WikiSysop: bnz

2022-05-08T13:17:04Z

bnz

←Starija inačica		Inačica od 8. svibanj 2022. u 13:17
Redak 1:		Redak 1:
	~~<!--'''Aymará'''-->~~[[Datoteka:Bolivia la paz literacy LOC.jpg\|mini\|Aymara]]		[[Datoteka:Bolivia la paz literacy LOC.jpg\|mini\|Aymara]]

	'''Aymara''' je velika grupa južnoameričkih Indijanaca u području središnjih [[Ande\|Anda]] u [[Peru\|Peruu]] i [[Bolivija\|Boliviji]]. Aymare govore [[ajmarski jezik]] (porodice [[Aymaran]], koja po nekima čini dio još veće porodice [[Quechumaran]]). Aymare su locirani uglavnom na bolivijskom i peruanskom [[altiplano\|altiplanu]], najviše oko jezera [[Titicaca]]. Greenberg ova plemena jezično klasificira zajedno s Quechua Indijancima kao posebnu granu nekih mega-porodica 'Andean Stock' i '[[Andean Equatorial]] Phylum', trpajući u njih grupe kao što su [[Alacaluf]], [[Tehuelche]], [[Záparo]] Indijance, [[Cahuapana]], [[Catacáo]], Hibito, [[Colán]], [[Sec]] i [[Leco]]. Ova su plemena toliko različita po samom svome izgledu, kulturi i mentalitetu da to postaje besmisleno. Njegova klasifikacija ipak nije priznata. Danas se Velika porodica Quechumaran dijeli na dvije porodice to su Aymara i Quechua.		'''Aymara''' je velika grupa južnoameričkih Indijanaca u području središnjih [[Ande\|Anda]] u [[Peru\|Peruu]] i [[Bolivija\|Boliviji]]. Aymare govore [[ajmarski jezik]] (porodice [[Aymaran]], koja po nekima čini dio još veće porodice [[Quechumaran]]). Aymare su locirani uglavnom na bolivijskom i peruanskom [[altiplano\|altiplanu]], najviše oko jezera [[Titicaca]]. Greenberg ova plemena jezično klasificira zajedno s Quechua Indijancima kao posebnu granu nekih mega-porodica 'Andean Stock' i '[[Andean Equatorial]] Phylum', trpajući u njih grupe kao što su [[Alacaluf]], [[Tehuelche]], [[Záparo]] Indijance, [[Cahuapana]], [[Catacáo]], Hibito, [[Colán]], [[Sec]] i [[Leco]]. Ova su plemena toliko različita po samom svome izgledu, kulturi i mentalitetu da to postaje besmisleno. Njegova klasifikacija ipak nije priznata. Danas se Velika porodica Quechumaran dijeli na dvije porodice to su Aymara i Quechua.

WikiSysop: no summary specified

2021-11-01T13:39:25Z

no summary specified

←Starija inačica		Inačica od 1. studeni 2021. u 13:39
Redak 83:		Redak 83:
	*[http://www.encyclopedia.com/html/A/Aymara.asp Aymara]		*[http://www.encyclopedia.com/html/A/Aymara.asp Aymara]

	~~{{commonscat\|Aymara}}~~
	{{Svjetska baština u Peruu}}		{{Svjetska baština u Peruu}}
	[[Kategorija:Bolivijski Indijanci]]		[[Kategorija:Bolivijski Indijanci]]

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-07-23T11:34:44Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

[[Datoteka:Bolivia la paz literacy LOC.jpg|mini|Aymara]]

'''Aymara''' je velika grupa južnoameričkih Indijanaca u području središnjih [[Ande|Anda]] u [[Peru|Peruu]] i [[Bolivija|Boliviji]]. Aymare govore [[ajmarski jezik]] (porodice [[Aymaran]], koja po nekima čini dio još veće porodice [[Quechumaran]]). Aymare su locirani uglavnom na bolivijskom i peruanskom [[altiplano|altiplanu]], najviše oko jezera [[Titicaca]]. Greenberg ova plemena jezično klasificira zajedno s Quechua Indijancima kao posebnu granu nekih mega-porodica 'Andean Stock' i '[[Andean Equatorial]] Phylum', trpajući u njih grupe kao što su [[Alacaluf]], [[Tehuelche]], [[Záparo]] Indijance, [[Cahuapana]], [[Catacáo]], Hibito, [[Colán]], [[Sec]] i [[Leco]]. Ova su plemena toliko različita po samom svome izgledu, kulturi i mentalitetu da to postaje besmisleno. Njegova klasifikacija ipak nije priznata. Danas se Velika porodica Quechumaran dijeli na dvije porodice to su Aymara i Quechua.

== Plemena ==
Plemena koja su pripadala Aymarama u kolonijalno doba bila su:

[[Datoteka:Banner of the Qulla Suyu.svg|mini|200px|desno|Zastava Aymará]]

*[[Cabana-Condes]], Peru.
*[[Cana]] (pl. Canas). -u departmanu Cuzco, rijeke Tinta y Ayaviri, kečuanizirani.
*[[Canchi]], nestali, u dolini valle del Vilcanota (Cuzco).
*[[Canta]], Peru.
*[[Cara-caras]], Bolivija.
*[[Caranga]], provincia Oruro (Bolivia), río Desaguadero, [[lago Co]]ipasa;
*[[Carumas]], Peru.
*[[Charca]], Bolivija. provincia Oruro, sjeveroistočno od lago Poopó. Grad Sucre utemeljen je oko 1539. na mjestu sela Charca Indijanaca. Preživjele su mnoge crkve iz kolonijalnog perioda. 1809. tu se zbio bolivijski ustanak protiv Španjolaca.
*[[Chichas]], Bolivija.
*[[Chumbivilcas]], Peru, (departman Cuzco).
*[[Colla]], njihov dijalekt je nestao, kečuanizirani su, živjeli su na río Ramis (Cuzco).
*[[Collagua]], río Colea, departaman Arequipa (Perú).
*[[Collahuaya]], Oni su možda grupa [[Puquina]], vidi.
*[[Condes]], Peru.
*[[Cotabambas]], Peru.
*Larecaja.- jezik [[La Paz]] (Bolivia),
*[[Lipes]], Bolivija.
*[[Lucanas]], Peru.
*[[Lupaca]], lago Titicaca,
*[[Omasuyo]] (Umasuya), Bolivija, provincija La Paz, istočno od lago Titicaca.
*[[Pacajes]], Bolivija.
*[[Pacasa]], río Desaguadero i lago Callapa, provincija La Paz.
*Paria.- jezik, Bolivija.
*[[Parinacochas]], Peru.
*[[Quillaca]], Quilacas-Asanaques, Bolivija. [[Oruro]], jugoistočno od jezera Poopó.
*Sicasica, jezik, Bolivija.
*[[Soras]], Bolivija. postoji i grupa Soras u Peruu, ne pripadaju Aymarama.
*Soropalca.- jezik, Potosí (Bolivia),
*[[Ubina]], Peru, río Tambo, departaman [[Arequipa]].
*[[Yanahuaras]], Peru.
*[[Yauyos]], Peru.
Danas porodicu Aymara zastupaju grupe [[Kawki]] i Aymara
*Aymaraes, Peru.
*Cauqui (Kawkis) i Jaqi. – sela Tupe(Jaqi), Cachuy (Kawki) i Huantan, departaman Yauyos (Perú); Kawki su uveliko hispanizirani, ipak još možda desetak osoba govori ovaj jezik.

Brinton i Loukotka porodici uključuju sljedeće jezike i dijalekte: canas, canchis, carangas, charcas, collas ili collaguas (dva su plemena i dva jezika), lupacas, pacasas i quillaguas, u području [[Cuzco|Cuzca]], jezera [[Titicaca]] i rijeke [[Huallaga]]. Pripadaju joj također i larecaja, colla, collagua, chumbivilca, ubina, omasuyo, soropalca, boliviano i cauqui.

== Život i običaji ==
{{UNESCO – nematerijalna svjetska baština
|ime baštine = Folklorna baština naroda Aymara
|slika = Aimaras Pozo Almonte.jpg
|godina = 2009.
|regija = Južna Amerika
|id = 00299
|ugroženost = ne
|poveznica = https://ich.unesco.org/en/BSP/safeguarding-intangible-cultural-heritage-of-aymara-communities-in-bolivia-chile-and-peru-00299
|država = {{ZD+X/B|BOL}} {{ZD+X/Č|ČIL}} {{ZD+X/P|PER}}
}}

Aymare su obrađivači zemlje i uzgajivači ljama. Krumpir je njihova najvažnija uzgojena biljka. Postoji preko 200 imenovanih varijeteta, većinom priređuju smrznute osušene kriške krumpira poznate kao chuñu. Uzgajaju 10 varijeteta Oxalis tuberose i 5 Ullucus tuberosusa, 6 vrsta [[kukuruz|kukuruza]] (Zea mais). Bilo je još biljaka koje su Aymare uzgajali, '[[kañawa]]' (Chenopodium spp.) i druge. Stada [[ljama]] i [[alpaka]] posao su za žene i djecu. Ljame se koriste za nošenje tereta, njihovo meso rijetko se jelo, tada kao 'charqui' ('jerky'). Alpaka se držala zbog fine vune od koje Aymare proizvode vlastitu odjeću. Muškarce ovih Indijanaca lako odmah prepoznamo po kapama s poklopcima za uši.

[[Ribarstvo]] je također prisutno kod Aymara. Oni izrađuju plovila poznata kao 'balsa' izrađena od trske-totora iz kojih love ribu, služe se dubinskim mrežama, mrežama na povlačenje i ogradama u vodi, u koju riba treba prvo ući.

Deformacija lubanje u spektakularni oblik poznat kao 'sugar-loaf' vršila se nad malenom djecom.
Kuće Aymara su jedno-prostorne, 8 do 10 stopa (2,5 sa 3 metra), u blizini vrata uvijek se nalazi peć od gline.
Socijalna jedinica je muškarac sa svojom braćom, njihovim ženema i neudanim kćerima ,to su takozvane 'proširene obitelji'. Patrilinearni 'ayllu', u španjolskom prijevodu 'comunidad', politička je jedinica koja se sastoji od više proširenih obitelji. Oni su vlasnici zemljišta.

== Povijest ==

Prethodno su Aymare dok nisu došli pod vlast države Inca 1430., bili organizirani u više nezavisnih država, svaka je govorila vlastitim dijalektom. Glavne su im države bile [[Colla]] i [[Lupaca]]. Nakon osvajanja zemlja Aymara postaje dio carstva [[Quechua|Inca]]. Španjolsko osvajanje počinje [[1535.]], njime dolaze i dominikanski i isusovački franjevci i počinje pokrštavanje Indijanaca. Indijanska pobuna počinje [[1780.]] tokom koje su ubili brojne Španjolce. Pobuna traje sve do proklamacije peruanske nezavisnosti od španjolske, to jest [[1821.]]

Aymare prolaze više stadija [[akulturacija|akulturacije]], prvu pod vlasti Inca, drugu pod španjolskom vlasti, i na koncu onu doba modernizacije. Tragovi ovih akulturacija vide se u suvremenim Aymarama koji su od svake ponešto sačuvali. To se vidi u njihovoj religiji, oni su katolici ali su sačuvali i vjeru u šamane i duhove. Njihova odjeća kopija je ranih španjolskih kolonijalnih modela. Nepovjerenje prema bijelcima ostalo je do danas, drže se na distanci.

== Aymara danas ==
Aymara danas žive u Boliviji i Peru, i nešto u Čileu <ref>[http://universidadypatrimonio.net/Thesis/2002/2002Amy_Eisenberg.pdf AYMARA PERSPECTIVES:...]</ref>, čine uglavnom ruralno stanovništvo. Tri su glavne grupe Aymara (Aymaraes), Kawki i Jaqi koji govore jezikom jaqaru, ovi posljednji, barem što se tiče jezika gotovo su nestali. Svih zajedno ima ih preko 2,000,000.
== Izvori ==

{{izvori}}

== Vanjske poveznice ==

*[https://web.archive.org/web/20060425170446/http://www.mnsu.edu/emuseum/prehistory/latinamerica/south/cultures/aymara.html Aymara]
*[http://www.indigenas.bioetica.org/base2.htm Pueblo Aymara]
*[http://www.encyclopedia.com/html/A/Aymara.asp Aymara]

{{commonscat|Aymara}}
{{Svjetska baština u Peruu}}
[[Kategorija:Bolivijski Indijanci]]
[[Kategorija:Peruanski Indijanci]]
[[Kategorija:Aymaran]]
[[Kategorija:indijanska plemena]]
[[Kategorija:Svjetska baština u Peruu]]

Aymará - Povijest promjena

WikiSysop: bnz

WikiSysop: no summary specified

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica