WikiSysop: bnz

2022-05-08T02:31:52Z

bnz

←Starija inačica		Inačica od 8. svibanj 2022. u 02:31
Redak 1:		Redak 1:
	~~<!--'''Australopitek'''-->~~{{Taksokvir		{{Taksokvir
	\| boja = pink		\| boja = pink
	\| naziv = ''Australopithecus''<br />"gracilni australopitecini"		\| naziv = ''Australopithecus''<br />"gracilni australopitecini"

WikiSysop: Bot: Automatska zamjena teksta (-{{Commonscat(.*?)}} +)

2021-11-17T05:02:47Z

Bot: Automatska zamjena teksta (-{{Commonscat(.*?)}} +)

←Starija inačica		Inačica od 17. studeni 2021. u 05:02
Redak 119:		Redak 119:
	{{izvori}}		{{izvori}}

	~~{{Commonscat\|Australopithecus}}~~

	{{čovječja evolucija}}		{{čovječja evolucija}}

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-08-19T01:39:21Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

{{Taksokvir
| boja = pink
| naziv = ''Australopithecus'' "gracilni australopitecini"
| raspon_fosila = [[Pliocen]]–[[pleistocen]], Rod ''Homo'' kao potomak živi i dan danas
| slika = Australopithecusafarensis reconstruction.jpg
| slika_širina = 250px
| slika_opis = ''[[Australopithecus afarensis]]''
| regnum = [[životinje|Animalia]]
| phylum = [[svitkovci|Chordata]]
| classis = [[sisavci|Mammalia]]
| ordo = [[primati|Primates]]
| familia = [[hominidi|Hominidae]]
| subfamilia = [[Homininae]]
| tribus = [[Hominini]]
| subtribus = [[Australopithecina]]
| genus = †'''''Australopithecus'''''
| genus_autorstvo = [[Raymond Dart|R.A. Dart]], 1925.
| tip_species = †''[[Australopithecus africanus]]''
| tip_species_autorstvo = Dart, 1925.
| razdioba_stupanj = Vrste
| razdioba = †
*†''[[Australopithecus afarensis|A. afarensis]]''
*†''[[Australopithecus anamensis|A. anamensis]]''
*†''[[Australopithecus africanus|A. africanus]]''
*†''[[Australopithecus bahrelghazali|A. bahrelghazali]]'' (= ''A. afarensis''?)
*†''[[Australopithecus deyiremeda|A. deyiremeda]]''
*†''[[Australopithecus garhi|A. garhi]]''
*†''A. prometheus'' (= ''A. africanus''?)
*†''[[Australopithecus sediba|A. sediba]]''
*†''[[Paranthropus aethiopicus]]''?
*†''[[Paranthropus robustus|P. robustus]]''?
*†''[[Paranthropus boisei|P. boisei]]''?
*†''[[Kenyanthropus platyops]]''?
*†''[[Homo habilis]]''?
*†''[[Homo rudolfensis|H. rudolfensis]]''?
}}

'''Australopitek''' ([[latinski|lat.]]: '''''Australopithecus''''', od lat. ''australis'': južni + grč. ''πίϑηϰος'': majmun) naziv je roda pronađenog samo u Africi, a čije su (isključivo izumrle) vrste pripadale grupi ''[[Australopithecina]]'', koji su živjeli prije 4 do 3 milijuna godina. Rod ''Australopithecus'' svrstava se u [[tribus]] ''[[Hominini]]'', u kojem se također nalazi i rod ''[[Homo]]'' s današnjim ljudima. Uključuje vrste: ''[[Australopithecus aethiopicus]]'' kojega fosilni nalaz robustnih oblika potječe s jezera Turkana u Keniji; ''[[Australopithecus afarensis]]'', fosilni pračovjek s nalazištâ Hadar u Etiopiji i Laetoli u Tanzaniji, datiran prije približno 3,6 do 2,9 mil. god. Nalazi pripisani [[Lucy (australopitek)|stvorenju nazvanomu Lucy]] nesumnjivo pripadaju najstarijim čovjekovim predcima (anatomska građa kostiju i zubi dokazuje tjelesni ustroj dvonošca, očite su promjene zubala i mali obujam mozga); ''[[Australopithecus africanus]]'', pronađen u nalazištima istočne i južne Afrike, datiran na vremenski raspon od prije približno 3 do 1,5 mil. god.; ''[[Australopithecus boisei]]'', vrsta robustna oblika iz istočne Afrike, datirana prije približno 2 do 1,5 mil. god., nekad zvana ''Zinjanthropus'', nalik vrsti ''A. aethiopicus''; ''[[Australopithecus robustus]]'', kojemu su fosilni ostatci pronađeni na nalazištima Swartkrans i Kromdraai u južnoj Africi, datirani prije približno 2 do 1,5 mil. god., nekoć su pripisivani rodu ''[[Paranthropus]]'', a slični su i vjerojatno srodni nalazima ''A. boisei''.<ref>[[Hrvatska enciklopedija (LZMK)]]: [http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=4679 Australopitek]</ref>

== Naziv ==
''Australopithecus'' je latinsko-grčka složena riječ (s latinskim sufiksom), sastavljena od [[latinski|lat.]] ''australis'' („južni“, zbog mjesta otkrića kod [[Južnoafrička Republika|južnoafričkog]] gradića [[Taung]]) i grč. πίθηκος, starogrč. izgovara se ''píthēkos'' („majmun“). Taj opis mu je [[1925.]] dao [[Raymond Dart]], autor znanstvenog opisa prvog otkrivenog primjerka, [[Dijete iz Taunga|djeteta iz Taunga]].

== Opis ==
Vrste roda ''Australopithecus'' razlikuju se i međusobno i od današnjih [[čimpanza|čimpanzi]] prije svega na temelju različito formirane zubne grizne površine, građe jagodične kosti, kao i mjesta spajanja mišića za žvakanje (''musculus temporalis''). Daljnje razlike reflektiraju se u npr. građi kralježnice, zdjelice i kukova.

Isto kao i kod ljudi, nije postojala [[dijastema]] gornje čeljusti. Dakle, u pravilu, nije postojao razmak između sjekutića i očnjaka, što ukazuje na to da očnjaci u donjoj čeljusti, za razliku od onih kod mužjaka [[čovjekoliki majmuni|čovjekolikih majmuna]], nisu bili izduženi poput bodeža.

Iz građe i tragova istrošenosti zuba zaključeno je da su se ''[[Australopithecus anamensis]]'', ''[[Australopithecus afarensis]]'', ''[[Australopithecus africanus]]'', ''[[Australopithecus sediba]]'' i vrste roda ''[[Paranthropus]]'' pretežno hranile biljnim hranom.<ref>vergl. hierzu auch: Greg Laden, Richard Wrangham: ''The rise of the hominids as an adaptive shift in fallback foods: Plant underground storage organs (USOs) and australopith origins.'' In: ''Journal of Human Evolution.'' svezak 49, broj 4, 2005. str. 482. – 498., [[doi:10.1016/j.jhevol.2005.05.007]], [http://gregladen.com/wordpress/wp-content/pdf/Laden_Wrangham_Roots.pdf Volltext (PDF; 233 kB)]</ref>

=== Zapremina mozga i veličina tijela ===
[[Datoteka:Mrs Ples.jpg|minib|lijevo|250px|Izvorna lubanja gđe. Ples (''[[Australopithecus africanus]]'')]]
Zapremina mozga vrsta roda ''Australopithecus'' iznosila je između 400 i 550 cm3, nešto više nego u čimpanze ili [[bonobo]]a,<ref>Steve Jones et. al.: ''The Cambridge Encyclopedia of Human Evolution.'' Cambridge University Press, 1992, S. 236</ref>, ali ipak manje nego kod najstarijih pripadnika roda ''Homo'', čija je zapremina mozga iznosila između 600 i 800 cm3.<ref>[[Ulrich Welsch]]: ''Wie aus den ersten Primaten ''Homo'' wurde (1): Die Fossilgeschichte des Menschen.'' Biologie in unserer Zeit, 1/2007., str. 47</ref>

Veličina tijela izumrlih vrsta može se samo otprilike procijeniti na temelju neoštećenih dugih nožnih kostiju, a procjene stoga variraju između 1,00 m i 1,60 m. Tako je, na primjer, za vrstu ''Australopithecus africanus'' u jednom članku navedena težina između 30 i 40 kg, a visina 1,38 m za mužjake i 1,15 m za ženke.<ref>Ulrich Welsch: ''Wie aus den ersten Primaten ''Homo'' wurde (1): Die Fossilgeschichte des Menschen'', str. 46.</ref> Prema tome bi australopitecini bili visine uspravnog čimpanze. Kontroverzno je koliko je [[spolni dimorfizam]] bio izražen; u literaturi se tvrdi da su jedinke različitih veličina pripadale različitim vrstama, koje su živjele na istom prostoru.

=== Uspravni hod ===
Zajedničkom osobinom svih pripadnika roda ''Australopithecus'' u ranijim objavama smatrao se uspravni hod. Ta sposobnost utvrđena je kod južnoafričkih primjeraka ''([[Australopithecus africanus]])'', fosila iz [[Hadar (Etiopija)|Hadara]] ''([[Australopithecus afarensis]])'', kao i na temelju 3,5 milijuna godina starih otisaka stopala dvonožnih jedinki u nalazištu [[Laetoli]].

Izraelski paleoantropolog Yoel Rak sa Sveučilišta u Tel Avivu je [[1991.]] naveo da je ''Australopithecus afarensis'' najvjerojatnije imao "sasvim poseban način hodanja".<ref>[[Yoel Rak]]: '' Lucy's pelvic anatomy: its role in bipedal gait.'' Journal of Human Evolution, svezak 20, 1991., strS. 283. – 290.</ref> Sve više paleontoloških otkrića protivi se prvobitnoj pretpostavci da su već rani predstavnici taksona ''Hominini'' živjeli u otvorenim staništima usporedivim s današnjim stepama ("hipoteza o savanama"). Popratni ostaci fosiliziranih kostiju navode na stanište sastavljeno od rijetkih šuma i onih koje su rasle uz rijeke i močvare. U takvom staništu, prema novijim tumačenjima, prvobitni način života čovjekolikih majmuna još se uvijek mogao očuvati: česti boravak na drveću, pogotovo radi spavanja, te samo povremeno uspravno kretanje po tlu. Mišljenje da "su australopitecini po načinu kretanja manje sličili na ljude nego što se to prije smatralo" dosta se raširilo.<ref>[[Winfried Henke]], Hartmut Rothe: ''Stammesgeschichte des Menschen.'' Springer Verlag, 1998., {{ISBN|3-540-64831-3}}</ref>

== Starost ==
Vrste roda ''Australopithecus'' živjele su prije četiri i dva milijuna godina prije današnjice u Africi, što je utvrđeno fosilnim ostacima priključenim rodu ''Australopithecus''. Raspon postojanja izumrle vrste može se u pravilu zaključiti samo približno. S jedne je strane fosilni zapis nepotpun: postoji samo mali broj primjeraka jedne izumrle vrste. S druge se strane raznim metodama datiranja može točnije ustvrditi starost, ali i tu sa znatnom nepreciznošću. Ta nepreciznost uzrok je korištenja vanjskih granica "od ... do" pri određivanju raspona postojanja jedne vrste. Sve objavljene brojke koje označavaju starost prema tome samo su privremeno datiranje, koje će se možda morati revidirati otkrićem daljnjih primjeraka.

Od jedne, danas još uvijek neodređene vrste roda ''Australopithecus'' (po nekima je to mogao biti ''[[Australopithecus afarensis]]''), [[anageneza|anagenezom]] su potekle vrste roda ''Homo''; iz tog se razloga za ovaj rod ne može odrediti "točka izumiranja".

== Upotreba alata ==
Koliko je ''Australopithecus'' pretekao čimpanze u upotrebi alata još uvijek nije posve jasno. Korištenje obrađenog kamena često se uzima kao prioritetni kriterij po kojem se neki fosilni ostaci svrstavaju kao pripadnici vrste ''[[Homo habilis]]'' umjesto ''„Australopithecus habilis“''.

''Australopithecus afarensis'' je oko 500 000 godina stariji od najstarijeg otkrivenog alata, a ni kod vrste ''Australopithecus africanus'' nisu pronađeni nikakvi sigurni tragovi korištenja istog. S druge su strane uz fosile ''[[Paranthropus]]a'' pronađeni kameni alati [[Oldovanska kultura|Oldovanske kulture]] kao i kosti s istrošenim vrhovima, koje su možda koristili za kopanje ili vađenje [[termit]]a.<ref>G. J. Sawyer, Viktor Deak: ''Der lange Weg zum Menschen.'' Spektrum Akademischer Verlag, Heidelberg, 2008., str. 39. (''A. afarensis''), str. 64. (''A. africanus''), str. 73. (''P. robustus'')</ref> Međutim, činjenica da je u istim slojevima pronađen i ''[[Homo habilis]]'' čini pripadnost tih alata nesigurnom.

== Sistematika ==
[[Datoteka:Stammbaum der Entwicklung des Menschen.png|430px|mini|Hipoteza o evoluciji australopitecina kako je predstavlja Friedemann Schrenk.]]
Rod ''Australopithecus'' je parafiletični takson od kojeg su, prema danas dostupnim podacima, potekli rodovi ''Paranthropus'' i ''Homo''.

Status vrste danas imaju ''[[Australopithecus anamensis]]'', ''[[Australopithecus afarensis]]'', ''[[Australopithecus africanus]]'', ''[[Australopithecus garhi]]'' i ''[[Australopithecus sediba]]''.<ref>[[Bernard Wood]], [[Terry Harrison]]: ''The evolutionary context of the first hominins.'' In: ''[[Nature]]'', Band 470, 2011, S. 350</ref> Bliskost međusobnog srodstva tih vrsta, kao i njihovog srodstva s rodovima ''Paranthropus'' i ''Homo'', još uvijek nije razjašnjena.

Također je vrlo vjerojatno da su ''Australopithecus anamensis'' i ''Australopithecus afarensis'' sestrinske vrste.<ref>William H. Kimbel et al.: ''Was Australopithecus anamensis ancestral to A. afarensis? A case of anagenesis in the hominin fossil record.'' In: ''Journal of Human Evolution'', svezak 51, broj 2, 2006., str. 134. – 152., {{doi|10.1016/j.jhevol.2006.02.003}}</ref> Prema tom su tumačenju ostaci ''A. anamensisa'' s jezera [[Turkana]] (iz Kanapoija, starost: oko 4,1 milijuna godina, te iz zaljeva Allia, starost: oko 3,9 milijuna godina) kao i ''A. afarensisa'' iz [[Laetoli]]ja (oko 3,6 mil. godina) i [[Hadar (Etiopija)|Hadara]] (3,3 mil. godina i mlađi), ostaci populacija samo jedne evolutivne linije koji se vremenski nastavljaju jedni na druge.

=== "Gracilne" i "robusne" vrste ===
Na temelju otkrivenih ostataka predstavnika hominina starih oko 2,5 milijuna godina mogu se raspoznati dva različita oblika nastala adaptacijom na klimatske promjene:<ref>[[Friedemann Schrenk]]: ''Die Frühzeit des Menschen. Der Weg zu Homo sapiens.'' C. H. Beck, 1997., str. 61.</ref> s jedne strane tu su "robusni", a s druge "gracilni" australopitecini. Tu teoriju o makroevoluciji utemeljenoj na staništu prvi je put predstavila [[Elisabeth Vrba]].<ref>Elisabeth S. Vrba: ''The Pulse That Produced Us.'' Natural History, 5/1993., str. 47. – 51.;[http://www.mc.maricopa.edu/dept/d10/asb/origins/pulse.html Volltext]</ref>

[[Južna Afrika]] u to je vrijeme postajala sve više suha i hladna, zbog čega su šume s mekim voćem i lišćem počele nestajati. Došlo je do širenja savana, koje su pružale relativno tvrdu hranu (npr. korijenje, sjemenke, travu...). Takozvani "robusni" australopitecini, koji se danas svrstavaju u rod ''[[Paranthropus]]'', specijalizirali su se za ishranu takvim vlaknastim biljkama, zbog čega su razvili izuzetno snažne žvakaće mišiće, a na kutnjacima jako povećane površine za žvakanje; ''[[Paranthropus boisei]]'' je stoga nazvan i "orašarko". "Robusni" australopitecini izumrli su prije oko milijun godina zato što, nakon novih klimatskih promjena i umjerenijih temperatura, više nisu bili dorasli konkurenciji ostalih vrsta u pogledu ishrane:

{{citat|"Na početku nastanjivanja novonastalih savanskih staništa robusni australopitecini u svakom su pogledu imali prednosti zahvaljujući prirodnom odabiru. Ipak, prije oko milijun godina pojavili su se u Africi hominidi koji su s jedne strane bili specijalizirani biljojedi, a s druge strane učinkoviti svejedi (što su ostvarili upotrebom alata. Na taj način nastala konkurencija pri ishrani dovela je do izumiranja robusnih australopitecina u isto vrijeme kada je s ''[[Homo erectus]]om'' rod ''Homo'' već kretao na svoj trijumfalni marš prema Aziji i Europi."<ref>Friedemann Schrenk: ''Die Frühzeit des Menschen'', S. 62</ref>}}

Najraniji fosili koji pripadaju rodu ''Homo'', preciznije vrstama ''[[Homo rudolfensis]]'' i ''[[Homo habilis]]'', isprva su priključeni vrstama roda ''Australopithecus'', koje su paleoantropolozi svrstali među "gracilne" australopitecine. Nije poznato da li evolutivno stablo vodi izravno od vrste ''Australopithecus afarensis'' do roda ''Homo'' (kao što smatra jedan dio znanstvenika) ili od ''Australopithecusa afarensisa'' preko ''Australopithecusa africanusa'' do roda ''Homo'' (kako tvrde drugi). Doduše, vrlo je vjerojatno da su pripadnici "gracilnih" australopitecina, za razliku od mišićavog žvakaćeg aparata "robusnih" vrsta, koristili kamene alate (oldovanska kultura).<ref>[[Friedemann Schrenk]], [[Timothy Bromage]]: ''Der Hominiden-Korridor Südostafrikas.'' In: ''Spektrum der Wissenschaft'', br. 8/2000., str. 51.</ref>

