Austro-Ugarska - Povijest promjena

Suradnik10: Zamjena teksta - '{{(.)WProjekti(.)↵\|commons(.)\=(.)↵}}↵' u ''

2026-03-19T20:27:27Z

Zamjena teksta - '{{(.*)WProjekti(.*)↵\|commons(.*)\=(.*)↵}}↵' u ''

←Starija inačica		Inačica od 19. ožujak 2026. u 20:27
Redak 529:		Redak 529:

	== Vanjske poveznice ==		== Vanjske poveznice ==
	~~{{WProjekti~~
	~~\|commonshr= Austro-Ugarska Monarhija~~
	}}
	*[https://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?ID=4697 Hrvatska enciklopedija (LZMK): natuknica '''Austro-Ugarska''']		*[https://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?ID=4697 Hrvatska enciklopedija (LZMK): natuknica '''Austro-Ugarska''']
	*[http://www.geografija.hr/clanci/1258/popis-stanovnistva-1857-godine Popis stanovništva 1857. godine]		*[http://www.geografija.hr/clanci/1258/popis-stanovnistva-1857-godine Popis stanovništva 1857. godine]

Suradnik10: Zamjena teksta - '\|commons(.)\=(.)↵}}' u '}}'

2026-03-19T20:20:38Z

Zamjena teksta - '\|commons(.*)\=(.*)↵}}' u '}}'

←Starija inačica		Inačica od 19. ožujak 2026. u 20:20
Redak 531:		Redak 531:
	{{WProjekti		{{WProjekti
	\|commonshr= Austro-Ugarska Monarhija		\|commonshr= Austro-Ugarska Monarhija
	~~\|commonscathr=~~
	}}		}}
	*[https://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?ID=4697 Hrvatska enciklopedija (LZMK): natuknica '''Austro-Ugarska''']		*[https://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?ID=4697 Hrvatska enciklopedija (LZMK): natuknica '''Austro-Ugarska''']

Suradnik10: Zamjena teksta - '\|' u '|'

2026-03-13T15:14:48Z

Zamjena teksta - '\|' u '|'

←Starija inačica		Inačica od 13. ožujak 2026. u 15:14
Redak 530:		Redak 530:
	== Vanjske poveznice ==		== Vanjske poveznice ==
	{{WProjekti		{{WProjekti
	\\|commonshr= Austro-Ugarska Monarhija		\|commonshr= Austro-Ugarska Monarhija
	\\|commonscathr=		\|commonscathr=
	}}		}}
	*[https://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?ID=4697 Hrvatska enciklopedija (LZMK): natuknica '''Austro-Ugarska''']		*[https://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?ID=4697 Hrvatska enciklopedija (LZMK): natuknica '''Austro-Ugarska''']

Suradnik10: Zamjena teksta - '\|commons(.)\=(.)↵\|' u '\|'

2026-03-13T12:58:13Z

Zamjena teksta - '\|commons(.*)\=(.*)↵\|' u '\|'

←Starija inačica		Inačica od 13. ožujak 2026. u 12:58
Redak 530:		Redak 530:
	== Vanjske poveznice ==		== Vanjske poveznice ==
	{{WProjekti		{{WProjekti
	~~\|commons= Austria-Hungary~~		\\|commonshr= Austro-Ugarska Monarhija
	\|commonshr= Austro-Ugarska Monarhija		\\|commonscathr=
	~~\|commonscat=~~
	\|commonscathr=
	}}		}}
	*[https://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?ID=4697 Hrvatska enciklopedija (LZMK): natuknica '''Austro-Ugarska''']		*[https://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?ID=4697 Hrvatska enciklopedija (LZMK): natuknica '''Austro-Ugarska''']

Suradnik10: Zamjena teksta - 'class="prettytable"' u 'class="wikitable"'

2025-06-09T02:15:54Z

Zamjena teksta - 'class="prettytable"' u 'class="wikitable"'

←Starija inačica		Inačica od 9. lipanj 2025. u 02:15
Redak 284:		Redak 284:
	\|-		\|-
	\|		\|
	{\| width="100%" class="~~prettytable~~"		{\| width="100%" class="wikitable"

	Prema drugom izvoru<ref>Igor Žic, ''Kratka povijest grada Rijeke'', Rijeka, 1998., str. 111</ref> u Rijeci je, uključujući i Sušak, iste, 1910. godine, živjelo 67 865 stanovnika.		Prema drugom izvoru<ref>Igor Žic, ''Kratka povijest grada Rijeke'', Rijeka, 1998., str. 111</ref> u Rijeci je, uključujući i Sušak, iste, 1910. godine, živjelo 67 865 stanovnika.
Redak 319:		Redak 319:
	=== Ukupno stanovništvo Austro-Ugarske 1910. godine ===		=== Ukupno stanovništvo Austro-Ugarske 1910. godine ===

	{\| class="~~prettytable~~"		{\| class="wikitable"
	!Područje		!Područje
	!Ukupan broj		!Ukupan broj
Redak 344:		Redak 344:

	[[Datoteka:austria hungary 1911.jpg\|mini\|desno\|Govorni jezici u Austro-Ugarskoj po: ''Distribution of Races in Austria-Hungary'' Historical Atlas, William R. Shepherd, 1911. godine]]		[[Datoteka:austria hungary 1911.jpg\|mini\|desno\|Govorni jezici u Austro-Ugarskoj po: ''Distribution of Races in Austria-Hungary'' Historical Atlas, William R. Shepherd, 1911. godine]]
	{\| class="~~prettytable~~"		{\| class="wikitable"
	!Jezik		!Jezik
	!Ukupan broj		!Ukupan broj
Redak 401:		Redak 401:
	[[Datoteka:Andree48-2.jpg\|mini\|Religijska karta po Andrees Allgemeiner Handatlasu]]		[[Datoteka:Andree48-2.jpg\|mini\|Religijska karta po Andrees Allgemeiner Handatlasu]]

	{\| class="~~prettytable~~"		{\| class="wikitable"
	!Religije		!Religije
	!Ukupan broj		!Ukupan broj
Redak 442:		Redak 442:

	'''		'''
	{\| class="~~prettytable~~"		{\| class="wikitable"
	!Krunske zemlje		!Krunske zemlje
	!Glavni govorni jezik		!Glavni govorni jezik

WikiSysop u (test) 11:57, 3. srpanj 2023.

2023-07-03T11:57:01Z

←Starija inačica		Inačica od 3. srpanj 2023. u 11:57
Redak 1:		Redak 1:
	{{~~Okvir~~ bivše zemlje svijeta		{{Infookvir bivše zemlje svijeta
	\|ime=Austro-Ugarska Monarhija		\|ime=Austro-Ugarska Monarhija
	\|hr_ime = Austro-Ugarska Monarhija		\|hr_ime = Austro-Ugarska Monarhija

WikiSysop: bnz

2022-05-08T04:55:29Z

bnz

←Starija inačica		Inačica od 8. svibanj 2022. u 04:55
Redak 1:		Redak 1:
	~~<!--'''Austro-Ugarska'''-->~~{{Okvir bivše zemlje svijeta		{{Okvir bivše zemlje svijeta
	\|ime=Austro-Ugarska Monarhija		\|ime=Austro-Ugarska Monarhija
	\|hr_ime = Austro-Ugarska Monarhija		\|hr_ime = Austro-Ugarska Monarhija

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-07-14T04:16:42Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

{{Okvir bivše zemlje svijeta
|ime=Austro-Ugarska Monarhija
|hr_ime = Austro-Ugarska Monarhija
|izvorno_ime = Österreich-Ungarn<br>Osztrák–Magyar Monarchia
|genitiv=Austro-Ugarske Monarhije
|kontinent = Europa
|država =
|vlada_tip = monarhija
|godina_start = 15. ožujka 1867.<br />
|godina_kraj = 29. listopada 1918.
|događaj_start = [[Austro-Ugarska nagodba|Ausgleich]]
|era = [[Neoimperijalizam]]
|događaj1 = [[Berlinski kongres]]
|datum_događaj1 = [[13. srpnja]] [[1878.]]
|datum_start = [[29. svibnja]] [[1867.]]
|događaj_kraj = [[Raspad Austro-Ugarske|Raspad]]
|datum_kraj = [[31. listopada]] [[1918.]]
|događaj2 = [[Sarajevski atentat]]
|datum_događaj2 = [[28. lipnja]] [[1914.]]
|događaj3 = [[Srpanjski ultimatum]]
|datum_događaj3 = [[23. srpnja]] [[1914.]]
|događaj4 = [[Prvi svjetski rat|Početak I. sv. rata]]
|datum_događaj4 = [[28. srpnja]] [[1914.]]
|događaj_poslije = [[Pariška mirovna konferencija 1919.|Mirovni sporazumi]]¹
|datum_poslije = [[1919.]] i [[1920.]]
|fusnote = ¹ - Sporazum u St. Germaineu potpisan je [[10. rujna]] [[1919.]], a onaj u Trianonu [[4. lipnja]] [[1920.]]
|p1 = Austrijsko Carstvo
|flag_p1 = Flag_of_the_Habsburg_Monarchy.svg
|s1 = [[Njemačka Austrija]]
|s2 = [[Mađarska Demokratska Republika]]
|s3 = [[Čehoslovačka]]
|s4 = [[Druga Poljska Republika]]
|s5 = [[Lemko-Rusinska Republika]]
|s6 = [[Ukrajinska Narodna Republika]]
|s7 = [[Zapadna Ukrajinska Narodna Republika]]
|s8 = [[Republika Komancza]]
|s9 = [[Država Slovenaca, Hrvata i Srba]]
|s10 = [[Kraljevina Srbija]]
|s11 = [[Banatska Republika]]
|s12 = [[Talijanska uprava za Kvarner]]
|flag_s1 = Flag of Austria.svg
|flag_s2 = Civil Ensign of Hungary.svg‎
|flag_s3 = Flag of Bohemia.svg
|flag_s4 = Flag of Poland.svg
|flag_s5 = Sin bandera.svg
|flag_s6 =Flag_of_Ukrainian_People's_Republic_1917.svg
|flag_s7 = Flag of Ukraine.svg
|flag_s8 = Flag of Ukraine.svg
|flag_s9 =Flag_of_the_State_of_Slovenes,_Croats_and_Serbs.svg
|flag_s10 =State_Flag_of_Serbia_(1882-1918).svg
|flag_s11 = Sin bandera.svg
|flag_s12 = Reggenza Italiana del Carnaro.jpg
|
|zastava = Flag of Austria-Hungary 1869-1918.svg
|zastava_tip = Civilna zastava
|grb = Wappen Österreich-Ungarn 1916 (Klein).png
|grb_i =
|grb_tip = Grb (1916.)
|mapa =Austro-Hungarian Monarchy (1914).svg
|mapa_opis = Austro-Ugarska 1913.
|glavni_grad = [[Beč]] (i [[Budimpešta]])
|latd=55 |latm=45 |latNS=N |longd=37 |longm=38 |longEW=E
|himna = ''[[Gott erhalte Franz den Kaiser|Volkshymne]]''
|jezik = U Austriji, [[njemački]] i manjinski jezici.<br>U Ugarskoj, [[mađarski]], [[latinski]], [[hrvatski]] i manjinski jezici.
|valuta = [[Austro-ugarski gulden|gulden]]<br>[[austro-ugarska kruna]] (od [[1892.]])
|vođa1 = Franjo Josip I.
|vođa2 = Karlo I. Austrijski
|godina_vođa1 = 1867. — 1916.
|godina_vođa2 = 1916. — 1918.
|titula_vođa = [[Car Austrije|Car]]
|stat_godina1 = 1910.
|stat_površina1 = 676615
|stat_pop1 = 51390223
|internet =
|vjera = [[rimokatolička crkva|katolicizam]], [[Luterani|evangelički protestantizam]], [[kalvinizam]], [[pravoslavlje]], [[Judaizam|židovstvo]], [[Starokatolička Crkva|starokatolicizam]], [[islam]]
|vremenska_zona =
}}

Carska i kraljevska ([[k.u.k.]]) dvojna [[monarhija]] '''Austro-Ugarska''' ([[1867.]] – [[1918.]]) bila je [[višenacionalna država]] u [[Srednja Europa|Srednjoj Europi]] s vladarima isključivo iz kuće [[Habsburg]]. U njoj su živjeli [[Nijemci]], [[Talijani]], [[Furlani]], [[Ladini]], [[Hrvati]], [[Mađari]], [[Bošnjaci]], [[Poljaci]], [[Rumunji]], [[Rusini]], [[Slovaci]], [[Česi]], [[Srbi]], [[Slovenci]], [[Ukrajinci]] i drugi narodi.

==Ime države==

Službeno puno ime monarhije bilo je [[Cislajtanija|Kraljevine i zemlje zastupane u Carevinskom vijeću]]<ref>[http://alex.onb.ac.at/cgi-content/alex?aid=rsk&datum=19160304&seite=00000279 List državnih zakona za kraljevine i zemlje zastupane u carevinskom vijeću.] List državnih zakona za kraljevine i zemlje zastupane u carevinskom vijeću 30. aprila 1916.(pristupljeno 23. rujna 2018.)</ref> i [[Zemlje Krune sv. Stjepana|Zemlje svete ugarske krune Svetog Stjepana]]<ref>[https://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=271819 Zbornik Pravnog fakulteta Sveučilišta u Rijeci, Vol.38 No.2. srpnja 2017..] László Heka; ANALIZA AUSTRO-UGARSKE I HRVATSKO-UGARSKE NAGODBE (U POVODU 150. OBLJETNICE AUSTRO-UGARSKE NAGODBE) str. 856. (pristupljeno 23. rujna 2018.)</ref>, pri čemu se naziv Kraljevine i zemlje zastupane u Carevinskom vijeću odnosio na austrijski dio monarhije, a naziv Zemlje svete ugarske krune Svetog Stjepana na ugarski dio. Prilikom sklapanja [[Austro-ugarska nagodba|Austro-ugarske nagodbe]] nije bilo dogovoreno pitanje imena nove državne zajednice, te će 1868. car [[Franjo Josip I.|Franjo Josip]] donijeti odluku kako će u međunarodnim odnosima monarhija zbog ekonomičnosti i jasnoće naizmjenično koristiti skraćena imena Austro-Ugarska Monarhija i Austro-Ugarska Carevina.

Službeno ime na [[Njemački jezik|njemačkom]]: ''Die im Reichsrat vertretenen Königreiche und Länder und die Länder der Heiligen Ungarischen Stephanskrone''.

Službeno ime na [[Mađarski jezik|mađarskom]]: ''A Birodalmi Tanácsban képviselt királyságok és országok és a Magyar Szent Korona országai''.

Službeno ime na [[Češki jezik|češkom]]: ''Království a země na Říšské radě zastoupené a Zemí svaté Štěpánské koruny uherské''.

