Avion - Povijest promjena

WikiSysop: bnz

2022-05-08T12:13:54Z

bnz

←Starija inačica		Inačica od 8. svibanj 2022. u 12:13
Redak 1:		Redak 1:
	~~<!--'''Avion'''-->~~[[Datoteka:Airbus A320Thom.jpg\|mini\|250px\|Putnički mlazni avion [[Airbus A-320]]]]		[[Datoteka:Airbus A320Thom.jpg\|mini\|250px\|Putnički mlazni avion [[Airbus A-320]]]]
	'''Avion''' je [[zrakoplov]] teži od [[zrak]]a, pokretan [[motor]]om, koji [[uzgon]] u letu dobiva dinamičkom reakcijom zraka oko svojih učvršćenih (nepomičnih) [[Krilo zrakoplova\|krila]].		'''Avion''' je [[zrakoplov]] teži od [[zrak]]a, pokretan [[motor]]om, koji [[uzgon]] u letu dobiva dinamičkom reakcijom zraka oko svojih učvršćenih (nepomičnih) [[Krilo zrakoplova\|krila]].

WikiSysop: Bot: Automatska zamjena teksta (-{{cite web +{{Citiranje weba)

2021-11-16T03:34:37Z

Bot: Automatska zamjena teksta (-{{cite web +{{Citiranje weba)

←Starija inačica		Inačica od 16. studeni 2021. u 03:34
Redak 9:		Redak 9:
	Otac [[Aerodinamika\|aerodinamike]] [[George Cayley]], izgradio je početkom [[1803.]] godine model aviona koji je mogao letjeti. [[1853.]] izgrađuje [[Jedrilica (zrakoplov)\|jedrilicu]] s kojom može letjeti više osoba. [[1856.]] [[Francuz]] [[Jean-Marie Le Bris]] leti u svojoj jedrilici koju je na plaži vukao [[konj]] a 28. kolovoza [[1883.]] [[Amerikanac]] [[John J. Montgomery]] uspijeva kontrolirati let svoje jedrilice. Ostali poznati pioniri [[Zrakoplovstvo\|zrakoplovstva]] koji su u to vrijeme izvodili slične letove su: [[Otto Lilienthal]], [[Percy Pilcher]] i [[Octave Chanute]]). [[Clément Ader]] izradio je prvi avion s vlastitim pogonom i 09. listopada [[1890.]] godine uspijeva preletjeti oko 50 metara. U kolovozu [[1892.]] zrakoplovom jednostavne konstrukcije ''Avion II'' Ader uspijeva preletjeti 200 m a u listopadu [[1897.]] s ''Avion III'' (motor pokretan pritiskom pare) prelijeće 300 m. Svi spomenuti letovi kao i let [[Nijemac\|Nijemca]] [[Karl Jatho]]-a 28.listopada [[1903.]] godine u [[Hannover]]u nedovoljno su dokumentirana.		Otac [[Aerodinamika\|aerodinamike]] [[George Cayley]], izgradio je početkom [[1803.]] godine model aviona koji je mogao letjeti. [[1853.]] izgrađuje [[Jedrilica (zrakoplov)\|jedrilicu]] s kojom može letjeti više osoba. [[1856.]] [[Francuz]] [[Jean-Marie Le Bris]] leti u svojoj jedrilici koju je na plaži vukao [[konj]] a 28. kolovoza [[1883.]] [[Amerikanac]] [[John J. Montgomery]] uspijeva kontrolirati let svoje jedrilice. Ostali poznati pioniri [[Zrakoplovstvo\|zrakoplovstva]] koji su u to vrijeme izvodili slične letove su: [[Otto Lilienthal]], [[Percy Pilcher]] i [[Octave Chanute]]). [[Clément Ader]] izradio je prvi avion s vlastitim pogonom i 09. listopada [[1890.]] godine uspijeva preletjeti oko 50 metara. U kolovozu [[1892.]] zrakoplovom jednostavne konstrukcije ''Avion II'' Ader uspijeva preletjeti 200 m a u listopadu [[1897.]] s ''Avion III'' (motor pokretan pritiskom pare) prelijeće 300 m. Svi spomenuti letovi kao i let [[Nijemac\|Nijemca]] [[Karl Jatho]]-a 28.listopada [[1903.]] godine u [[Hannover]]u nedovoljno su dokumentirana.

	[[Braća Wright]] izveli su prvi dokumentirani let [[17. prosinca]] [[1903.]] godine sa svojim avionom na vlastiti pogon [[Flyer I]].<ref name="WDL">{{~~cite web~~ \|url = http://www.wdl.org/en/item/11372/ \|title = Telegram from Orville Wright in Kitty Hawk, North Carolina, to His Father Announcing Four Successful Flights, 1903 December 17 \|website = [[World Digital Library]] \|date = 1903-12-17 \|accessdate = 2013-07-21 }}</ref> Već [[1905.]] ''Flyer III'' spreman je za potpuno kontroliran let.		[[Braća Wright]] izveli su prvi dokumentirani let [[17. prosinca]] [[1903.]] godine sa svojim avionom na vlastiti pogon [[Flyer I]].<ref name="WDL">{{Citiranje weba \|url = http://www.wdl.org/en/item/11372/ \|title = Telegram from Orville Wright in Kitty Hawk, North Carolina, to His Father Announcing Four Successful Flights, 1903 December 17 \|website = [[World Digital Library]] \|date = 1903-12-17 \|accessdate = 2013-07-21 }}</ref> Već [[1905.]] ''Flyer III'' spreman je za potpuno kontroliran let.

	U [[Prvi svjetski rat\|Prvom svjetskom ratu]] zrakoplovi su se počeli koristiti kao [[oružje]]. Najpoznatiji zrakoplovac s najvećim brojem pobjeda u zračnim borbama bio je [[Manfred von Richthofen]], Crveni barun. Između dva rat nastavljen je brz razvoj zrakoplovstva. [[1919.]] godine ''Alcock i Brown'' prelijeću [[Atlantski ocean]], a [[1927.]] ga [[Charles Lindbergh]] prelijeće sam. [[1927.]] uvodi se redovni let između [[Amerika\|Amerike]] i [[Kanada\|Kanade]]. [[1930.]] počinje razvoj [[Mlazni motor\|mlaznog motora]] koji se početkom [[Drugi svjetski rat\|Drugog svjetskog rata]] počinje ugrađivati na avione.		U [[Prvi svjetski rat\|Prvom svjetskom ratu]] zrakoplovi su se počeli koristiti kao [[oružje]]. Najpoznatiji zrakoplovac s najvećim brojem pobjeda u zračnim borbama bio je [[Manfred von Richthofen]], Crveni barun. Između dva rat nastavljen je brz razvoj zrakoplovstva. [[1919.]] godine ''Alcock i Brown'' prelijeću [[Atlantski ocean]], a [[1927.]] ga [[Charles Lindbergh]] prelijeće sam. [[1927.]] uvodi se redovni let između [[Amerika\|Amerike]] i [[Kanada\|Kanade]]. [[1930.]] počinje razvoj [[Mlazni motor\|mlaznog motora]] koji se početkom [[Drugi svjetski rat\|Drugog svjetskog rata]] počinje ugrađivati na avione.

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-07-27T07:57:15Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

[[Datoteka:Airbus A320Thom.jpg|mini|250px|Putnički mlazni avion [[Airbus A-320]]]]
'''Avion''' je [[zrakoplov]] teži od [[zrak]]a, pokretan [[motor]]om, koji [[uzgon]] u letu dobiva dinamičkom reakcijom zraka oko svojih učvršćenih (nepomičnih) [[Krilo zrakoplova|krila]].

== Povijesni razvoj ==
[[Datoteka:LeBris1868.jpg|mini|lijevo|150px|Le Bris sa svojim zrakoplovom]]
[[Datoteka:Avion III 20050711.jpg|mini|lijevo|150px|Clément Ader-ov ''Avion III'']]
Želja čovjeka da uzleti kao [[ptica]] seže u daleku povijest. Svima je poznata grčka legenda o [[Dedal|Ikaru i Dedalu]] koji su uz pomoć voska slijepili ptičja pera na grane i pobjegli s otoka na kojem su bili zatočeni. [[Leonardo da Vinci]] izradio je nacrte za avion u 15. stoljeću. Prvi poznati let izveli su [[Jean-François Pilâtre de Rozier]] i [[Francois d'Arlandes]] s [[balon]]om, zrakoplovom lakšim od zraka. Najveći izazov bio je i dalje konstruirati upravljiv zrakoplov.

Otac [[Aerodinamika|aerodinamike]] [[George Cayley]], izgradio je početkom [[1803.]] godine model aviona koji je mogao letjeti. [[1853.]] izgrađuje [[Jedrilica (zrakoplov)|jedrilicu]] s kojom može letjeti više osoba. [[1856.]] [[Francuz]] [[Jean-Marie Le Bris]] leti u svojoj jedrilici koju je na plaži vukao [[konj]] a 28. kolovoza [[1883.]] [[Amerikanac]] [[John J. Montgomery]] uspijeva kontrolirati let svoje jedrilice. Ostali poznati pioniri [[Zrakoplovstvo|zrakoplovstva]] koji su u to vrijeme izvodili slične letove su: [[Otto Lilienthal]], [[Percy Pilcher]] i [[Octave Chanute]]). [[Clément Ader]] izradio je prvi avion s vlastitim pogonom i 09. listopada [[1890.]] godine uspijeva preletjeti oko 50 metara. U kolovozu [[1892.]] zrakoplovom jednostavne konstrukcije ''Avion II'' Ader uspijeva preletjeti 200 m a u listopadu [[1897.]] s ''Avion III'' (motor pokretan pritiskom pare) prelijeće 300 m. Svi spomenuti letovi kao i let [[Nijemac|Nijemca]] [[Karl Jatho]]-a 28.listopada [[1903.]] godine u [[Hannover]]u nedovoljno su dokumentirana.

[[Braća Wright]] izveli su prvi dokumentirani let [[17. prosinca]] [[1903.]] godine sa svojim avionom na vlastiti pogon [[Flyer I]].<ref name="WDL">{{cite web |url = http://www.wdl.org/en/item/11372/ |title = Telegram from Orville Wright in Kitty Hawk, North Carolina, to His Father Announcing Four Successful Flights, 1903 December 17 |website = [[World Digital Library]] |date = 1903-12-17 |accessdate = 2013-07-21 }}</ref> Već [[1905.]] ''Flyer III'' spreman je za potpuno kontroliran let.

U [[Prvi svjetski rat|Prvom svjetskom ratu]] zrakoplovi su se počeli koristiti kao [[oružje]]. Najpoznatiji zrakoplovac s najvećim brojem pobjeda u zračnim borbama bio je [[Manfred von Richthofen]], Crveni barun. Između dva rat nastavljen je brz razvoj zrakoplovstva. [[1919.]] godine ''Alcock i Brown'' prelijeću [[Atlantski ocean]], a [[1927.]] ga [[Charles Lindbergh]] prelijeće sam. [[1927.]] uvodi se redovni let između [[Amerika|Amerike]] i [[Kanada|Kanade]]. [[1930.]] počinje razvoj [[Mlazni motor|mlaznog motora]] koji se početkom [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] počinje ugrađivati na avione.

Zrakoplovi su odigrali glavnu ulogu u Drugom svjetskom ratu. Prisutni su u svim značajnim bitkama od kojih je možda najpoznatiji napad na [[Pearl Harbor]], [[Dan D]] i [[Bitka za Britaniju]].

U kolovozu [[1947.]] [[Chuck Yeager]], u probnom zrakoplovu [[Bell X-1]] probija [[zvučni zid]], iako su neki britanski piloti tvrdili da su brzinu zvuka probili sa [[Spitfire]]-om prilikom obrušavanja.

Prvi mlazni zrakoplov u redovnoj liniji [[Havilland Comet]] predstavljen je [[1952.]] godine. Jedan on najpoznatijih putničkih mlaznih aviona [[Boeing 707]] nakon 50 godina još je u upotrebi. Među putničkim avionima koji lete dugi niz godina su i [[Boeing 727]] i širokotrupni [[Boeing 747]].

== Općenito ==
Moderni avioni mogu danas letjeti [[brzina]]ma iznad 800 km/h (500 mph), ovisno o tipu uzlijeću s malom brzinom od 130 km/h (80 mph) sve do 290 km/h (180 mph).

U avione spadaju:
[[Datoteka:General Dynamics F-111A 061003-F-1234S-010.jpg|mini|desno|250px|Promjenjiva geometrija krila na [[General Dynamics F-111|F-111A]]]]
*mali avioni za trening i rekreaciju sve do velikih putničkih,
*transportni civilni i [[Zrakoplovstvo#Vojni zrakoplovi|vojni zrakoplovi]],
*avioni kojima se na zemlji sklapaju krila (po definiciji učvršćena, nepomićna su u letu) radi bolje mogućnosti transporta ili radi smještaja većeg broja aviona na [[Nosač zrakoplova|nosačima zrakoplova]],
*avioni s promjenjivom geometrijom krila kao što su ''General Dynamics'' [[F-111]], ''Grumman'' [[F-14 Tomcat]], [[Panavia Tornado]]. Ti zrakoplov i kada dostignu odgovarajuću visinu i brzinu "uvlače" krila prema [[Trup zrakoplova|trupu]] smanjujući njihov [[Zrakoplov#Dimenzije zrakoplova|raspon]].
*Neki zrakoplovi koriste krilo za stvaranje uzgona samo u određenim dijelovima leta. Ti zrakoplovi se mogu (i ne moraju) svrstati u avione.

Avione na kojima su krila učvršćena, nepomična (kao i zrakoplove s rotirajućim "krilima") u zraku održava aerodinamička sila uzgona koja se stvara uslijed strujanja zraka oko [[Aeroprofil krila|aeroprofila]] ([[Bernoullijev zakon]]). Ti zrakoplovi za slijetanje i uzlijetanje moraju imati veći otvoreni prostor. Većini je neophodna [[zračna luka]] radi [[Zračna luka#Prihvat i otprema zrakoplova|prihvata i otpreme]] putnika, posade, tereta, nadopunu [[goriva]] i radi održavanja samog aviona. Uz većinu aviona koji slijeću na [[Zračna luka#Uzletno-sletna staza|uzletno-sletne staze]] neki su opremljeni za uzlijetanje i slijetanje na [[led]], [[snijeg]] i [[Voda|vodene površine]].

=== Najbrže sredstvo za prijevoz ===
Nakon [[Raketa|rakete]] avion je najbrže sredstvo za prijevoz. Veliki putnički avioni lete brzinom i do 900 km/h dok manji, jednomotorni mogu dostići brzine oko 175 km/h. [[Mach|Nadzvučnim brzinama]] danas lete vojni i neki pokusni avioni. Dva najpoznatija nadzvučna putnička zrakoplova [[Concorde]] i [[Tupoljev Tu-144]] su prizemljena.

Najbrže je letio NASA-in pokusni avion [[X-43]] koji je dosegao brzinu devet puta veću od brzine zvuka a najbrži avion u upotrebi je [[MiG-31]]. Najveći nadzvučni avion ikada proizveden, strateški bombarder [[Tupoljev Tu-160]] još je u upotrebi.

<gallery>
Datoteka:Ильюшин Ил-96 74393202018, Москва - Внуково RP20591.jpg|Iljušin IL-96
Datoteka:MC-21-300 airliner first flight.webm|Jakovljev MC 21
Datoteka:Sukhoi Design Bureau, RA-97003, Sukhoi Superjet 100-95 (36520691744).jpg|Suhoj Superjet 100
</gallery>

==Tipovi aviona==
===Jedrilica===
{{glavni|Jedrilica (zrakoplov)}}
[[Datoteka:Glider in flight.JPG|mini|desno|200px|Vuča jedrilice]]
Jedrilice su avioni koji lete bez motora. Većina služi za sportsko letenje i u vlasništvu su brojnih aeroklubova. Imaju visoki aerodinamički koeficjent iskoristivosti (omjer uzgona i [[Aerodinamička sila otpora|otpora]]) koji može preći i 70:1. Održavanje aviona u zraku postiže se pomoću zračnih stujanja u [[Atmosfera|atmosferi]]. Jedrilice su sposobne prijeći tisuće kilometara s prosječnom brzinom od 400 km/h. Jedrilicu u zrak uz pomoć užeta vuč
e avion s motornim pogonom. Kada jedrilica dostigne određenu visinu uže se odbacuje i jedrilica nastavlja slobodno letjeti. Jedrilica se može uzdići i uz pomoć vitla.

=== Propelerni avioni ===
[[Datoteka:Cessna.210.centurion.d-ebws.arp.jpg|mini|desno|200px|Cessna 210 centurion]]

==== Propelerni avioni s klipnim motorom ====
:Najstarija vrsta pogona nekog zrakoplova je [[Motor#Motori s unutarnjim izgaranjem|klipni motor]] koji pogoni [[Elisa|propeler]]. Krakovi propelera uslijed vrtnje stvaraju (uzgon) vučnu (kada je propeler ispred motora) ili potisnu (kada je propeler iza motora) silu koja pokreće avion. U usporedbi s mlaznim avionima iste veličine propelerni avioni su tiši, ali lete na manjim brzinama i imaju manju nosivost korisnog tererta. Osim što su tiši prednost im je manja cijena i ekonomičnost. Pogodni su za prijevoz nekoliko osoba ili manje količine tereta.

==== Turbo-prop avioni ====
[[Datoteka:USCG C130 Hercules.jpg|mini|desno|200px|C130 Hercules]]
:Na [[Mlazni motor#Turbo-prop motor|turbo-prop]] avionima propeler pogoni mlazni motor. Ti avioni su popularni radi svoje ekonomičnosti. Osim manjih putničkih aviona srednjeg doleta ([[ATR]], [[Fokker F27#Fokker 50|Fokker 50]]) turboprop motore nalazimo i na civilnim i vojnim transportnim zrakoplovima ([[Antonov An-32]], [[C-130 Hercules]]).

=== Mlazni avioni ===
==== Podzvučni mlazni avioni ====
[[Datoteka:FGSQE.jpg|mini|desno|200px|Boeing 777]]
:Podzvučni mlazni avioni su svi avioni koje pokreće mlazni motor a lete ispod brzine zvuka. U usporedbi s avionima koje pokreću motori s unutarnjim izgaranjem mlazni avioni su jači, brži i mogu ponijeti više korisnog tereta. Najveći nedostatak im je buka koju motor stvara pri radu. Danas se na putničke avione najviše ugrađuju [[Mlazni motor#Turbo-ventilatorski motor|turbo-ventilatorski motori]] koji radi svoje konstrukcije stvaraju manju buku. Širokotrupni avioni kao što su [[Airbus A340]] i [[Boeing 777]] mogu prevoziti više stotina putnika i nekoliko tona tereta i do 17.000 km. Kao primjer maksimalna težina [[Airbus A380]] pri uzlijetanju je 560.000 kg a dolet mu je 14.820 km.

:Prvi mlazni avioni počeli su se razvijati u [[Enngleska|Engleskoj]] i [[Njemačka|Njemačkoj]] [[1931.]] godine. U Njemačkoj je [[1939.]] probni let imao [[Heinkel He-178]]. Prvi mlazni avion [[Messerschmitt Me-262]] počeo je letjeti za [[Luftwaffe]] [[1943.]] godine. U ranim 1950.-im [[De Havilland Comet]] postaje prvi mlazni avion izrađen u većem broju, za prijevoz putnika i tereta. Avioni iz ove grupe postižu brzinu leta između 700 i 900 km/h. Brzina slijetanja i uzlijetanja im je 150 do 250 km/h. Krilo ne bi moglo proizvesti dovoljnu količinu uzgona za te dvije kritične faze leta te su u njega ugrađene pokretne površine ([[Krilo zrakoplova#Mehanizacija krila|zakrilca]] i [[Krilo zrakoplova#Mehanizacija krila|predkrilca]]), koje se izvlače iz krila povećavajući tako njegovu površinu i zakrivljenost [[Aeroprofil krila|aeroprofila]]. Kako radi brzine slijetanja kočnice na [[Stajni trap|podvozju]] ne bi bile dovoljne na ispušnom dijelu motora izvlače se poklopci(eng. Reverse- "riversi") koji usmjeravaju mlaz u smjer kretanja i time dodatno smanjuju brzinu.

==== Nadzvučni mlazni avioni ====
[[Datoteka:FA-18 Hornet breaking sound barrier (7 July 1999).jpg|mini|200px|lijevo|Probijanje zvučnog zida]]
:Nadzvučni avioni su avioni koji lete brže od zvuka i izrađuju se za vojne potrebe. U bližoj povijesti letjela su dva nadzvučna putnička zrakoplova, već spomenuti Concorde i Tupoljev Tu-144 koji su radi izuzetno visoke cijene aviona i njegovog održavanja prizemljeni.

:[[Zrakoplovstvo#Vojni zrakoplovi|Lovci]] i [[Zrakoplovstvo#Vojni zrakoplovi|lovci bombarderi]] opremljeni su [[Sustav za dodatno izgaranje|sustavom za dodatno izgaranje]] koje im za kratko vrijeme omogućuje višestruko povećanu snagu potiska. Najčešće se koristi prilikom probijanja zvučnog zida a rjeđe prilikom uzlijetanja (uveliko se smanjuje potrebni put za uzlijetanje) radi stvaranja ogromne buke. Samo probijanje brzine zvuka radi zvučnog efekta koji se pri tom stvara, [[pilot]] aviona mora izvesti što dalje od naseljenih mjesta i na što većoj visini. Svi letovi u prilazu i iznad naseljenih mjesta moraju se izvoditi na podzvučnoj brzini. (Na žalost u ratu ta pravila ne vrijede te je probijanje zvučnog zida iznad naseljenih mjesta dodatni način nanošenja štete i zastrašivanja).

== Avioni s raketnim motorom ==
[[Datoteka:Messerschmitt Me 163B USAF.jpg|mini|200px|lijevo|Messerschmitt Me 163]]
[[Datoteka:White Knight SS1 RH.jpg|mini|200px|desno|Spaceshipone, putnički svemirski avion]]
Još u Drugom svjetskom ratu [[Nijemci]] su eksperimentirali na avionu s [[Raketa|raketnim]] motorom ([[Messerschmitt Me 163]]), ali ti avioni nisu nikad proizvedeni u većem broju niti s drugim motorima. I prvi avion koji je probio zvučni zid (''Bell X-1'') imao je raketni motor. [[Sjeverna Amerika|Sjevernoamerički]] avion s raketnim motorom ''[[X-15]]'' obarao je više puta i brzinske i visinske rekorde. Mnoga kasnija konstrukcijska rješenja u izgradnji zrakoplova i svemirskih letjelica bazirana su na tom avionu.

Danas raketni motori nisu našli veliku primjenu. Koriste kao pomoć pri uzlijetanju svemirskih letjelica i nekih vojnih zrakoplova. Najpoznatiji avion s raketnim motorom je "''SpaceShipOne''" koji je 21. Lipnja [[2004.]] uspješno završio prvi privatno financirani putnički let u [[svemir]].

== Dijelovi aviona ==
Osnovni dijelovi aviona su:
*[[krilo zrakoplova|krilo]]
*[[trup zrakoplova]]
*[[repne površine zrakoplova|repne površine]]
*[[pilotska kabina|kabina i oprema kabine pilota]]
*[[Podvozje zrakoplova|podvozje]]
*[[komande leta]]
*[[specijalna oprema zrakoplova]]

== Izvori ==
{{izvori|2}}

== Vanjske poveznice ==

* ''[http://tehnika.lzmk.hr/zrakoplov/ zrakoplov]''. Hrvatska tehnička enciklopedija - portal hrvatske tehničke baštine

[[Kategorija:Zrakoplovi]]