=== Pregled vrsta roda ''Australopithecus'' ===
[[File:Map of the fossil sites of the early hominids (4.4-1M BP).svg|thumb|right|Nalazišta fosila australopitecina u Africi]]
* ''[[Australopithecus anamensis]]'' živio je u [[Istočna Afrika|Istočnoj Africi]] prije oko 4 milijuna godina.
* ''[[Australopithecus afarensis]]'' živio je u Istočnoj Africi prije 3,8 do 2,9 milijuna godina. Toj vrsti pripadaju fosili [[Lucy]], kao i [[DIK 1-1]] ("Selam").
* ''[[Australopithecus africanus]]'' živio je u [[Južna Afrika|Južnoj Africi]] prije 3,0 do 2,5 milijuna godina. Toj vrsti pripada i "dijete iz Taunga", prvi opisani fosil roda ''Australopithecus''.
* ''[[Australopithecus bahrelghazali]]'' poznat je samo iz nalazišta KT 12 starog 3,5 do 3,0 milijuna godina. Svrstavanje ostataka u odvojenu vrstu je kontroverzno, neki ga istraživači smatraju reginalnom varijantom vrste ''Australopithecus afarensis''.
* ''[[Australopithecus garhi]]'' živio je na prostorima današnje [[Etiopija|Etiopije]] prije oko 2,5 milijuna godina.
* ''[[Australopithecus sediba]]'' živio je u Južnoj Africi prije oko 2,0 milijuna godina.<ref>{{cite journal | author = Berger LR, de Ruiter DJ, Churchill SE, Schmid P, Carlson KJ, Dirks PHGM, Kibii JM | year = 2010 | title = Australopithecus sediba: A New Species of Homo-Like Australopith from South Africa | journal = Science | volume = 328 | pages =str. 195. - 204. | doi = 10.1126/science.1184944}}</ref>

Pojedini paleoantropolozi svrstavaju i vrste roda ''[[Paranthropus]]'' kao kasne predstavnike ''Australopithecusa'':

* ''[[Paranthropus aethiopicus|Australopithecus aethiopicus]]''
* ''[[Paranthropus boisei|Australopithecus boisei]]''
* ''[[Paranthropus robustus|Australopithecus robustus]]''

Svrstavanje pojedinih fosila u rod ''[[Kenyanthropus platyops|Kenyanthropus]]'' je kontroverzno, zato što mnogi istraživači smatraju te ostatke jednostavno varijantama roda ''Australopithecus''.

Nadalje, ''[[Ardipithecus ramidus]]'' je od strane svojih otkrivača [[1994.]] isprva svrstan kao ''Australopithecus ramidus'', a tek je kasnije prepoznat kao vrsta roda ''[[Ardipithecus]]''.

Neki istraživači također smatraju da ''[[Homo rudolfensis]]'' nije najraniji predstavnik roda ''Homo'', već kasni predstavnik roda ''Australopithecus'', te ga kao takvog označavaju kao ''Australopithecus rudolfensis''.

== Unutarnje poveznice ==
* [[Evolucija čovjeka]]
* [[Popis čovječjih evolucijskih fosila]]

== Literatura ==
* [[Yves Coppens]]: ''Lucys Knie - Die prähistorische Schöne und die Geschichte der Paläontologie.'' München 2002. (Dt. Ausgabe)
* Göran Burenhult et al.: ''Die ersten Menschen. Die Ursprünge des Menschen bis 10 000 vor Christus.'' Jahr-Verlag, Hamburg 2000., {{ISBN|3-8289-0741-5}}
* Robert Foley: ''Menschen vor Homo sapiens. Warum und wie unsere Art sich durchsetzte.'' Jan Thorbecke Verlag, 2000., {{ISBN|3-7995-9084-6}}

== Izvori ==
{{izvori}}

{{Commonscat|Australopithecus}}

{{čovječja evolucija}}

[[Kategorija:Evolucija čovjeka]]
[[Kategorija:Australopithecus| ]]
[[Kategorija:Australopitecini]]

Australopitek - Povijest promjena

WikiSysop: bnz

WikiSysop: Bot: Automatska zamjena teksta (-{{Commonscat(.*?)}} +)

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica