: bnz

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica