Autizam - Povijest promjena

Suradnik10: Zamjena teksta - '{{(.)WProjekti(.)↵}}↵' u '}}'

2026-03-19T20:28:13Z

Zamjena teksta - '{{(.*)WProjekti(.*)↵}}↵' u '}}'

←Starija inačica		Inačica od 19. ožujak 2026. u 20:28
Redak 261:		Redak 261:
	== Ostali projekti ==		== Ostali projekti ==

	~~{{WProjekti~~
	}}		}}

	== Izvori ==		== Izvori ==
	{{izvori\|2}}		{{izvori\|2}}

Suradnik10: Zamjena teksta - '\|wječnik(.)\=(.)↵}}' u '}}'

2026-03-19T17:40:00Z

Zamjena teksta - '\|wječnik(.*)\=(.*)↵}}' u '}}'

←Starija inačica		Inačica od 19. ožujak 2026. u 17:40
Redak 262:		Redak 262:

	{{WProjekti		{{WProjekti
	~~\|wječnik = autizam~~
	}}		}}

Suradnik10: Zamjena teksta - '\|' u '|'

2026-03-13T20:53:31Z

Zamjena teksta - '\|' u '|'

←Starija inačica		Inačica od 13. ožujak 2026. u 20:53
Redak 262:		Redak 262:

	{{WProjekti		{{WProjekti
	\\|wječnik = autizam		\|wječnik = autizam
	}}		}}

Suradnik10: Zamjena teksta - '\|' u '|'

2026-03-13T15:44:28Z

Zamjena teksta - '\|' u '|'

←Starija inačica		Inačica od 13. ožujak 2026. u 15:44
Redak 262:		Redak 262:

	{{WProjekti		{{WProjekti
	\\\|wječnik = autizam		\\|wječnik = autizam
	}}		}}

Suradnik10: Zamjena teksta - '\|commonshr(.)\=(.)↵\|' u '\|'

2026-03-13T13:04:18Z

Zamjena teksta - '\|commonshr(.*)\=(.*)↵\|' u '\|'

←Starija inačica		Inačica od 13. ožujak 2026. u 13:04
Redak 262:		Redak 262:

	{{WProjekti		{{WProjekti
	\~~\|commonshr = Autizam~~		\\\|wječnik = autizam
	\|wječnik = autizam
	}}		}}

Suradnik10: Zamjena teksta - '\|commons(.)\=(.)↵\|' u '\|'

2026-03-13T12:46:12Z

Zamjena teksta - '\|commons(.*)\=(.*)↵\|' u '\|'

←Starija inačica		Inačica od 13. ožujak 2026. u 12:46
Redak 262:		Redak 262:

	{{WProjekti		{{WProjekti
	~~\|commons = Autism~~		\\|commonshr = Autizam
	\|commonshr = Autizam
	\|wječnik = autizam		\|wječnik = autizam
	}}		}}

WikiSysop: bnz

2022-05-08T05:46:02Z

bnz

←Starija inačica		Inačica od 8. svibanj 2022. u 05:46
Redak 1:		Redak 1:
	~~<!--'''Autizam'''-->~~
	{{Infokvir bolest		{{Infokvir bolest
	\| kod-1 = F84.0		\| kod-1 = F84.0

WikiSysop: Bot: Automatska zamjena teksta (-{{izdvojeni članak(.*?)}} +)

2022-01-02T01:37:08Z

Bot: Automatska zamjena teksta (-{{izdvojeni članak(.*?)}} +)

←Starija inačica		Inačica od 2. siječanj 2022. u 01:37
Redak 1:		Redak 1:
	<!--'''Autizam'''-->~~{{izdvojeni članak\|rujan 2008.}}~~		<!--'''Autizam'''-->
	{{Infokvir bolest		{{Infokvir bolest
	\| kod-1 = F84.0		\| kod-1 = F84.0

WikiSysop: Bot: Automatska zamjena teksta (-{{cite book +{{Citiranje knjige)

2021-11-16T05:39:03Z

Bot: Automatska zamjena teksta (-{{cite book +{{Citiranje knjige)

←Starija inačica		Inačica od 16. studeni 2021. u 05:39
Redak 23:		Redak 23:
	download.neuron.org/pdfs/0896-6273/PIIS089662730000115X.pdf \|format=PDF}}</ref>		download.neuron.org/pdfs/0896-6273/PIIS089662730000115X.pdf \|format=PDF}}</ref>

	Za razliku od autizma, Aspergerov sindrom nema bitnog zadržavanja u razvoju [[jezik]]a.<ref>{{~~cite book~~ \|title= Dijagnostički i statistički priručnik za mentalne poremećaje \|edition=4. izdanje, text revision ([[DSM-IV]]) \|author= [[American Psychiatric Association]] \|date=2000 \|isbn=0890420254 \|chapter= Dijagnostički kriteriji za 299.80 Aspergerov sindrom (AD) \|chapterurl=http://behavenet.com/capsules/disorders/asperger.htm}}</ref> Terminologija autizma može biti prilično zbunjujuća, zajedno s autizmom, Aspergerov sindrom i PDD-NOS znaju se nazivati ''autističnim poremećajima'',<ref name=Freitag>{{cite journal \|author=Freitag CM \|title= The genetics of autistic disorders and its clinical relevance: a review of the literature \|journal= Mol Psychiatry \|volume=12 \|issue=1 \|pages=2–22 \|date=2007 \|doi=10.1038/sj.mp.4001896 \|pmid=17033636}}</ref> a sam autizam se često naziva ''autističnim poremećajem'' i ''dječjim autizmom'' (''infantilnim''). U ovom članku govori se u klasičnom autističnom poremećaju; dok drugi izvori često koriste ''autizam'' kao poveznicu za spektar autizma (engl. ASD).<ref>{{cite journal \|journal= Curr Opin Neurobiol \|date=2007 \|volume=17 \|issue=1 \|pages=103–11 \|title= Autism spectrum disorders: developmental disconnection syndromes \|author= Geschwind DH, Levitt P \|doi=10.1016/j.conb.2007.01.009 \|pmid=17275283}}</ref> ili za izjednačavanje ASD-a s PDD-om.<ref name=Strock/> Dok s druge strane, ASD je podskupina šireg autističnog [[fenotip]]a (engl. BAP) koji opisuje osobe koje vjerojatno nemaju ASD, ali imaju neke autistične karakteristike poput izbjegavanja kontakta očima.<ref>{{cite journal \|author= Piven J, Palmer P, Jacobi D, Childress D, Arndt S \|title= Broader autism phenotype: evidence from a family history study of multiple-incidence autism families \|journal= Am J Psychiatry \|date=1997 \|volume=154 \|issue=2 \|pages=185–90 \|pmid=9016266 \|url=http://ajp.psychiatryonline.org/cgi/reprint/154/2/185.pdf \|format=PDF}}</ref>		Za razliku od autizma, Aspergerov sindrom nema bitnog zadržavanja u razvoju [[jezik]]a.<ref>{{Citiranje knjige \|title= Dijagnostički i statistički priručnik za mentalne poremećaje \|edition=4. izdanje, text revision ([[DSM-IV]]) \|author= [[American Psychiatric Association]] \|date=2000 \|isbn=0890420254 \|chapter= Dijagnostički kriteriji za 299.80 Aspergerov sindrom (AD) \|chapterurl=http://behavenet.com/capsules/disorders/asperger.htm}}</ref> Terminologija autizma može biti prilično zbunjujuća, zajedno s autizmom, Aspergerov sindrom i PDD-NOS znaju se nazivati ''autističnim poremećajima'',<ref name=Freitag>{{cite journal \|author=Freitag CM \|title= The genetics of autistic disorders and its clinical relevance: a review of the literature \|journal= Mol Psychiatry \|volume=12 \|issue=1 \|pages=2–22 \|date=2007 \|doi=10.1038/sj.mp.4001896 \|pmid=17033636}}</ref> a sam autizam se često naziva ''autističnim poremećajem'' i ''dječjim autizmom'' (''infantilnim''). U ovom članku govori se u klasičnom autističnom poremećaju; dok drugi izvori često koriste ''autizam'' kao poveznicu za spektar autizma (engl. ASD).<ref>{{cite journal \|journal= Curr Opin Neurobiol \|date=2007 \|volume=17 \|issue=1 \|pages=103–11 \|title= Autism spectrum disorders: developmental disconnection syndromes \|author= Geschwind DH, Levitt P \|doi=10.1016/j.conb.2007.01.009 \|pmid=17275283}}</ref> ili za izjednačavanje ASD-a s PDD-om.<ref name=Strock/> Dok s druge strane, ASD je podskupina šireg autističnog [[fenotip]]a (engl. BAP) koji opisuje osobe koje vjerojatno nemaju ASD, ali imaju neke autistične karakteristike poput izbjegavanja kontakta očima.<ref>{{cite journal \|author= Piven J, Palmer P, Jacobi D, Childress D, Arndt S \|title= Broader autism phenotype: evidence from a family history study of multiple-incidence autism families \|journal= Am J Psychiatry \|date=1997 \|volume=154 \|issue=2 \|pages=185–90 \|pmid=9016266 \|url=http://ajp.psychiatryonline.org/cgi/reprint/154/2/185.pdf \|format=PDF}}</ref>

	Autizam se vrlo široko manifestira. Dok se kod jednih vide teža oštećenja poput [[mentalna retardacija\|mentalne retardacije]], izražene šutljivosti, ponavljajuće motorike poput lupkanja rukama ili ljuljanja; kod drugih s blažim oštećenjima može postojati aktivan no prepoznatljivo neobičan socijalan pristup, usko ograničeni interesi i opširno pedantna komunikacija.<ref>{{cite journal \|author=Happé F \|title= Understanding assets and deficits in autism: why success is more interesting than failure \|journal=Psychologist \|volume=12 \|issue=11 \|pages=540–7 \|date=1999 \|url=http://www.thepsychologist.org.uk/archive/archive_home.cfm/volumeID_12-editionID_46-ArticleID_133-getfile_getPDF/thepsychologist/psy_11_99_p540-547_happe.pdf \|format=PDF}}</ref> Autistični sindrom se zna dijeliti na ''laki-'', ''srednji-'' i [[visoko funkcionalni autizam]] (engl. po redu.: LFA, MFA, HFA), i to po [[IQ]] kvocijentu<ref name=hypersystem/> ili po tome koliko trebaju pomoć u svakodnevnom životu; ove podjele su prijeporne i nisu standardizirane. Autizam se također može podijeliti u [[sindrom]]ski i ne-sindromski, gdje je za sindromski uvjet teža do potpuna [[mentalna retardacija]] ili prirođeni sindrom s fizičkim simptomima kao što je ''Tuberous sclerosis TSC''.<ref name=Cohen>{{cite journal \|journal= J Autism Dev Disord \|date=2005 \|volume=35 \|issue=1 \|pages=103–16 \|title= Specific genetic disorders and autism: clinical contribution towards their identification \|author= Cohen D, Pichard N, Tordjman S ''et al.'' \|doi=10.1007/s10803-004-1038-2 \|pmid=15796126}}</ref> Opseg preklapanja između Aspergerova sindroma, visoko funkcionalnog autizma i ne-sindromskog autizma nije jasan; iako neki pojedinci s Aspergerovim sindromom su u stanju izvoditi bolje kognitivne procese za razlika onih s autizmom.<ref>Validity of ASD subtypes:		Autizam se vrlo široko manifestira. Dok se kod jednih vide teža oštećenja poput [[mentalna retardacija\|mentalne retardacije]], izražene šutljivosti, ponavljajuće motorike poput lupkanja rukama ili ljuljanja; kod drugih s blažim oštećenjima može postojati aktivan no prepoznatljivo neobičan socijalan pristup, usko ograničeni interesi i opširno pedantna komunikacija.<ref>{{cite journal \|author=Happé F \|title= Understanding assets and deficits in autism: why success is more interesting than failure \|journal=Psychologist \|volume=12 \|issue=11 \|pages=540–7 \|date=1999 \|url=http://www.thepsychologist.org.uk/archive/archive_home.cfm/volumeID_12-editionID_46-ArticleID_133-getfile_getPDF/thepsychologist/psy_11_99_p540-547_happe.pdf \|format=PDF}}</ref> Autistični sindrom se zna dijeliti na ''laki-'', ''srednji-'' i [[visoko funkcionalni autizam]] (engl. po redu.: LFA, MFA, HFA), i to po [[IQ]] kvocijentu<ref name=hypersystem/> ili po tome koliko trebaju pomoć u svakodnevnom životu; ove podjele su prijeporne i nisu standardizirane. Autizam se također može podijeliti u [[sindrom]]ski i ne-sindromski, gdje je za sindromski uvjet teža do potpuna [[mentalna retardacija]] ili prirođeni sindrom s fizičkim simptomima kao što je ''Tuberous sclerosis TSC''.<ref name=Cohen>{{cite journal \|journal= J Autism Dev Disord \|date=2005 \|volume=35 \|issue=1 \|pages=103–16 \|title= Specific genetic disorders and autism: clinical contribution towards their identification \|author= Cohen D, Pichard N, Tordjman S ''et al.'' \|doi=10.1007/s10803-004-1038-2 \|pmid=15796126}}</ref> Opseg preklapanja između Aspergerova sindroma, visoko funkcionalnog autizma i ne-sindromskog autizma nije jasan; iako neki pojedinci s Aspergerovim sindromom su u stanju izvoditi bolje kognitivne procese za razlika onih s autizmom.<ref>Validity of ASD subtypes:
Redak 37:		Redak 37:
	=== Socijalni razvoj ===		=== Socijalni razvoj ===

	Ljudi s autizmom nemaju razvijene socijalne vještine i često im nedostaje [[intuicija]] ili [[osjećaj]] za druge ljude u svom okruženju. [[Temple Grandin]], poznata osoba s autizmom, svoju nesposobnost u razumijevanju socijalne komunikacije opisuje kao osjećaj "antropologa na Marsu".<ref>{{~~cite book~~\|title=[[An Anthropologist on Mars]]: Seven Paradoxical Tales\|author=[[Oliver Sacks\|Sacks O]]\|publisher=Knopf\|date=1995\|isbn=0679437851}}</ref>		Ljudi s autizmom nemaju razvijene socijalne vještine i često im nedostaje [[intuicija]] ili [[osjećaj]] za druge ljude u svom okruženju. [[Temple Grandin]], poznata osoba s autizmom, svoju nesposobnost u razumijevanju socijalne komunikacije opisuje kao osjećaj "antropologa na Marsu".<ref>{{Citiranje knjige\|title=[[An Anthropologist on Mars]]: Seven Paradoxical Tales\|author=[[Oliver Sacks\|Sacks O]]\|publisher=Knopf\|date=1995\|isbn=0679437851}}</ref>

	Nedostatak socijalnih vještina se počinje uočavati još u [[rano djetisnjtvo\|ranom djetinjstvu]] i vidi se u odraslih osoba. Autistične [[beba\|bebe]] pokazuju manje pažnje na socijalnu stimulaciju, manje je interakcijskih [[geste\|gesta]] [[osmijeh]]om i pogledom, slabije odgovaraju na poziv vlastitim imenom. Kod mlađe djece s autizmom često je prisutan nedostatak kontakta očima, [[govor tijela]] i manje su skloni korištenju tuđe ruke ili tijela kao alat.<ref name=Volkmar/> Autistična djeca stara tri do pet godina, najvjerojatnije neće spontano prilaziti drugima, [[imitacija\|imitirati]] i odgovarati na [[emocije]], [[neverbalna komunikacija\|neverbalno komunicirati]], ipak, mogu razviti privrženost osobama koje su im primarni njegovatelji i davatelji sigurnosti (što je obično jedan ili oba roditelja).<ref>{{cite journal\|journal=Ment Retard Dev Disabil Res Rev\|date=2004\|volume=10\|issue=4\|pages=221–33\|title=Early detection of core deficits in autism\|author=Sigman M, Dijamco A, Gratier M, Rozga A\|doi=10.1002/mrdd.20046\|pmid=15666338}}</ref> Pokazuju umjereno manje privrženosti zbog sigurnosti nego uobičajeno, premda takova privrženost nestaje u djece koja su više mentalno razvijena ili s lakšim ASD-om.<ref>{{cite journal\|journal=J Child Psychol Psychiatry\|date=2004\|volume=45\|issue=6\|pages=1123–34\|title=Autism and attachment: a meta-analytic review\|author=Rutgers AH, Bakermans-Kranenburg MJ, van IJzendoorn MH, van Berckelaer-Onnes IA\|doi=10.1111/j.1469-7610.2004.t01-1-00305.x\|pmid=15257669}}</ref> Starija djeca i odrasli s ASD-om imaju lošije rezultate na testovima prepoznavanje lica i emocija.<ref name=Sigman>{{cite journal \|journal= Annu Rev Clin Psychol \|year=2006 \|volume=2 \|pages=327–55 \|title= Autism from developmental and neuropsychological perspectives \|author= Sigman M, Spence SJ, Wang AT \|doi=10.1146/annurev.clinpsy.2.022305.095210 \|pmid=17716073}}</ref>		Nedostatak socijalnih vještina se počinje uočavati još u [[rano djetisnjtvo\|ranom djetinjstvu]] i vidi se u odraslih osoba. Autistične [[beba\|bebe]] pokazuju manje pažnje na socijalnu stimulaciju, manje je interakcijskih [[geste\|gesta]] [[osmijeh]]om i pogledom, slabije odgovaraju na poziv vlastitim imenom. Kod mlađe djece s autizmom često je prisutan nedostatak kontakta očima, [[govor tijela]] i manje su skloni korištenju tuđe ruke ili tijela kao alat.<ref name=Volkmar/> Autistična djeca stara tri do pet godina, najvjerojatnije neće spontano prilaziti drugima, [[imitacija\|imitirati]] i odgovarati na [[emocije]], [[neverbalna komunikacija\|neverbalno komunicirati]], ipak, mogu razviti privrženost osobama koje su im primarni njegovatelji i davatelji sigurnosti (što je obično jedan ili oba roditelja).<ref>{{cite journal\|journal=Ment Retard Dev Disabil Res Rev\|date=2004\|volume=10\|issue=4\|pages=221–33\|title=Early detection of core deficits in autism\|author=Sigman M, Dijamco A, Gratier M, Rozga A\|doi=10.1002/mrdd.20046\|pmid=15666338}}</ref> Pokazuju umjereno manje privrženosti zbog sigurnosti nego uobičajeno, premda takova privrženost nestaje u djece koja su više mentalno razvijena ili s lakšim ASD-om.<ref>{{cite journal\|journal=J Child Psychol Psychiatry\|date=2004\|volume=45\|issue=6\|pages=1123–34\|title=Autism and attachment: a meta-analytic review\|author=Rutgers AH, Bakermans-Kranenburg MJ, van IJzendoorn MH, van Berckelaer-Onnes IA\|doi=10.1111/j.1469-7610.2004.t01-1-00305.x\|pmid=15257669}}</ref> Starija djeca i odrasli s ASD-om imaju lošije rezultate na testovima prepoznavanje lica i emocija.<ref name=Sigman>{{cite journal \|journal= Annu Rev Clin Psychol \|year=2006 \|volume=2 \|pages=327–55 \|title= Autism from developmental and neuropsychological perspectives \|author= Sigman M, Spence SJ, Wang AT \|doi=10.1146/annurev.clinpsy.2.022305.095210 \|pmid=17716073}}</ref>
Redak 157:		Redak 157:
	== Dijagnoza ==		== Dijagnoza ==

	Dijagnoza autizma se temelji na ponašanju, ne uzroku ili mehanizmu poremećaja.<ref name=London>{{cite journal \|journal=Brain Pathol \|year=2007 \|volume=17 \|issue=4 \|pages=408–11 \|title= The role of the neurobiologist in redefining the diagnosis of autism \|author= London E \|doi=10.1111/j.1750-3639.2007.00103.x \|pmid=17919126}}</ref><ref>{{cite journal \|journal=BMJ \|date=2003 \|volume=327 \|issue=7413 \|pages=488–93 \|title= Diagnosis of autism \|author= Baird G, Cass H, Slonims V \|doi=10.1136/bmj.327.7413.488 \|pmid=12946972 \|url=http://www.bmj.com/cgi/content/full/327/7413/488}}</ref> Autizam je u [[DSM-IV]]-TR definiran s ukupno najmanje šest simptoma, uključujući najmanje dva simptoma kvalitativnog oštećenja u socijalnoj interakciji, najmanje jedan simptom kvalitativnog oštećenja u komunikaciji, i najmanje jedan simptom ograničenog ili ponavljajućeg ponašanja. Primjeri simptoma uključuju nedostatak socijalne ili emocionalne uzajamnosti, stereotipna i ponavljajuća upotreba jezika ili individualno osobitog jezika, i uporna preokupacija samo s jednim dijelom objekta (npr.: igračke). "Napadaji" moraju biti prije treće godine, s usporenim ili abnormalnim funkcioniranjem u socijalnoj interakciji, jeziku korištenom u socijalnoj komunikaciji, simbolici ili imaginacijskim (zamišljenim) igrama.<ref>{{~~cite book~~ \|title= Diagnostic and Statistical Manual of Mental Disorders \|edition=4th ed., text revision ([[DSM-IV-TR]]) \|author= [[American Psychiatric Association]] \|date=2000 \|isbn=0890420254 \|chapter= Diagnostic criteria for 299.00 Autistic Disorder \|chapterurl=http://behavenet.com/capsules/disorders/autistic.htm \|accessdate=2007-06-25}}</ref> Glavne definicije su iste i u [[MKB-10]] klasifikaciji.<ref name=ICD-10-F84.0>{{citat knjiga \|url poglavlja=http://who.int/classifications/apps/icd/icd10online/?gf80.htm+f840 \|datum=2006 \|naslov= Međunarodna klasifikacija bolesti i srodnih zdravstvenih problema \|izdanje= 10. izdanje. ([[MKB-10]]) \|autor= [[Svjetska zdravstvena organizacija]] \|poglavlje= F84. Pervazivni razvojni poremećaji}}</ref>		Dijagnoza autizma se temelji na ponašanju, ne uzroku ili mehanizmu poremećaja.<ref name=London>{{cite journal \|journal=Brain Pathol \|year=2007 \|volume=17 \|issue=4 \|pages=408–11 \|title= The role of the neurobiologist in redefining the diagnosis of autism \|author= London E \|doi=10.1111/j.1750-3639.2007.00103.x \|pmid=17919126}}</ref><ref>{{cite journal \|journal=BMJ \|date=2003 \|volume=327 \|issue=7413 \|pages=488–93 \|title= Diagnosis of autism \|author= Baird G, Cass H, Slonims V \|doi=10.1136/bmj.327.7413.488 \|pmid=12946972 \|url=http://www.bmj.com/cgi/content/full/327/7413/488}}</ref> Autizam je u [[DSM-IV]]-TR definiran s ukupno najmanje šest simptoma, uključujući najmanje dva simptoma kvalitativnog oštećenja u socijalnoj interakciji, najmanje jedan simptom kvalitativnog oštećenja u komunikaciji, i najmanje jedan simptom ograničenog ili ponavljajućeg ponašanja. Primjeri simptoma uključuju nedostatak socijalne ili emocionalne uzajamnosti, stereotipna i ponavljajuća upotreba jezika ili individualno osobitog jezika, i uporna preokupacija samo s jednim dijelom objekta (npr.: igračke). "Napadaji" moraju biti prije treće godine, s usporenim ili abnormalnim funkcioniranjem u socijalnoj interakciji, jeziku korištenom u socijalnoj komunikaciji, simbolici ili imaginacijskim (zamišljenim) igrama.<ref>{{Citiranje knjige \|title= Diagnostic and Statistical Manual of Mental Disorders \|edition=4th ed., text revision ([[DSM-IV-TR]]) \|author= [[American Psychiatric Association]] \|date=2000 \|isbn=0890420254 \|chapter= Diagnostic criteria for 299.00 Autistic Disorder \|chapterurl=http://behavenet.com/capsules/disorders/autistic.htm \|accessdate=2007-06-25}}</ref> Glavne definicije su iste i u [[MKB-10]] klasifikaciji.<ref name=ICD-10-F84.0>{{citat knjiga \|url poglavlja=http://who.int/classifications/apps/icd/icd10online/?gf80.htm+f840 \|datum=2006 \|naslov= Međunarodna klasifikacija bolesti i srodnih zdravstvenih problema \|izdanje= 10. izdanje. ([[MKB-10]]) \|autor= [[Svjetska zdravstvena organizacija]] \|poglavlje= F84. Pervazivni razvojni poremećaji}}</ref>

	Dostupno je nekoliko dijagnostičkih instrumenata za autizam. Dva se uobičajeno koriste u istraživanjima autizma: [[Dijagnostički intervju za autizam - dopunjen]] (engl. ADI-R), semistrukturirani roditeljski intervju, i [[Dijagnostički opservacijska skala za autizam]]		Dostupno je nekoliko dijagnostičkih instrumenata za autizam. Dva se uobičajeno koriste u istraživanjima autizma: [[Dijagnostički intervju za autizam - dopunjen]] (engl. ADI-R), semistrukturirani roditeljski intervju, i [[Dijagnostički opservacijska skala za autizam]]

WikiSysop: Bot: Automatska zamjena teksta (-{{cite web +{{Citiranje weba)

2021-11-16T03:33:17Z

Bot: Automatska zamjena teksta (-{{cite web +{{Citiranje weba)

←Starija inačica		Inačica od 16. studeni 2021. u 03:33
Redak 68:		Redak 68:
	=== Drugi simptomi ===		=== Drugi simptomi ===

	Kod osoba s autizmom su mogući i simptomi nezavisni od dijagnoze, ali koji imaju utjecaj na pojedinca ili obitelj.<ref name=Filipek>{{cite journal \|author= Filipek PA, Accardo PJ, Baranek GT ''et al.'' \|title= The screening and diagnosis of autistic spectrum disorders \|journal= J Autism Dev Disord \|date=1999 \|volume=29 \|issue=6 \|pages=439–84 \|doi=10.1023/A:1021943802493}} {{cite journal \|title=Erratum \|quotes=no \|date=2000 \|journal= J Autism Dev Disord \|volume=30 \|issue=1 \|pages=81 \|doi=10.1023/A:1017256313409 \|pmid=10638459}} This paper represents a consensus of representatives from nine professional and four parent organizations in the U.S.</ref> Mali dio osoba s ASD-om pokazuje neobične sposobnosti poput pamćenja trivijalnosti do iznimno rijetkih tzv. [[Autistični znanstvenici\|autističnih znanstvenika]]<ref>{{~~cite web~~ \|author= Treffert DA \|title= Savant syndrome: an extraordinary condition—a synopsis: past, present, future \|publisher= Wisconsin Medical Society \|date= 2006 \|url= http://www.wisconsinmedicalsociety.org/savant_syndrome/overview_of_savant_syndrome/synopsis \|accessdate= 2008-03-24 \|archiveurl= https://www.webcitation.org/65JFQlr3u?url=http://www.wisconsinmedicalsociety.org/savant_syndrome/overview_of_savant_syndrome/synopsis \|archivedate= 8. veljače 2012. }}</ref>		Kod osoba s autizmom su mogući i simptomi nezavisni od dijagnoze, ali koji imaju utjecaj na pojedinca ili obitelj.<ref name=Filipek>{{cite journal \|author= Filipek PA, Accardo PJ, Baranek GT ''et al.'' \|title= The screening and diagnosis of autistic spectrum disorders \|journal= J Autism Dev Disord \|date=1999 \|volume=29 \|issue=6 \|pages=439–84 \|doi=10.1023/A:1021943802493}} {{cite journal \|title=Erratum \|quotes=no \|date=2000 \|journal= J Autism Dev Disord \|volume=30 \|issue=1 \|pages=81 \|doi=10.1023/A:1017256313409 \|pmid=10638459}} This paper represents a consensus of representatives from nine professional and four parent organizations in the U.S.</ref> Mali dio osoba s ASD-om pokazuje neobične sposobnosti poput pamćenja trivijalnosti do iznimno rijetkih tzv. [[Autistični znanstvenici\|autističnih znanstvenika]]<ref>{{Citiranje weba \|author= Treffert DA \|title= Savant syndrome: an extraordinary condition—a synopsis: past, present, future \|publisher= Wisconsin Medical Society \|date= 2006 \|url= http://www.wisconsinmedicalsociety.org/savant_syndrome/overview_of_savant_syndrome/synopsis \|accessdate= 2008-03-24 \|archiveurl= https://www.webcitation.org/65JFQlr3u?url=http://www.wisconsinmedicalsociety.org/savant_syndrome/overview_of_savant_syndrome/synopsis \|archivedate= 8. veljače 2012. }}</ref>

	Kod autistične djece više je uobičajena i poznata netipična reakcije na senzornu [[stimulacija\|stimulaciju]], iako nema pouzdanih dokaza da ovi simptomi razlikuju autizam od drugih razvojnih poremećaja.<ref>{{cite journal\|journal=J Child Psychol Psychiatry\|date=2005\|volume=46\|issue=12\|pages=1255–68\|title=Annotation: what do we know about sensory dysfunction in autism? A critical review of the empirical evidence\|author=Rogers SJ, Ozonoff S\|doi=10.1111/j.1469-7610.2005.01431.x\|pmid=16313426}}</ref> Ove reakcije bi mogle biti "normalne" samo za djecu; nekoliko studija je pokazalo da je kod autistične djece prisutno oštećenje taktilne [[percepcija\|percepcije]] dok kod odraslih ljudi s autizmom nije. Iste studije pokazuju da osobe s autizmom imaju više problema sa složenom [[Pamćenje\|memorijom]] i zadacima objašnjenja; ove karakteristike su uobičajenije kod odraslih ljudi s autizmom.<ref name=Williams/> U nekoliko studija se vidi da kod autizma postoje i određeni motorički problemi poput slabijeg [[mišić]]nog tonusa, slabijeg motoričkog planiranja ili ''"hodanja na prstima"''; ASD nije povezan s teškim [[motorički poremećaji\|motoričkim smetnjama]].<ref>{{cite journal \|journal= Brain Dev \|date=2007 \|volume=29 \|issue=9 \|pages=565–70 \|title= Prevalence of motor impairment in autism spectrum disorders \|author= Ming X, Brimacombe M, Wagner GC \|doi=10.1016/j.braindev.2007.03.002 \|pmid=17467940}}</ref>		Kod autistične djece više je uobičajena i poznata netipična reakcije na senzornu [[stimulacija\|stimulaciju]], iako nema pouzdanih dokaza da ovi simptomi razlikuju autizam od drugih razvojnih poremećaja.<ref>{{cite journal\|journal=J Child Psychol Psychiatry\|date=2005\|volume=46\|issue=12\|pages=1255–68\|title=Annotation: what do we know about sensory dysfunction in autism? A critical review of the empirical evidence\|author=Rogers SJ, Ozonoff S\|doi=10.1111/j.1469-7610.2005.01431.x\|pmid=16313426}}</ref> Ove reakcije bi mogle biti "normalne" samo za djecu; nekoliko studija je pokazalo da je kod autistične djece prisutno oštećenje taktilne [[percepcija\|percepcije]] dok kod odraslih ljudi s autizmom nije. Iste studije pokazuju da osobe s autizmom imaju više problema sa složenom [[Pamćenje\|memorijom]] i zadacima objašnjenja; ove karakteristike su uobičajenije kod odraslih ljudi s autizmom.<ref name=Williams/> U nekoliko studija se vidi da kod autizma postoje i određeni motorički problemi poput slabijeg [[mišić]]nog tonusa, slabijeg motoričkog planiranja ili ''"hodanja na prstima"''; ASD nije povezan s teškim [[motorički poremećaji\|motoričkim smetnjama]].<ref>{{cite journal \|journal= Brain Dev \|date=2007 \|volume=29 \|issue=9 \|pages=565–70 \|title= Prevalence of motor impairment in autism spectrum disorders \|author= Ming X, Brimacombe M, Wagner GC \|doi=10.1016/j.braindev.2007.03.002 \|pmid=17467940}}</ref>
Redak 168:		Redak 168:
	U graničnim slučajevima čest je problem pretjerana ili nedovoljna dijagnoza; većina od novije povećanog broja registriranih osoba s autizmom je vjerojatno zbog promjene u dijagnostičkoj praksi. Sve veća popularnost opcije terapije s lijekovima i širenje koristi je dalo davateljima usluge poticaj u dijagnosticiranju ASD-a, što rezultira u nekim pretjeranim dijagnozama kod djece s nesigurnim simptomima. Obratno, cijena pregleda i dijagnoze i natjecanje u prikupljanju plaćanja može spriječiti ili usporiti uspostavljanje dijagnoze.<ref>{{cite journal\|author=Shattuck PT, Grosse SD\|title=Issues related to the diagnosis and treatment of autism spectrum disorders\|journal=Ment Retard Dev Disabil Res Rev\|date=2007\|volume=13\|issue=2\|pages=129–35\|doi=10.1002/mrdd.20143\|pmid=17563895}}</ref> Posebno je teško dijagnosticirati autizam kod slijepih osoba, dijelom zbog toga što dio dijagnostičkih kriterija ovisi o vidu, a dijelom zbog autističnih simptoma koji se preklapaju s uobičajenim kod sljepoće.<ref>{{cite journal\|title=Visual impairment and autism: current questions and future research\|author=Cass H\|journal=Autism\|date=1998\|volume=2\|issue=2\|pages=117–38\|doi=10.1177/1362361398022002}}</ref>		U graničnim slučajevima čest je problem pretjerana ili nedovoljna dijagnoza; većina od novije povećanog broja registriranih osoba s autizmom je vjerojatno zbog promjene u dijagnostičkoj praksi. Sve veća popularnost opcije terapije s lijekovima i širenje koristi je dalo davateljima usluge poticaj u dijagnosticiranju ASD-a, što rezultira u nekim pretjeranim dijagnozama kod djece s nesigurnim simptomima. Obratno, cijena pregleda i dijagnoze i natjecanje u prikupljanju plaćanja može spriječiti ili usporiti uspostavljanje dijagnoze.<ref>{{cite journal\|author=Shattuck PT, Grosse SD\|title=Issues related to the diagnosis and treatment of autism spectrum disorders\|journal=Ment Retard Dev Disabil Res Rev\|date=2007\|volume=13\|issue=2\|pages=129–35\|doi=10.1002/mrdd.20143\|pmid=17563895}}</ref> Posebno je teško dijagnosticirati autizam kod slijepih osoba, dijelom zbog toga što dio dijagnostičkih kriterija ovisi o vidu, a dijelom zbog autističnih simptoma koji se preklapaju s uobičajenim kod sljepoće.<ref>{{cite journal\|title=Visual impairment and autism: current questions and future research\|author=Cass H\|journal=Autism\|date=1998\|volume=2\|issue=2\|pages=117–38\|doi=10.1177/1362361398022002}}</ref>

	Simptomi autizma i ASD-a počinju vrlo rano u djetinjstvu, ali ponekad izostanu. Odrasli mogu zatražiti retrospektivnu dijagnozu kako bi mogli pomoći sebi ili svojoj obitelji u shvaćanju sebe, ili kako bi poslodavcu pomogli da napravi prilagodbe; ili u nekim slučajevima kako bi podnijeli zahtjev za novčanu pomoć zbog poteškoća u životu.<ref>{{~~cite web~~ \|publisher= National Autistic Society \|title= Diagnosis: how can it benefit me as an adult? \|date=2005 \|url=http://www.nas.org.uk/nas/jsp/polopoly.jsp?a=8018 \|accessdate=2008-03-24}}</ref>		Simptomi autizma i ASD-a počinju vrlo rano u djetinjstvu, ali ponekad izostanu. Odrasli mogu zatražiti retrospektivnu dijagnozu kako bi mogli pomoći sebi ili svojoj obitelji u shvaćanju sebe, ili kako bi poslodavcu pomogli da napravi prilagodbe; ili u nekim slučajevima kako bi podnijeli zahtjev za novčanu pomoć zbog poteškoća u životu.<ref>{{Citiranje weba \|publisher= National Autistic Society \|title= Diagnosis: how can it benefit me as an adult? \|date=2005 \|url=http://www.nas.org.uk/nas/jsp/polopoly.jsp?a=8018 \|accessdate=2008-03-24}}</ref>

	Dijagnoza kod novorođenčadi		Dijagnoza kod novorođenčadi
Redak 216:		Redak 216:
	== Povijest ==		== Povijest ==

	Nekoliko primjera autističnih simptoma i terapija opisano je daleko prije nego što je autizam imenovan. ''Table Talk'' [[Martin Luther\|Martina Luthera]] sadrži priču o 12 godišnjem dječaku koji je najvjerojatnije imao teži oblik autizma.<ref>{{cite journal\|journal=Autism\|volume=1\|issue=1\|pages=13–23\|date=1997\|doi=10.1177/1362361397011004\|title=The history of ideas on autism: legends, myths and reality\|author=[[Lorna Wing\|Wing L]]}}</ref> Prema Lutherovom zapisivaču Mathesius, Luther je smatrao kako je dječak ''bezdušna masa mesa opsjednuta sotonom'' i predložio da bude ugušen.<ref>{{~~cite web~~\|author=Miles M\|date=2005\|title=Martin Luther and childhood disability in 16th century Germany: what did he write? what did he say?\|publisher=Independent Living Institute\|url=http://independentliving.org/docs7/miles2005b.html\|accessdate=2007-07-18}}</ref> [[1798.]] godine uhvaćeno je "divlje" dijete (iz prašume), pokazivalo je nekoliko znakova autizma; student medicine [[Jean Itard]] liječio ga je s bihevioralnim programom namijenjenim kako bi mu pomogao steći socijalnu privrženost i proizvesti govor putem imitacije.<ref name=Wolff>{{cite journal\|journal=Eur Child Adolesc Psychiatry\|date=2004\|volume=13\|issue=4\|pages=201–8\|title=The history of autism\|author=Wolff S\|doi=10.1007/s00787-004-0363-5\|pmid=15365889}}</ref>		Nekoliko primjera autističnih simptoma i terapija opisano je daleko prije nego što je autizam imenovan. ''Table Talk'' [[Martin Luther\|Martina Luthera]] sadrži priču o 12 godišnjem dječaku koji je najvjerojatnije imao teži oblik autizma.<ref>{{cite journal\|journal=Autism\|volume=1\|issue=1\|pages=13–23\|date=1997\|doi=10.1177/1362361397011004\|title=The history of ideas on autism: legends, myths and reality\|author=[[Lorna Wing\|Wing L]]}}</ref> Prema Lutherovom zapisivaču Mathesius, Luther je smatrao kako je dječak ''bezdušna masa mesa opsjednuta sotonom'' i predložio da bude ugušen.<ref>{{Citiranje weba\|author=Miles M\|date=2005\|title=Martin Luther and childhood disability in 16th century Germany: what did he write? what did he say?\|publisher=Independent Living Institute\|url=http://independentliving.org/docs7/miles2005b.html\|accessdate=2007-07-18}}</ref> [[1798.]] godine uhvaćeno je "divlje" dijete (iz prašume), pokazivalo je nekoliko znakova autizma; student medicine [[Jean Itard]] liječio ga je s bihevioralnim programom namijenjenim kako bi mu pomogao steći socijalnu privrženost i proizvesti govor putem imitacije.<ref name=Wolff>{{cite journal\|journal=Eur Child Adolesc Psychiatry\|date=2004\|volume=13\|issue=4\|pages=201–8\|title=The history of autism\|author=Wolff S\|doi=10.1007/s00787-004-0363-5\|pmid=15365889}}</ref>

	[[1910.]] godine, [[Švicarska\|Švicarski]] [[psihijatar]] [[Eugen Bleuler]] prvi je složio novo [[Latinski jezik\|latinsku]] riječ ''autismus'' kada je određivao simptome [[Shizofrenija\|shizofrenije]]. Izveo ju je iz [[Grčki jezik\|Grčke]] riječi ''autos'' (αὐτός, što znači ''ja'' ili ''sam''), i koristio da označi morbidno samodivljenje: "autistično povlačenja pacijenta svojim fantazijama, protiv kojega svaki utjecaj izvana postaje nepodnošljiva smetnja".<ref>{{cite journal\|author=Kuhn R; tr. Cahn CH\|title=Eugen Bleuler's concepts of psychopathology\|journal=Hist Psychiatry\|volume=15\|issue=3\|date=2004\|pages=361–6\|doi=10.1177/0957154X04044603\|pmid=15386868}} The quote is a translation of Bleuler's 1910 original.</ref>		[[1910.]] godine, [[Švicarska\|Švicarski]] [[psihijatar]] [[Eugen Bleuler]] prvi je složio novo [[Latinski jezik\|latinsku]] riječ ''autismus'' kada je određivao simptome [[Shizofrenija\|shizofrenije]]. Izveo ju je iz [[Grčki jezik\|Grčke]] riječi ''autos'' (αὐτός, što znači ''ja'' ili ''sam''), i koristio da označi morbidno samodivljenje: "autistično povlačenja pacijenta svojim fantazijama, protiv kojega svaki utjecaj izvana postaje nepodnošljiva smetnja".<ref>{{cite journal\|author=Kuhn R; tr. Cahn CH\|title=Eugen Bleuler's concepts of psychopathology\|journal=Hist Psychiatry\|volume=15\|issue=3\|date=2004\|pages=361–6\|doi=10.1177/0957154X04044603\|pmid=15386868}} The quote is a translation of Bleuler's 1910 original.</ref>

Autizam - Povijest promjena

Suradnik10: Zamjena teksta - '{{(.*)WProjekti(.*)↵}}↵' u '}}'

Suradnik10: Zamjena teksta - '\|wječnik(.*)\=(.*)↵}}' u '}}'

Suradnik10: Zamjena teksta - '\|' u '|'

Suradnik10: Zamjena teksta - '\|' u '|'

Suradnik10: Zamjena teksta - '\|commonshr(.*)\=(.*)↵\|' u '\|'

Suradnik10: Zamjena teksta - '\|commons(.*)\=(.*)↵\|' u '\|'

WikiSysop: bnz

WikiSysop: Bot: Automatska zamjena teksta (-{{izdvojeni članak(.*?)}} +)

WikiSysop: Bot: Automatska zamjena teksta (-{{cite book +{{Citiranje knjige)

WikiSysop: Bot: Automatska zamjena teksta (-{{cite web +{{Citiranje weba)

Suradnik10: Zamjena teksta - '{{(.)WProjekti(.)↵}}↵' u '}}'

Suradnik10: Zamjena teksta - '\|wječnik(.)\=(.)↵}}' u '}}'

Suradnik10: Zamjena teksta - '\|commonshr(.)\=(.)↵\|' u '\|'

Suradnik10: Zamjena teksta - '\|commons(.)\=(.)↵\|' u '\|'