Austrofašizam - Povijest promjena

WikiSysop: bnz

2022-05-08T05:36:21Z

bnz

←Starija inačica		Inačica od 8. svibanj 2022. u 05:36
Redak 1:		Redak 1:
	~~<!--'''Austrofašizam'''-->~~[[File:Flag of the Fatherland Front of Austria.svg\|thumb\|200px\|right\|Zastava Domoljubnog fronta Austrije (''Vaterländische Front''), jedine stranke u austrofašističkom sustavu]]		[[File:Flag of the Fatherland Front of Austria.svg\|thumb\|200px\|right\|Zastava Domoljubnog fronta Austrije (''Vaterländische Front''), jedine stranke u austrofašističkom sustavu]]
	'''Austrofašizam''' je naziv za [[Autoritarizam\|autoritarni]] režim i oblik vladavine u [[Austrija\|Austriji]] od donošenja svibanjskog ustava 1934. godine, pa do sjedinjenja s [[Njemačka\|Njemačkom]] u [[Anschluss\|Anschlussu]] u ožujku 1938. godine.		'''Austrofašizam''' je naziv za [[Autoritarizam\|autoritarni]] režim i oblik vladavine u [[Austrija\|Austriji]] od donošenja svibanjskog ustava 1934. godine, pa do sjedinjenja s [[Njemačka\|Njemačkom]] u [[Anschluss\|Anschlussu]] u ožujku 1938. godine.
	[[File:TribunaFrentePatrióticoAustriaco1936.jpg\|thumb\|leftt\|Politički zbor ''Vaterländische Fronta'' 1936. godine]]		[[File:TribunaFrentePatrióticoAustriaco1936.jpg\|thumb\|leftt\|Politički zbor ''Vaterländische Fronta'' 1936. godine]]

WikiSysop: Bot: Automatska zamjena teksta (-{{Cite book +{{Citiranje knjige)

2022-01-02T03:36:38Z

Bot: Automatska zamjena teksta (-{{Cite book +{{Citiranje knjige)

←Starija inačica		Inačica od 2. siječanj 2022. u 03:36
Redak 14:		Redak 14:
	Austrofašisti nisu prihvaćali sve ideje koje su razvili nacistički ideolozi - osobito za razliku od nacista nisu gojili sukob s [[Katolička Crkva\|Katoličkom Crkvom]], nego su naprotiv jako inzistirali na katoličkom identitetu; također nisu bili privrženi antisemitizmu. S vremenom je, međutim, prihvaćanje nacističkih ideja među njima bilo sve veće.<ref>{{Citiranje knjige\|title=Pan-Germanism and the Austrofascist state, 1933–38\|author=Julie Thorpe\|authorlink=\|coauthors=\|origdate=2011.\|date=\|chapter=\|chapterurl=\|editor=\|url=https://www.journalistesdebout.com/pdf/pan-germanism-and-the-austrofascist-state-1933-38/\|format=\|edition=\|language=engleski\|pages=\|publisher=Manchester University Press\|location=\|others=\|quote=\|accessdate=26. ožujka 2019.\|isbn=\|id=}}</ref>		Austrofašisti nisu prihvaćali sve ideje koje su razvili nacistički ideolozi - osobito za razliku od nacista nisu gojili sukob s [[Katolička Crkva\|Katoličkom Crkvom]], nego su naprotiv jako inzistirali na katoličkom identitetu; također nisu bili privrženi antisemitizmu. S vremenom je, međutim, prihvaćanje nacističkih ideja među njima bilo sve veće.<ref>{{Citiranje knjige\|title=Pan-Germanism and the Austrofascist state, 1933–38\|author=Julie Thorpe\|authorlink=\|coauthors=\|origdate=2011.\|date=\|chapter=\|chapterurl=\|editor=\|url=https://www.journalistesdebout.com/pdf/pan-germanism-and-the-austrofascist-state-1933-38/\|format=\|edition=\|language=engleski\|pages=\|publisher=Manchester University Press\|location=\|others=\|quote=\|accessdate=26. ožujka 2019.\|isbn=\|id=}}</ref>

	Pod austrofašistima su političke i socijalne slobode bile posve ukinute, te je samo 1934. godine policija u [[Beč\|Beču]] pretresla 106.000 stanova i uhitila 38.141 nacista, socijaldemokrata i komunista. Međutim ti politički progoni ipak nisu bili onako teški i smrtonosni kao što će biti kasniji nacistički.<ref name="gunther1940">{{~~Cite book~~ \|url=https://archive.org/stream/in.ernet.dli.2015.149663/2015.149663.Inside-Europe#page/n437/mode/2up \|title=Inside Europe \|last=Gunther \|first=John \|publisher=Harper & Brothers \|location=New York\|year=1940 \|page=416}}</ref>		Pod austrofašistima su političke i socijalne slobode bile posve ukinute, te je samo 1934. godine policija u [[Beč\|Beču]] pretresla 106.000 stanova i uhitila 38.141 nacista, socijaldemokrata i komunista. Međutim ti politički progoni ipak nisu bili onako teški i smrtonosni kao što će biti kasniji nacistički.<ref name="gunther1940">{{Citiranje knjige \|url=https://archive.org/stream/in.ernet.dli.2015.149663/2015.149663.Inside-Europe#page/n437/mode/2up \|title=Inside Europe \|last=Gunther \|first=John \|publisher=Harper & Brothers \|location=New York\|year=1940 \|page=416}}</ref>

	Austrofašisti neće nakon ''Anschlussa'' pokazivati neki otpor nacistima, nego naprotiv podršku.		Austrofašisti neće nakon ''Anschlussa'' pokazivati neki otpor nacistima, nego naprotiv podršku.

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-11-04T09:43:56Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

[[File:Flag of the Fatherland Front of Austria.svg|thumb|200px|right|Zastava Domoljubnog fronta Austrije (''Vaterländische Front''), jedine stranke u austrofašističkom sustavu]]
'''Austrofašizam''' je naziv za [[Autoritarizam|autoritarni]] režim i oblik vladavine u [[Austrija|Austriji]] od donošenja svibanjskog ustava 1934. godine, pa do sjedinjenja s [[Njemačka|Njemačkom]] u [[Anschluss|Anschlussu]] u ožujku 1938. godine.
[[File:TribunaFrentePatrióticoAustriaco1936.jpg|thumb|leftt|Politički zbor ''Vaterländische Fronta'' 1936. godine]]
Jedina politička stranka u tom [[Jednostranačka država|jednopartijskom sustavu]] bila je Domoljubna fronta Austrije (''Vaterländische Front'').

Tvorci tog sustava nazivali su ga ''''Ständestaat'''', "staleška država", te su se uvelike ugledali na sličan koncept [[Korporativizam|korporativizma]] u fašističkoj Italiji.

U Austriji nakon I. svjetskog rata je nastala teška ideološka podjela između konzervativnih (kršćanskih) i ljevičarskih (socijaldemokratskih i liberalnih) političkih snaga. Desničarska paravojna organizacija ''Heimwehr'' je 18. svibnja 1930. godine položila prisegu, da će se boriti protiv socijalističkih i ljevičarskih ideja, te također i protiv višestranačja kao navodno negativne pojave. Na lijevoj strani, bila je paramilitarna organizacija ''Republikanischer Schutzbund'', koja je pokazivala slične antidemokratske sklonosti. Dana 31. ožujka 1932. godine je austrijski desničarski kancelar [[Engelbert Dollfuß]] zabranio ''Republikanischer Schutzbund'' - paravojnu snagu od kakvih 80 tisuća ljudi - čije vodstvo je međutim nastavilo "podzemno" upravljati tom organizacijom. Nakon što je ''Heimwehr'' 12. veljače 1934. godine krenuo u pretragu Hotela Schiff u [[Linz|Linzu]] tražeći vodstvo RS-a, nastao je oružani sukob 12.-16. veljače 1934. širom Austrije ([[Austrijski građanski rat]]). Vojne i policijske snage su bile na strani vlade, a RS je bio slabo naoružan, pa su sukobi ubrzo završili pobjedom desnice i uz približno 4 stotine poginulih na obje strane.

Nakon tog vojnog sukoba, političke slobode u Austriji su suspendirane, a u austrijskom parlamentu su u svibnju 1934. godine okupili oni zastupnici koji su pripadali desnici, te su 20. svibnja 1934. godine izglasali novi Ustav, koji je uveo korporativističku državu po uzoru na [[Benito Mussolini|Mussolinijev]] režim u Italiji.

[[Adolf Hitler|Hitlerov režim]] u Njemačkoj je pokazivao ozbiljnu ambiciju da priključi Austriju [[Treći Reich|Trećem Reichu]], ali je Italija dovela na austrijsku granicu znatne vojne snage i odvratila naciste da pokušaju invaziju Austrije. Njemački nacisti su 25. srpnja 1934. god. u atentatu (i pokušaju revolucije, bilo je oružanih borbi na više mjesta u Austriji) ubili austrijskog kancelara [[Engelbert Dollfuss|Engelberta Dollfussa]] - kojemu je na pogreb došlo oko pola milijuna Austrijanaca - ali je austrofašističko vodstvo uspijevalo izbjeći pripojenje Njemačkoj do proljeća 1938. godine; točno onoliko koliko je fašistička Italija branila neovisnost Austrije.

Austrofašisti nisu prihvaćali sve ideje koje su razvili nacistički ideolozi - osobito za razliku od nacista nisu gojili sukob s [[Katolička Crkva|Katoličkom Crkvom]], nego su naprotiv jako inzistirali na katoličkom identitetu; također nisu bili privrženi antisemitizmu. S vremenom je, međutim, prihvaćanje nacističkih ideja među njima bilo sve veće.<ref>{{Citiranje knjige|title=Pan-Germanism and the Austrofascist state, 1933–38|author=Julie Thorpe|authorlink=|coauthors=|origdate=2011.|date=|chapter=|chapterurl=|editor=|url=https://www.journalistesdebout.com/pdf/pan-germanism-and-the-austrofascist-state-1933-38/|format=|edition=|language=engleski|pages=|publisher=Manchester University Press|location=|others=|quote=|accessdate=26. ožujka 2019.|isbn=|id=}}</ref>

Pod austrofašistima su političke i socijalne slobode bile posve ukinute, te je samo 1934. godine policija u [[Beč|Beču]] pretresla 106.000 stanova i uhitila 38.141 nacista, socijaldemokrata i komunista. Međutim ti politički progoni ipak nisu bili onako teški i smrtonosni kao što će biti kasniji nacistički.<ref name="gunther1940">{{Cite book |url=https://archive.org/stream/in.ernet.dli.2015.149663/2015.149663.Inside-Europe#page/n437/mode/2up |title=Inside Europe |last=Gunther |first=John |publisher=Harper & Brothers |location=New York|year=1940 |page=416}}</ref>

Austrofašisti neće nakon ''Anschlussa'' pokazivati neki otpor nacistima, nego naprotiv podršku.

== Izvori ==
{{izvori}}

== Vanjske poveznice ==

*[http://dns1.vjesnik.hr/Pdf/2005%5C12%5C10%5C34A34.PDF Prisilna romanizacija hrvatskih imena] - članak govori o fašističkim zakonima kojima se zabranjivalo slavenska imena, "Zakon o službenoj promjeni onih imena koja vrijeđaju javni rad ili nacionalne osjećaje" i "zakon o»smiješnim i sramotnim imenima i prezimenima"

{{Mrva-pol}}
[[Kategorija:Političke ideologije]]
[[Kategorija:Fašizam i nacizam| ]]