== Povijest ==

Austro-Ugarska je utemeljena [[8. lipnja]] [[1867.]] [[Austro-ugarska nagodba|Austro-ugarskom nagodbom]] kojom je osigurana jednakopravnost [[Mađarska|Mađarske]] u državno-upravnim odnosima s [[Austrija|Austrijom]]. Dvojna monarhija raspala se nakon poraza u [[Prvi svjetski rat|Prvom svjetskom ratu]].

Nakon što je [[Pruska]] 1866. u [[bitka kod Sadowe|bitci kod Sadowe]] porazila [[Njemački savez]], predvođen Austrijom, te time prouzročila njegov raspad, uzdrmana carska kuća [[Habsburg]]a uvidjela je nužnost za postizanje dogovora s [[Mađarska|mađarskim nacionalizmom]] čiji je ustanak za neovisnost ugušila 1849, uz pomoć vjernog joj hrvatskog [[ban Jelačić|bana Jelačić]]a te velikodušnu intervenciju [[Rusko carstvo|carske Rusije]]. Novonastala dualna monarhija stvorena je kao politički savez jednakopravnih državnih zajednica Austrije i Mađarske, sa zajedničkim vanjskim poslovima, vanjskom trgovinom i vojskom, te je Habsburški care ostao državnim poglavar ustavne monarhije. Ovakvo državno uređenje u povijesnoj terminologiji često se opisuje nazivom [[realna unija]].

Odmah pri ugovornom nastanku nove Austro-Ugarske unije osjetio se val nezadovoljstva ostalih naroda u višenacionalnoj državi izostavljenih iz nagodbe te kulturno zapostavljenih koji su ubrzo osjetili novi val terora iz sada osjetno ojačale dualne hegemonije. Najizrazitije su to osjetili [[Slaveni]] u mađarskom dijelu monarhije [[Hrvati]], [[Slovaci]] i [[Poljaci]], što je uzrokovalo stalne napetosti u odnosima s carskom vlašću. Do [[ujedinjenje Italije|ujedinjenja Italije]], Austrija je patronizirala Talijane i sponzorirala talijanski jezik u područjima gdje su Hrvati bili većina - Istra, Rijeka i Dalmacija. Takvu maćehinsku politiku prema Hrvatima tek je počela blago mijenjati nakon što se ujedinjenjem malih državica na Apeninima stvorila respektabilno velika država od više desetaka milijuna stanovnika koja je imala vlastite pretenzije prema istočnoj obali Jadrana pod austrijskom kontrolom. No ipak, Hrvati i Slovenci nikad nisu dobili samostalnu upravu te su uživali polukolonijalni status naroda koji je trebalo germanizirati.

Nakon što Italija u Prvom svjetskom ratu nije ispoštovala vojni savez s Njemačkom te nije ušla u rat na njenoj strani, poradi sukoba interesa i vlastitih pretenzija na hrvatsku obalu koja je bila dijelom Austro-Ugarske. A potom nakon što su joj sile Antante - Britansko carstvo i Francuska, obećale teritorijalnu dobit nakon rata ako uđe u rat protiv Austro-Ugarske, pograničnim su krajevima došli teški dani. Na pograničnom poluotoku Istri koji je sad bio dijelom ratne zone, austrijska vojna uprava koja je vladala Istrom je počela progoniti [[talijanski iredentizam|talijanske iredentiste]], a 1916. je raspušten Istarski sabor i Pokrajinski odbor, te je to područje pripalo pod direktnu upravu komesarijat. Izgubivši stoljetni privilegirani status, u ratnom razdoblju na stotine Talijana su prebjegle u Italiju.<ref name="Gortan Carlin">[http://bib.irb.hr/datoteka/427671.Ivana_P_GortanCarlinMagistarskiRad_2.doc Hrvatska znanstvena bibliografija] Ivana Paula Gortan – Carlin: Glazbeni život Poreča i okolice 1880. – 1918.</ref>

Tek je pred kraj prvog svjetskog rata, početkom listopada [[1918.]] [[Karlo Austrijski|Karlo IV. (I.)]] "Manifestom naroda" dao jednaka prava svim narodnostima. Manje od mjesec dana kasnije potpisano je primirje, Austro-Ugarska je poražena, a [[Čehoslovačka]], [[Poljska]], [[Banatska Republika]] i [[Država SHS]] proglasili su neovisnost čime je dvojna monarhija ''de facto' i ''de iure'' prestala postojati. Odcjepljenje je službeno potvrđeno mirovnim ugovorima u [[Ugovor u Saint Germainu|Saint Germainu]] s [[Austrija|Austrijom]] i [[Trianonski ugovor|Trianonu]] s [[Mađarska|Mađarskom]].

== Ustroj Austro-Ugarske ==
[[Datoteka:Imperial Coat of Arms of the Empire of Austria (1815).svg|mini|220px|lijevo|Grb Habsburgovaca, Austrije i Lothringena (često korišten i kao „[[K.u.k.]] dvostruki orao“)]]
Tek osnovana dvojna monarhija trebala je biti zajednica dviju država, Austrije i Mađarske, utemeljena na istopravnosti obiju država. Vanjska politika, vanjska trgovina kao i vojne snage su trebale biti pod zajedničkom upravom (stvarna zajednica) a austrijski car [[Franjo Josip I.]] ([[1867.]] – [[1916.]]) je bio zajednički poglavar dvojne monarhije, u Mađarskoj okrunjen za kralja.

Zemlje pod vladavinom Austrije (''Cislajtanija'') su se označavale samo sa "[[K.u.k.]]" (''"kaiserlich-königlich"'', pri čemu se "königlich" odnosilo na češku kraljevsku tradiciju, koju je titula cara u sebi nosila), dok su se ustanove zemlje pod mađarskim vladavinom (Translajtanija) označavale oznakom "m.kir." (''"magyar kiràly"'') ili "kgl.ung." (''"königlich ungarisch"'').

U okviru austrijske, ali i mađarske ovlasti, pojedina područja, kao što su [[Galicija (srednja Europa)|Galicija]] i [[Hrvatska pod Habsburzima|Hrvatska]], uživala su poseban status i imala su svoje posebne upravne strukture.

Vlast u Austro-Ugarskoj bila je podijeljena između tri strukture:
* Mađarske vlade
* Austrijske vlade
* objedinjene vlade pod okriljem monarha

Ujedinjeno ministarsko vijeće imalo je ovlasti nad zajedničkim poslovima, a bilo je sačinjeno od tri ministra ujedinjenih resora (financije, vojska i vanjska politika), predsjednikâ vlade oba dijela monarhije, nekolicine nadvojvoda i monarha. Dva poslanička izaslanstva, austrijsko i mađarsko, sastajala su se odvojeno i izglasavala proračun Ujedinjenog ministarskog vijeća i na taj način utjecala na zajedničku administraciju. Ministri su bili odgovorni samo monarhu, koji je odlučivao o vanjskoj i vojnoj politici.

[[Datoteka:BanknoteA-H.jpg|mini|250px|Dvadeset [[austro-ugarska kruna|kruna]] - službena valuta Austro-Ugarske]]
Preklapanje odgovornosti između ujedinjenog ministarstva i ministara oba dijela monarhije uzrokovalo je sukobe i neučinkovitost, pri čemu je i vojska bila žrtva istih problema. Naime, svaki je dio sam odlučivao o broju ročnika, upotrebi i preustroju vojne službe, reguliranju obveza civilnih vlasti prema vojsci. Svaka polovica dvojne monarhije je koristila svaku i najmanju šansu kako bi ometala zajedničke operacije za vlastite interese.

Odnosi između dvije polovice monarhije u smislu financijskih doprinosa svake vlade u zajedničku riznicu bili su [[1867.]] utvrđeni Nagodbom koja se obnavljala svakih deset godina uz duge rasprave.

[[Datoteka:Österreich-Ungarns Ende.png|mini|220px|lijevo|Raspad Austro-Ugarske nakon [[Prvi svjetski rat|Prvog svjetskog rata]]]]
Razlike između austrijskog i mađarskog dijela eskalirale su sredinom [[1900-ih]] i uzrokovale ustavnu krizu Monarhije – razlog je bila nesuglasnost glede jezika zapovijedanja u mađarskim vojnim postrojbama, produbljena dolaskom na vlast Mađarske nacionalne koalicije u travnju [[1906.]] godine. Dogovori o ustroju monarhije nakon toga se nisu mogli postići i privremeno je obnavljan stari dogovor, i to u listopadu [[1907.]] i studenom [[1917.]] godine.

=== Politička podjela ===

Rijeka [[Leitha]] (''Lajta'') bila je granica između austrijske i ugarske polovice monarhije. Zapadni dio carstva pod austrijskom upravom nazvao se [[Cislajtanija]] (područje prije rijeke Leithe s austrijske perspektive), dok se istočni dio carstva pod mađarskom upravom nazivao se [[Translajtanija]] (područje preko rijeke Leithe). [[BiH|Bosnom i Hercegovinom]] koja je bila pod austrougarskom upravom od [[1878.]], zajednički su upravljali oba dijela monarhije.

Ova tablica prikazuje stanje u monarhiji prema popisu stanovništva od [[31. prosinca]] [[1910.]]<ref name="popis">Popis stanovništva od 31. prosinca 1910. godine, objavljan u: ''Geographischer Atlas zur Vaterlandskunde an der österreichischen Mittelschulen''. K. u. k. Hof-Kartographische Anstalt G. Freytag & Berndt, Beč 1911.</ref> godine.
<div class="floatright" style="font-size:x-small; width:370px; margin-left:1em; border:thin solid grey; padding:5px;">

{|
| [[Datoteka:Austria-Hungary map hr.svg|desno|350px|Karta Austro-Ugarske]]
|-
|
{|
| colspan="2" |
*'''Cislajtanija'''
|-
|
:1. Češka
:2. Bukovina
:3. Koruška
:4. Kranjska
:5. Dalmacija
:6. Galicija i Lodomerija
:7. Austrijsko primorje
:8. Donja Austrija
| valign="top" |
:9. Moravska
:10. Salzburg
:11. Austrijska Šleska
:12. Štajerska
:13. Tirol
:14. Gornja Austrija
:15. Vorarlberg
|-
| colspan="2" |
*'''Translajtanija'''
|-
|
:16. Ugarska sa Sedmogradskom (Erdeljem)
|
:17. Hrvatska i Slavonija
|-
| colspan="2" |
*18. '''Bosna i Hercegovina'''
|}
|}
</div>

{|
|
{| width="100%" class="prettytable sortable"
|+ '''<big>Cislajtanija</big>'''
|-
!Zemlja
!Glavni grad (br. stan.)
!Površina u km²
!Stanovništvo
|-
|[[Datoteka:Flag_of_Bohemia.svg|border|23px]] [[Češka (povijesna pokrajina)|Češka (Bohemija)]]
|[[Prag]] (224.000)
|align="right" | 51.948
|align="right" |6.769.000
|-
|[[Datoteka:Flag_of_the_Kingdom_of_Dalmatia.svg|border|23px]] [[Kraljevina Dalmacija|Dalmacija]]
|[[Zadar]] (14.000)
|align="right" |12.833
|align="right" |646.000
|-
|[[Datoteka:Flag_of_Galicia_(Central_Europe,_1849-1918).svg|border|23px]] [[Galicija (srednja Europa)|Galicija]]
|[[Lavov]] (206.000)
|align="right" |78.493
|align="right" |8.025.000
|-
|[[Datoteka:Flag_of_Lower_Austria.svg|border|23px]] [[Donja Austrija]]
|[[Beč]] (2.031.000)
|align="right" |19.822
|align="right" |3.532.000
|-
|[[Datoteka:Flag_of_Upper_Austria.svg|border|23px]] [[Gornja Austrija]]
|[[Linz]] (71.000)
|align="right" |11.981
|align="right" |853.000
|-
|[[Datoteka:Flag_of_Bukowina.svg|border|23px]] [[Bukovina]]
|[[Černovci]] (87.000)
|align="right" |10.442
|align="right" |800.000
|-
|[[Datoteka:Flag_of_Carinthia.svg|border|23px]] [[Koruška]]
|[[Klagenfurt]] (29.000)
|align="right" |10.327
|align="right" |396.000
|-
|[[Datoteka:Flag_of_Krain.svg|border|23px]] [[Kranjska]]
|[[Ljubljana]] (47.000)
|align="right" |9.955
|align="right" |526.000
|-
|[[Datoteka:Flag_of_Salzburg.svg|border|23px]] [[Salzburg (austrijska savezna država)|Salzburg]]
|[[Salzburg]] (36.000)
|align="right" |7.153
|align="right" |215.000
|-
|[[Datoteka:Flag_of_Czech_Silesia.svg|border|23px]] [[Češka Šleska|Austrijska Šleska]]
|[[Opava]] (31.000)
|align="right" |5.147
|align="right" |757.000
|-
|[[Datoteka:Flag_of_Styria_(state).svg|border|23px]] [[Štajerska]]
|[[Graz]] (152.000)
|align="right" |22.426
|align="right" |1.444.000
|-
|[[Datoteka:Banner_of_arms_of_Moravia.svg|border|23px]] [[Moravska]]
|[[Brno]] (126.000)
|align="right" |22.222
|align="right" |2.622.000
|-
|[[Datoteka:Flag_of_Tirol.svg|border|23px]] [[Tirol]]
|[[Innsbruck]] (53.000)
|align="right" |26.683
|align="right" |946.000
|-
|[[Datoteka:Flag of the Austrian Littoral.svg|border|23px]] [[Austrijsko primorje]]
|[[Trst]] (161.000)
|align="right" |7.969
|align="right" |895.000
|-
|[[Datoteka:Flag_of_Vorarlberg.svg|border|23px]] [[Vorarlberg]]
|[[Bregenz]] (9.000)
|align="right" |2.601
|align="right" |145.000
|}
|-
|
{| width="100%" class="prettytable sortable"
|+ '''<big>Translajtanija</big>'''
|-
!Zemlja
!Glavni grad
!Površina u km²
!Stanovništvo
|-
|[[Datoteka:Flag_of_Hungary_(1915-1918;_angels;_3-2_aspect_ratio).svg|border|23px]] [[Kraljevina Ugarska|Ugarska]]
|[[Budimpešta]] (882.000)
|align="right" |282.297
|align="right" |18.265.000
|-
|{{ZD|T|TRO}} [[Trojedna kraljevina Hrvatska, Slavonija i Dalmacija|Hrvatska i Slavonija]]
|[[Zagreb]] (80.000)
|align="right" |42.534
|align="right" |2.622.000
|-
|[[Datoteka:Flag_of_the_Free_State_of_Fiume.svg|border|23px]] [[Rijeka]] s okolicom
|[[Rijeka]] (39.000)
|align="right" |21
|align="right" |48.800
|-
|}
|-
|
{| width="100%" class="prettytable"

Prema drugom izvoru<ref>Igor Žic, ''Kratka povijest grada Rijeke'', Rijeka, 1998., str. 111</ref> u Rijeci je, uključujući i Sušak, iste, 1910. godine, živjelo 67 865 stanovnika.
|+ '''<big>Područja pod zajedničkom upravom</big>'''
|-
!Zemlja
!Glavni grad
!Površina u km²
!Stanovništvo
|-
|[[Datoteka:Flag of Bosnia (1908–1918).svg|border|23px]] [[Bosna i Hercegovina pod Austro-Ugarskom|Bosna i Herzegovina]]
|[[Sarajevo]] (52.000)
|align="right" |51.082
|align="right" |1.932.000
|}
|}

Za razliku od ostalih europskih sila, Austro-Ugarska nije imala kolonijalnih ambicija. Jedini izvaneuropski posjed monarhije bilo je malo koncesijsko područje u [[Kina|kineskom]] gradu [[Tiencin]]u kojeg je monarhija držala između [[1901.]] i [[1917.]] godine.

== Gospodarstvo ==

Austro-Ugarska u svojem kratkom političkom životu, kao i ostale tadašnje europske države doživljava veliki gospodarski napredak. To ništa bolje ne prikazuje od uspoređivanja situacije 1870. i 1911. godine kada korištenje željezne rudače raste s 520.000 tona na 2.150.000 tona ili gotovo 400 %. U istom razdoblju industrijska proizvodnja Austrije raste 300 % dok ona Ugarske značajno više. Slična situacija se događa i sa željeznicom pošto kilometri izgrađenih pruga rastu s 9,600 kilometara 1870 godine na 36,300 kilometara 1900 godine kada Austro-Ugarska dostiže Njemačku i Veliku Britaniju po omjeru broja stanovnika i izgrađenih kilometara pruga. Sudbinu industrije prati i poljoprivreda. Iako dolazi do pada od 14 % broja stanovnika koji se bavi poljoprivredom prinosi rastu velikom stopom tako da Ugarska u zadnjim godinama (1864-66) prije stvaranja Austro-Ugarske proizvodi godišnje 1.720.000 tona pšenice i 200.000 tona šećerne repe, a u zadnjim predratnim godinama (1911.-13.) će proizvoditi 4.910.000 tona pšenice i 4.333.000 tone šećerne repe (20 puta više !!).

Ipak, najveći gospodarski uspjeh Austrije postaju škole pošto s 1,705 školske djece na 10.000 stanovnika ona prestiže ostale europske države. Njemačka tada na primjer ima "samo" 1581, Francuska 1435, a Ugarska 1317 školske djece na 10.000 stanovnika.

Ti svi neupitno pozitivni ekonomski podaci govore da je Austro-Ugarska morala štediti na nekim drugim poljima kako bi nastavila ta ulaganja. Potencijalno prva od tih ušteda postaje zdravstvo tako da je Austro-Ugarska država s najvećom stopom smrtnosti djece mlađe od godinu dana u zapadnoj Europi. Njena smrtnost od 21,5 % je veća od Njemačke ili Francuske, a gotovo dvostruko veća od one u Velikoj Britaniji.

Druga za državu mnogo pogubnija proračunska ušteda postaje ona vojna. Rast broja stanovnika carstva između 1870. i 1914. je bio 48 %, a ekonomski se u tom razdoblju računao stotinama posto, što će rezultirati povećanjem proračuna kopnene vojske od samo 14%. Konačna posljedica toga postaje povećanje broja vojnika s 290.500 1872. godine na samo 327.600 vojnika 1910. godine, što je od Austro-Ugarske napravilo najmanju "veliku" silu. Završni dokaz te sramotno malene vojske je pokazala malena Srbija 1914. godine svojom mobilizacijom 420.000 vojnika (Austro-Ugarska će mobilizirati tijekom rata 3,35 milijuna vojnika)

== Stanovništvo ==

Ovo su podaci popisa stanovništva od 31. prosinca 1910. godine.<ref name="popis" />

=== Ukupno stanovništvo Austro-Ugarske 1910. godine ===

{| class="prettytable"
!Područje
!Ukupan broj
!%
|-
|Cislajtanija
|28.571.934
|55,6
|-
|Translajtanija
|20.886.487
|40,6
|-
|Bosna i Hercegovina
|1.931.802
|3,8
|-
|Ukupno
|51.390.223
|100,0
|}

=== Govorni jezici Austro-Ugarske 1910. godine ===

[[Datoteka:austria hungary 1911.jpg|mini|desno|Govorni jezici u Austro-Ugarskoj po: ''Distribution of Races in Austria-Hungary'' Historical Atlas, William R. Shepherd, 1911. godine]]
{| class="prettytable"
!Jezik
!Ukupan broj
!%
|-
|njemački
|12.006.521
|23,36
|-
|mađarski
|10.056.315
|19,57
|-
|češki
|6.442.133
|12,54
|-
|poljski
|4.976.804
|9,68
|-
|hrvatski
|4.380.891
|8,52
|-
|rutenski (rusinski i ukrajinski)
|3.997.831
|7,78
|-
|rumunjski
|3.224.147
|6,27
|-
|slovački
|1.967.970
|3,83
|-
|slovenski
|1.255.620
|2,44
|-
|talijanski
|768.422
|1,50
|-
|ostali
|2.313.569
|4,51
|-
|ukupno
|51.390.223
|100,00
|}

=== Religije u Austro-Ugarskoj 1910. godine ===
[[Datoteka:Andree48-2.jpg|mini|Religijska karta po Andrees Allgemeiner Handatlasu]]

{| class="prettytable"
!Religije
!Ukupan broj
!Austrijski <br />dio monarhije
!Ugarski <br />dio monarhije
!Bosna i <br />Hercegovina
|-
|[[katolici]]
|76,6 %
|90,9 %
|61,8 %
|22,9 %
|-
|[[protestanti]]
|8,9 %
|2,1 %
|19,0 %
|0 %
|-
|[[pravoslavci]]
|8,7 %
|2,3 %
|14,3 %
|43,5 %
|-
|[[židovi]]
|4,4 %
|4,7 %
|4,9 %
|0,6 %
|-
|[[muslimani]]
|1,3 %
|0 %
|0 %
|32,7 %
|}

=== Govorni jezici u austrijskom dijelu monarhije 1910. godine ===

'''
{| class="prettytable"
!Krunske zemlje
!Glavni govorni jezik
!ostali jezici (s udjelom većim od 2 %)
|-
|Češka
|češki (63,2 %)
|njemački (36,8 %)
|-
|Dalmacija
|hrvatski (96,2 %)
|talijanski (2,8 %)
|-
|Galicija
|poljski (58,6 %)
|ukrajinski (40,2 %)
|-
|Donja Austrija
|njemački (95,9 %)
|češki (3,8 %)
|-
|Gornja Austrija
|njemački (99,7 %)
|
|-
|Bukovina
|ukrajinski (38,4 %)
|rumunjski (34,4 %), njemački (21,2 %), poljski (4,6 %)
|-
|Koruška
|njemački (78,6 %)
|slovenski (21,2 %)
|-
|Kranjska
|slovenski (94,4 %)
|njemački (5,4 %)
|-
|Salzburg
|njemački (99,7 %)
|
|-
|Austrijska Šleska
|njemački (43,9 %)
|poljski (31,7 %), češki (24,3 %)
|-
|Štajerska
|njemački (70,5 %)
|slovenski (29,4 %)
|-
|Moravska
|češki (71,8 %)
|njemački (27,6 %)
|-
|Tirol
|njemački (57,3 %)
|talijanski (42,1 %)
|-
|Austrijsko primorje
|slovenski (37,3 %)
|talijanski (34,5 %), hrvatski (24,4 %), njemački (2,5 %)
|-
|Vorarlberg
|njemački (95,4 %)
|talijanski (4,4 %)
|}

== Zastave i grbovi Austro-Ugarske Monarhije ==

<gallery>
Slika:Wappen Kaisertum Österreich 1815 (Klein).png|Grb Austrijskog Carstva (do 1915.)
Slika:Wappen Kaisertum Österreich 1867 (Mittel).png|Grb Austrijskog Carstva iz 1867.
Slika:Wappen Österreich-Ungarn 1916 (Klein).png|Grb Austro-Ugarske iz 1916.
Slika:Austria-Hungaria transparency.png|Veliki grb Austro-Ugarske (1915. – 1918.)
</gallery>

<gallery>
Slika:Wappen Österreichische Länder 1915 (Mittel).png|Grb austrijskog dijela "Dvojne monarhije" (1915. – 1918.)
Slika:Coa_Hungary_Country_History_med_(1915).svg|Grb mađarskog dijela "Dvojne monarhije" (1915. – 1918.)
Slika:Royal_hungarian_maritime_flag.gif|Pomorska zastava Translajtanije
</gallery>

== Izvori ==
{{izvori}}

*István Deák: Beyond nationalism

== Vanjske poveznice ==
{{WProjekti
|commons= Austria-Hungary
|commonshr= Austro-Ugarska Monarhija
|commonscat=
|commonscathr=
}}
*[https://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?ID=4697 Hrvatska enciklopedija (LZMK): natuknica '''Austro-Ugarska''']
*[http://www.geografija.hr/clanci/1258/popis-stanovnistva-1857-godine Popis stanovništva 1857. godine]
*[https://web.archive.org/web/20100103042336/http://lazarus.elte.hu/hun/digkonyv/topo/3felmeres.htm Vojne karte Austro-Ugarske Monarhije]
*[http://www.lib.utexas.edu/maps/historical/history_europe.html Povijesne karte Srednje i istočne Europe]

{{Austrougarske zemlje}}

[[Kategorija:Bivše države]]
[[Kategorija:Austro-Ugarska| ]]
[[Kategorija:Hrvatska povijest (1790. – 1918.)]]