WikiSysop: bnz

2022-05-08T12:19:02Z

bnz

←Starija inačica		Inačica od 8. svibanj 2022. u 12:19
Redak 1:		Redak 1:
	~~<!--'''Avogadrov broj'''-->~~[[datoteka:Translational motion.gif\|mini\|desno\|300px\| [[Amedeo Avogadro]] je 1811. prvi uočio da je broj čestica [[plin]]a pri određenom [[tlak]]u i [[temperatura\|temperaturi]] razmjeran [[obujam\|obujmu]] plina neovisno o vrsti plina.]]		[[datoteka:Translational motion.gif\|mini\|desno\|300px\| [[Amedeo Avogadro]] je 1811. prvi uočio da je broj čestica [[plin]]a pri određenom [[tlak]]u i [[temperatura\|temperaturi]] razmjeran [[obujam\|obujmu]] plina neovisno o vrsti plina.]]

	'''Avogadrov broj''' ili '''Avogadrova konstanta''' je [[Fizikalne konstante\|prirodna konstanta]] koja određuje broj čestica ([[molekula]], [[atom]]a ili [[ion]]a) u jednom [[Mol (mjerna jedinica)\|molu]] neke [[Kemijska tvar\|tvari]]. Jednaka je [[Dijeljenje\|količniku]] broja čestica ''N'' i [[Množina tvari\|količine tvari]] ''n'' a označuje se s ''L'' ili ''N<sub>A</sub>'' dok je jedinica mol<sup>−1</sup>:		'''Avogadrov broj''' ili '''Avogadrova konstanta''' je [[Fizikalne konstante\|prirodna konstanta]] koja određuje broj čestica ([[molekula]], [[atom]]a ili [[ion]]a) u jednom [[Mol (mjerna jedinica)\|molu]] neke [[Kemijska tvar\|tvari]]. Jednaka je [[Dijeljenje\|količniku]] broja čestica ''N'' i [[Množina tvari\|količine tvari]] ''n'' a označuje se s ''L'' ili ''N<sub>A</sub>'' dok je jedinica mol<sup>−1</sup>:

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-07-23T12:41:12Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

[[datoteka:Translational motion.gif|mini|desno|300px| [[Amedeo Avogadro]] je 1811. prvi uočio da je broj čestica [[plin]]a pri određenom [[tlak]]u i [[temperatura|temperaturi]] razmjeran [[obujam|obujmu]] plina neovisno o vrsti plina.]]

'''Avogadrov broj''' ili '''Avogadrova konstanta''' je [[Fizikalne konstante|prirodna konstanta]] koja određuje broj čestica ([[molekula]], [[atom]]a ili [[ion]]a) u jednom [[Mol (mjerna jedinica)|molu]] neke [[Kemijska tvar|tvari]]. Jednaka je [[Dijeljenje|količniku]] broja čestica ''N'' i [[Množina tvari|količine tvari]] ''n'' a označuje se s ''L'' ili ''NA'' dok je jedinica mol−1:

::<math>L=\frac{N}{n} \qquad ili \qquad L=\frac{N \cdot M}{m}</math>

gdje je: ''L'' - Avogadrova konstanta, ''N'' - brojnost jedinki, ''n'' - [[množina tvari]], ''M'' - [[molna masa]], ''m'' - [[masa]] [[Kemijska tvar|tvari]].

Drugim riječima [[molna masa]] ''M'' neke tvari uvijek sadrži Avogadrov broj jedinki (atoma, molekula, formulskih jedinki).

Avogadrova konstanta iznosi:<math>\qquad L=6,022 1412 \cdot 10^{23}\ \mathrm{mol}^{-1}</math>

Avogadrov broj nam kazuje na primjer koliko ima [[atom]]a [[ugljik]]a u 1 [[mol (mjerna jedinica)|mol]]u ugljika. 1 mol = 12,0111 [[kg|g]] ugljika. Dakle u 12,0111 g ugljika ima 6,0221412 x 1023 atoma ugljika.

Razlika između Avogadrove konstante i Avogadrova broja je to da Avogadrova konstanta ima mjernu jedinicu [[Mol (mjerna jedinica)|mol]]−1.

== Povijest ==
Konstanta je nazvana po [[Amedeo Avogadro|Amedeu Avogadru]], koji je 1811. prvi uočio da je broj čestica [[plin]]a (molekula) pri određenom [[tlak]]u i [[temperatura|temperaturi]] razmjeran [[obujam|obujmu]] (volumenu plina) neovisno o vrsti [[plin]]a. Prvi je taj broj izračunao J. Loschmidt 1865. iz [[Kinetička teorija plinova|kinetičke teorije plinova]] i dobio vrijednost 6,09∙1023. [[John William Strutt Rayleigh|Lord Rayleigh]] 1890. izračunao je broj iz [[Raspršenje|raspršenja]] [[Sunčeva svjetlost|Sunčeva zračenja]]. Točniji rezutat je dobio [[Robert Andrews Millikan|R. A. Millikan]] 1909. iz naboja [[elektron]]a (točnost ±1%). Iste godine broj je izračunao [[Jean Baptiste Perrin|J. Perrin]] iz sedimentacije koloidnih čestica u gravitacijskom polju. Danas je najtočnija metoda [[difrakcija|difrakcije]] [[Rendgenske zrake|rendgenskih zraka]] na [[kristal]]ima.<ref>'''Avogadrova konstanta (Avogadrov broj)''', [http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=69662] "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2015.</ref><ref>Filipović, Lipanović: "Opća i anorganska kemija", 9. izd., Školska knjiga, Zagreb, 1995., {{ISBN|953-0-30907-4}}, str.87-88</ref>

== Avogadrov zakon ==
{{Glavni|Avogadrov zakon}}

'''Avogadrov zakon''' je jedan od [[plinski zakoni|plinskih zakona]]. Nazvan je prema [[Amedeo Avogadro|Amedeu Avogadru]] koji je [[1811.]] iznio pretpostavku da se u jednakim [[volumen]]ima svih [[plin]]ova pri istim uvjetima [[temperatura|temperature]] i [[tlak]]a nalazi jednak broj čestica -[[molekula]]. Dakle, broj molekula u određenom volumenu plina ne ovisi o njihovoj veličini ili [[masa|masi]]. Zbog toga se došlo do pojma [[Molarna masa|molarne mase]], a to je masa 1 [[mol]]a neke supstance, to jest [[masa]] čestica te supstance puta Avogadrov broj. Avogadrov broj kazuje koliko ima atoma, molekula ili formulskih jedinki u 1 molu neke tvari. Taj broj je 6,022045 x 1023. Mol je ona množina tvari u sustavu koji sadrži toliko elementarnih jedinki tvari koliko ima atoma u 0,012 kg izotopa ugljika 12C.<ref>Amadeo Avogadro: "Essai d'une maniere de determiner les masses relatives des molecules elementaires des corps, et les proportions selon lesquelles elles entrent dans ces combinaisons", journal = Journal de Physique, 1810. [http://web.lemoyne.edu/~giunta/avogadro.html English translation]</ref>

Prema Avogadru najsitnija čestica plina je [[molekula]]. To je bila hrabra pretpostavka za to doba i pala je u zaborav do 1858.g. kad je Stanislao Cannizzaro obnovio Avogadrovu hipotezu. Od te godine hipoteza je općenito prihvaćena i naziva se Avogadrov zakon. Izuzetak čine [[plemeniti plin]]ovi koji zbog svoje stabilne [[elektronska konfiguracija|elektronske konfiguracije]] ne tvore molekule, već se nalaze u obliku pojedinačnih [[atom]]a. Na primjer, molekule [[vodik]]a i [[dušik]]a, u jednakom obujmu, imaju jednak broj molekula, ako se nalaze pod jednakim tlakom i temperaturom, bez obzira što su molekule dušika 14 puta teže od molekula vodika. U primjeni, stvarni plinovi vrlo malo odstupaju od ponašanja idealnih plinova, pa se i plinski zakoni mogu koristiti za veliku većinu primjena.

== Matematičko određivanje ==
Avogadrov zakon se matematički određuje kao:

:<math>\frac{V}{n} = k</math>

gdje je :
:''V'' – [[obujam]] plina (m3)
:''n'' – [[množina tvari]] ili broj molekula (ili atoma) plina
:''k'' – proporcionalna fizikalna konstanta
Najvažniji rezultat Avogadrovog zakona je određivanje opće [[Plinska konstanta|plinske konstante]] za [[idealni plin|idealne plinove]], koja ima jednaku vrijednost za sve plinove. To znači da vrijedi:

:<math>\frac{p_1\cdot V_1}{T_1\cdot n_1}=\frac{p_2\cdot V_2}{T_2 \cdot n_2} = konstantno </math>

gdje je :
:''p'' – [[tlak]] plina ([[Pascal|Pa]])
:''T'' – [[apsolutna temperatura]] plina ([[Kelvin|K]])

=== Jednadžba stanja idealnih plinova ===
Ako se Avogadrov zakon preuredi, i za [[Fizikalne konstante|fizikalnu konstantu]] uvedemo oznaku ''R'', dobijemo:

:<math>p \cdot V = n \cdot R \cdot T \qquad \qquad R=8,314 \ \mathrm {JK^{-1}mol^{-1}} \quad plinska \ konstanta</math>

Gornja jednakost je poznata kao [[jednadžba stanja idealnog plina]].

=== Obujam jednog mola plina - molni volumen ===
Za [[Standardni tlak i temperatura|standardni tlak]] 101,325 k[[Pa]] i temperaturu 273,15 [[Kelvin|K]] (0 °C), obujam jednog mola idealnog plina iznosi:

:<math>V_m = \frac{V}{n} = \frac{R \cdot T}{p}= \mathrm {\frac{8,314\ JK^{-1}mol^{-1}\cdot 273,15K}{101,325\cdot10^3\ Pa} = 22,4 \ dm^3mol^{-1}}</math>

Obujam jednog mola [[idealni plin|idealnog plina]] iznosi 22,4 [[Kubični metar|dm3]] ili 22,4 [[Litra|litre]] i naziva se molni volumen.

==Izvori==
{{izvori}}

[[Kategorija:Kemija]]
[[Kategorija:Plinski zakoni]]
[[Kategorija:Fizikalne konstante]]
[[Kategorija:Stehiometrija]]

Avogadrov broj - Povijest promjena

WikiSysop: bnz

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica