Augustov forum - Povijest promjena

Suradnik10: Zamjena teksta - '{{(.)WProjekti(.)↵\|(.)wikizvor(.)\=(.*)↵}}' u ''

2026-03-21T21:17:24Z

Zamjena teksta - '{{(.*)WProjekti(.*)↵\|(.*)wikizvor(.*)\=(.*)↵}}' u ''

←Starija inačica		Inačica od 21. ožujak 2026. u 21:17
Redak 101:		Redak 101:
	==Vanjske poveznice==		==Vanjske poveznice==
	=== Sestrinski projekti ===		=== Sestrinski projekti ===
	~~{{ WProjekti~~
	~~\|wikizvor =~~
	}}
	=== Mrežna mjesta ===		=== Mrežna mjesta ===
	* [[LZMK]] / [[Proleksis enciklopedija]]: [http://proleksis.lzmk.hr/21866/ forum]		* [[LZMK]] / [[Proleksis enciklopedija]]: [http://proleksis.lzmk.hr/21866/ forum]

Suradnik10: Zamjena teksta - '\|commons(.)\=(.)↵\|' u '|'

2026-03-19T20:23:06Z

Zamjena teksta - '\|commons(.*)\=(.*)↵\|' u '|'

←Starija inačica		Inačica od 19. ožujak 2026. u 20:23
Redak 102:		Redak 102:
	=== Sestrinski projekti ===		=== Sestrinski projekti ===
	{{ WProjekti		{{ WProjekti
	~~\|commonshr =~~
	\|wikizvor =		\|wikizvor =
	}}		}}

Suradnik10: Zamjena teksta - '\|wikicitat(.)\=(.)↵}}↵' u '}} '

2026-03-19T17:20:52Z

Zamjena teksta - '\|wikicitat(.*)\=(.*)↵}}↵' u '}} '

←Starija inačica		Inačica od 19. ožujak 2026. u 17:20
Redak 104:		Redak 104:
	\|commonshr =		\|commonshr =
	\|wikizvor =		\|wikizvor =
	~~\|wikicitat =~~
	}}		}}
	=== Mrežna mjesta ===		=== Mrežna mjesta ===

Suradnik10: Zamjena teksta - '\|' u '|'

2026-03-13T20:48:39Z

Zamjena teksta - '\|' u '|'

←Starija inačica		Inačica od 13. ožujak 2026. u 20:48
Redak 103:		Redak 103:
	{{ WProjekti		{{ WProjekti
	\|commonshr =		\|commonshr =
	\\|wikizvor =		\|wikizvor =
	\|wikicitat =		\|wikicitat =
	}}		}}

Suradnik10: Zamjena teksta - '\|' u '|'

2026-03-13T16:58:01Z

Zamjena teksta - '\|' u '|'

←Starija inačica		Inačica od 13. ožujak 2026. u 16:58
Redak 102:		Redak 102:
	=== Sestrinski projekti ===		=== Sestrinski projekti ===
	{{ WProjekti		{{ WProjekti
	\\|commonshr =		\|commonshr =
	\\\|wikizvor =		\\|wikizvor =
	\|wikicitat =		\|wikicitat =
	}}		}}

Suradnik10: Zamjena teksta - '\|commonscat(.)\=(.)↵\|' u '\|'

2026-03-13T13:19:59Z

Zamjena teksta - '\|commonscat(.*)\=(.*)↵\|' u '\|'

←Starija inačica		Inačica od 13. ožujak 2026. u 13:19
Redak 103:		Redak 103:
	{{ WProjekti		{{ WProjekti
	\\|commonshr =		\\|commonshr =
	\~~\|commonscathr = Augustov forum~~		\\\|wikizvor =
	\|wikizvor =
	\|wikicitat =		\|wikicitat =
	}}		}}

Suradnik10: Zamjena teksta - '\|commons(.)\=(.)↵\|' u '\|'

2026-03-13T12:52:26Z

Zamjena teksta - '\|commons(.*)\=(.*)↵\|' u '\|'

←Starija inačica		Inačica od 13. ožujak 2026. u 12:52
Redak 102:		Redak 102:
	=== Sestrinski projekti ===		=== Sestrinski projekti ===
	{{ WProjekti		{{ WProjekti
	~~\|commons =~~		\\|commonshr =
	\|commonshr =		\\|commonscathr = Augustov forum
	~~\|commonscat = Forum Augusti~~
	\|commonscathr = Augustov forum
	\|wikizvor =		\|wikizvor =
	\|wikicitat =		\|wikicitat =

WikiSysop: bnz

2022-05-08T01:52:56Z

bnz

←Starija inačica		Inačica od 8. svibanj 2022. u 01:52
Redak 1:		Redak 1:
	~~<!--'''Augustov forum'''-->~~
	[[Slika:Forum auguste pano.jpg\|mini\|500px\|Augustov forum. Na slici se vide ostaci Hrama Marsa Ultora: visoki podij s pristupnim stubama i tri sačuvana korintska stupa.		[[Slika:Forum auguste pano.jpg\|mini\|500px\|Augustov forum. Na slici se vide ostaci Hrama Marsa Ultora: visoki podij s pristupnim stubama i tri sačuvana korintska stupa.
	Na desnom dijelu fotografije vidi se dio južne eksedre s nišama za statue znamenitih ličnosti iz rimske povijesti.]]		Na desnom dijelu fotografije vidi se dio južne eksedre s nišama za statue znamenitih ličnosti iz rimske povijesti.]]

WikiSysop: Bot: Automatska zamjena teksta (-{{izdvojeni članak(.*?)}} +)

2022-01-02T01:33:27Z

Bot: Automatska zamjena teksta (-{{izdvojeni članak(.*?)}} +)

←Starija inačica		Inačica od 2. siječanj 2022. u 01:33
Redak 1:		Redak 1:
	<!--'''Augustov forum'''-->~~{{izdvojeni članak\|kolovoz 2016.}}~~		<!--'''Augustov forum'''-->
	[[Slika:Forum auguste pano.jpg\|mini\|500px\|Augustov forum. Na slici se vide ostaci Hrama Marsa Ultora: visoki podij s pristupnim stubama i tri sačuvana korintska stupa.		[[Slika:Forum auguste pano.jpg\|mini\|500px\|Augustov forum. Na slici se vide ostaci Hrama Marsa Ultora: visoki podij s pristupnim stubama i tri sačuvana korintska stupa.
	Na desnom dijelu fotografije vidi se dio južne eksedre s nišama za statue znamenitih ličnosti iz rimske povijesti.]]		Na desnom dijelu fotografije vidi se dio južne eksedre s nišama za statue znamenitih ličnosti iz rimske povijesti.]]

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-10-17T08:32:37Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

{{izdvojeni članak|kolovoz 2016.}}
[[Slika:Forum auguste pano.jpg|mini|500px|Augustov forum. Na slici se vide ostaci Hrama Marsa Ultora: visoki podij s pristupnim stubama i tri sačuvana korintska stupa.
Na desnom dijelu fotografije vidi se dio južne eksedre s nišama za statue znamenitih ličnosti iz rimske povijesti.]]
'''Augustov forum''' drugi je po starosti među [[car]]skim [[rimski forum|forumima]] u [[Rim]]u. Podignut je između [[42. pr. Kr.|42. g. pr. Kr.]] i [[2. pr. Kr.|2. g. pr. Kr.]] kao reprezentativno gradsko okupljalište, kojim je dominirao monumentalni [[Hram]] Marsa Ultora.

==Povijest gradnje==
[[Slika:Forum of Augustus drawing.jpg|mini|lijevo|275px|Rekonstrukcija izvornog izgleda Foruma]]
Tijekom [[Bitka kod Filipa|bitke kod Filipa]] protiv Bruta i Kasija, ubojica njegova adoptivna oca [[Gaj Julije Cezar|Julija Cezara]], [[Oktavijan]], budući car August, zavjetovao se da će ako pobijedi, u Rimu podići hram bogu [[Mars (mitologija)|Marsu Osvetniku]] (Mars Ultor).<ref>Keler 1970, 47</ref> To je i učinio, podigavši oko hrama forum koji se na sjeveru nastavlja na [[Cezarov forum]], prvi u nizu rimskih carskih foruma, kojima je – zbog skučenosti i pretrpanosti [[Rimski forum|rimskog Foruma]] – osim osiguranja nužnih novih reprezentativnih prostora za javno okupljanje, jednako važna funkcija bila politička [[propaganda]] tj. ovjekovječenje naručiteljeve slave.<ref>Grimal 1968, 268</ref>
[[Slika:Forum auguste arc pantani.jpg|mini|180px|Jugoistočni ulaz na Augustov forum – tzv. ''Arco dei Pantani'']]

Kako bi naglasio svoju vezu s Cezarom, ključnim čovjekom [[Rimska Republika|rimske države]] u vrijeme njegove mladosti, koji je i u narodu bio vrlo popularan, August je odlučio svoj forum podići u nastavku Cezarova foruma, s njegove istočne strane. Premda je u početku planirao još monumentalniji sklop, zbog velikih teškoća oko otkupa zemljišta sredstvima iz ratnog plijena,<ref>Svetonije izrijekom spominje da August nije uspio otkupiti sve čestice koje je želio. Ward-Perkins 1994, 30</ref> prvotni je plan morao biti donekle izmijenjen. To se prije svega vjerojatno odnosi na jugoistočni ugao, na kojem je očita [[tlocrt]]na [[asimetrija]] vješto prikrivena [[kolonada]]ma [[portik]]a.<ref>Ward-Perkins 1994, 30</ref>
Forum je zauzimao prostor veličine 125x118 metara. Na njega se s Cezarovog foruma ulazilo kroz tri ulaza. S dužih strana bio je omeđen kolonadama, a na istočnom kraju nalazio se Hram Marsa Ultora. U središtu foruma nalazio se carev trijumfalni brončani četveropreg.<ref>Nahmad 1982 </ref> U dnu foruma, uz začelje Hrama, postojala su i dva sekundarna ulaza, kojima se prolazilo kroz 36 metara visok zid, izvorno obložen mramorom i štukom<ref>Platner/Ashby 1929, 222</ref> koji je Forum ograđivao od bučne četvrti Subure, štiteći ga također od požara koji su često pustošili taj dio grada.<ref>Keler 1970, 49</ref> Južni ulaz, tzv. ''Arco dei Pantani'' dobro je očuvan, kao i dva kratka stepeništa koja su vodila do njega.<ref> Ancient Rome 1988, 68</ref>

==Hram Marsa Ultora==
[[Slika:20140804 Forum of Augustus Rome 0679.jpg|mini|lijevo|275px|Hram Marsa Ultora. U središnjem dijelu stubišta vide se ostaci hramskog žrtvenika.]]
Hram je bio izgrađen na visokom podiju, sagrađenom u suho tehnikom ''opus quadratum'', obloženome [[mramor]]om.<ref>Nahmad 1982 </ref>

Do hrama se uspinjalo [[stubište]]m sa 17 stuba, koje je u svojem središtu imalo [[žrtvenik]], dok je sa strana bilo omeđeno dvjema [[fontana]]ma.

[[File:Frammento di capitello con cavalli alati, dall'interno della cella del tempio di marte ultore nel foro di augusto, 2 ac ca. 04.JPG|mini|225px|Kapitel cele hrama Marsa Ultora ukrašen pegazovim protomama, Museo dei Fori imperiali (Trajanove tržnice).]]

Na pročelju se nalazilo 8 [[Korintski red|korintskih stupova]] od kararskog mramora, visokih preko 17 metara, te još po 8 s dviju bočnih strana.<ref>Nahmad 1982 </ref>
[[Slika:Chapiteau temple mars vengeur.jpg|mini|lijevo|275px|Peripteralni korintski kapitel s detaljom trabeacije hrama i kasetiranog stropa ukrašenog motivom kukastog meandra]]

Sa začelne strane koja se oslanjala na visoki ogradni zid nije bilo stupova, te je hram po tipu dakle bio ''peripteros sine postico''.<ref>Ancient Rome 1988, 69</ref>

U svojoj unutrašnjosti hram je u stanovitoj mjeri ponavljao raspored foruma.

Kipovi božanstava Marsa Ultora, [[Venera|Venere]] i božanskog Julija (Divus Iulius)<ref>Ancient Rome 1988, 69; Ward-Perkins 1994, 33. Divus Iulius je bio divinizirani Julije Cezar.</ref> nalazili su se u proširenju [[Naos|cele]] sličnom [[apsida|apsidi]], koje se pristupalo širokim stubištem.<ref>Slično stubište imao je nešto ranije podignuti Venerin hram koji se nalazio u osi Pompejevog kazališta. Keler 1970, 47</ref>

Sačuvani primjer s majstorski oblikovanim Pegazovim protomama pokazuje da su [[kapitel]]i [[Pilastar|pilastara]] cele bili vrlo bogato kiparski oblikovani, te da su slijedili suvremene atičke uzore.

Detalji [[trabeacija|entablature]] vanjskog [[trijem]]a kao što je kukasti [[meandar]]<ref>Müller/Vogel 1999</ref> slijedili su pak suvremene maloazijske uzore, pa je očito da su među projektantima i izvođačima hrama morali biti i Grci.<ref>Ward-Perkins 1994, 33</ref>

U hramu je, kao svojevrsna relikvija, čuvan Cezarov mač.<ref>Keler 1970, 50</ref>

==Portici s egzedrama ==
Dvije duže strane foruma bile su zaklonjene mramornim [[portik|porticima]] korintskoga reda koji su na vrhu bili ukrašeni [[karijatida]]ma i glavama božanstava na štitovima, no ostaje dvojbeno da li se iznad prizemnog portika nalazila [[atika]] ili još jedna etaža (kat) s portikom.<ref>Ancient Rome 1988, 68</ref>
[[Slika:Reassembling of the porticoes attic of the Forum of Augustus with original fragments, resin casts and limestone integrations, Augustan age, Museo dei Fori Imperiali, Rome (8070735712).jpg|mini|250px|Karijatida i štit s prikazom Jupitera Amona, ukras portika koji je okruživao forum]]
[[Slika:Forum auguste plan.png|mini|lijevo|275px|[[Tlocrt]] Augustovog foruma]]

[[Slika:Forum of Augustus mdoel.jpg|mini|lijevo|275px|Trodimenzionalna rekonstrukcija izgleda Hrama Marsa Ultora i portika koji su obrubljivali Forum]]

Oba portika su završavala [[eksedra|egzedrama]]. Iza [[kolonada|kolonade]], na zidu portika i na zidovima egzedri nalazile su se, poredane u dvije etaže, [[niša|niše]] za statue istaknutih građana,<ref>Nahmad navodi brojku od 68 izbornih niša, no nije jasno odnosi li se taj broj na niše iba ili samo jednog portika. Nahmad 1982</ref> uokvirene povezanim [[stup]]ovima, koji su držali mramornu entablaturu. Baza statue sadržavala je natpis s imenom i funkcijom prikazanog zaslužnika, dok su na ploči ispod statue bila navedena njegova djela.

U središtu sjeverne egzedre bio je kip [[Eneja|Eneje]] kraj kojeg su bili manji kipovi Anhiza, Askanija, Jula, te kraljeva Albe Longe.

Slično tome, u središtu južne egzedre bio je kip [[Romul]]a kojeg su okruživali ''sumi viri'' – najznačajnije osobe iz rimske povijesti, čiji su se kipovi nalazili i u nišama oba portika. To su bili, primjerice, trijumfatori iz vremena republike, ali i preci najstarijih rimskih porodica čiji su se članovi u redovima pompejanaca borili protiv Cezara: u svjetlu carske propagande bio je to prikaz nacionalnog izmirenja i povratka Sloge (Concordia).

Augustova promidžba htjela je time prikazati da se mitske predaje (Eneja) i republikanska povijest Rima (Romul) susreću u osobi Oktavijana – Augusta.<ref>Ancient Rome 1988, 69</ref>
[[Slika:Forum auguste exedre.jpg|mini|250px|Kraj južnoga portika i dio egzedre s nišama u dvije etaže u kojima su se nalazili kipovi velikana rimske povijesti. Pod je popločan raznobojnim mramorima iz udaljenih dijelova Carstva.]]

Eneja je prethodnik osnivača Rima ali i roda Julijevaca, preko Jula, kralja Albe Longe. Osobito je znakovita podudarnost između ovog niza statua i [[Publije Vergilije Maron|Vergilijeva]] popisa Augustovih predaka u IV. knjizi [[Eneida|Eneide]], očito navedenog s istom ideološkom intencijom.<ref>Ancient Rome 1988, 69</ref>

U egzedrama se i danas vide ostaci bogatog popločanja raznobojnim vrstama mramora iz Numidije, Frigije, s Teosa, Hiosa, Eubeje, da spomenemo samo one čiji se ostaci i danas nalaze na izvornome mjestu.<ref>Ward-Perkins 1994, 33</ref>

To nije bio prvi slučaj da su bojeni mramori korišteni u Rimu, ali je bio prvi slučaj da su korišteni u ovako velikoj mjeri.

Očiti kontrast između bjeline kararskoga mramora Hrama Marsa Ultora i slikovitih raznobojnih mramora korištenih u porticima i egzedrama bio je svakako novost, pa i ne čudi da je [[Plinije Stariji]] Augustov forum, skupa s Bazilikom Emilijom (koja je također bila bogata opremljena mramorom) i [[Vespazijan]]ov Hram Mira (Templum Pacis) navede kao tri najljepša zdanja na svijetu.<ref>Ward-Perkins 1994, 33</ref>

==Funkcije arhitektonskoga sklopa==
Hram Marsa Ultora je, kao što je to bio običaj kod Rimljana, osim vjerske imao i javnu funkciju. U njemu se sastajao [[Senat]] da donosi odluke o ratu i miru. Tu su vojskovođe nakon trijumfa predavali znake svog dostojanstva. Tu su se izlagala i čuvala zaplijenjena vojnička znamenja neprijatelja, a rimski dječaci tu su prvi put bivali odijevani u muške toge.
Egzedre u dnu portika su vjerojatno služile kao sudnice,<ref>Platner/Ashby 1929, 221</ref> a portici kao šetnice i okupljališta.

==Promjene i dogradnje==
U velikoj prostoriji u dnu sjevernog portika, car [[Klaudije]] je dao postaviti 14 m visoku statuu cara Augusta, a tu su se nalazile i dvije [[Apel]]ove slike.<ref>Ancient Rome 1988, 68-69; Eyewitness 1999</ref>

U osi dvaju pomoćnih ulaza, u dnu foruma, sagrađeni su slavoluci Druzu Mlađem i [[Germanik]]u, koji su komemorirali njihove pobjede u [[Panonija|Panoniji]] (Druz) i [[Germanija|Germaniji]] (Germanik). Prema nekim mišljenjima ti su se slavoluci nalazili u ravni cele Hrama Marsa Ultora,<ref>Ancient Rome 1988, 24</ref> dok ih drugi smještaju nešto pliće, u ravan hramskih vrata.<ref>Milić 1994</ref>

==Augustov klasicizam: Rim i Pula==
[[Slika:Temple of Augustus, Colonia Pietas Iulia Pola Pollentia Herculanea, Histria (10404091603).jpg|mini|195px|Augustov hram u Puli]]
Premda je faktično bio vladar rimske države, što mu je omogućavalo upravljanje u ono doba enormnim prihodima, August je prezirao raskoš, što pokazuje i činjenica da je ljetnikovac koji je njegova unuka Julija podigla rasipnički rastrošno, po njegovom naređenju bio srušen. Sam je živio u skromnoj kući Hortenzija na [[Palatin (brežuljak)|Palatinu]], koja se nije isticala ni veličinom ni sjajem, te nije bila ukrašena mramorom niti podnim mozaicima, utjelovljujući tako glavno geslo Augustove vladavime – ''auctoritas'': dostojanstvo, vrijednost, primjerenost.

Takav strog, dostojanstven duh obilježavao je i svu arhitekturu Augustova vremena. „Barokne“ težnje kasnorepublikanske arhitekture odjednom su iščezle, zadržavajući se tek u sporednim elementima tlocrta i detaljima skulpturalnih [[Dekoracija|ukrasa]]. Glavna odlika augustovske arhitekture specifični je klasicizam koji se ogleda u jasnom i strogom skladu stupova i gređa, nosača i tereta. Dominiraju čiste vertikale i horizontale, dok se [[luk (arhitektura)|lukovi]] i bačvasti [[svod]]ovi tipični za prethodno vrijeme, naprasno izbjegavaju.

Zorni primjeri takvog klasicizma upravo su Augustov forum u Rimu i [[Augustov hram]] u [[Pula|Puli]].

Na čitavom Augustovom forumu, izuzev vrata zvanih ''Arco dei Pantani'', ne nalazimo niti jedan luk.
Štoviše, čak ni niše za statue uglednika u porticima nisu bile presvođene lučno, niti su polukružnog, već pravokutnog tlocrta.

Sličnu strogost vertikala i horizontala, uz upadljivu čednost ornamenta zapažamo i na poznatom Augustovom hramu u Puli, sagrađenom još za careva života, koji na još rigidniji i čišći način utjelovljuje sve osnovne odlike klasicizma augustove epohe.

==Vidi također==
* [[Umjetnost starog Rima]]
* [[Rimski hram]]

==Literatura==
*Ancient Rome 1988 - All of Ancient Rome, Firenca, 1988., str. 26, 68-69
*Eyewitness 1999 - Eyewitness Travel Guides, Rome, Millennuim Edition, London – New York – Sydney, 1999., str. 90
*Grimal 1968 - Pierre Grimal: Rimska civilizacija, preveo Milutin Garašanin, Beograd, 1968., str. 268
*Keller 1970 - Hajnc Keler: Rimsko Carstvo, preveo Milutin Garašanin, Novi Sad, 1970., str. 47-50
*Milić 1994 – Milić, Bruno: Razvoj grada kroz stoljeća, I, Prapovijest – antika, Zagreb, 1994., str. 226
*Müller/Vogel 1999 - Werner Müller; Gunther Vogel: Atlas arhitekture 1, preveo Milan Pelc, Zagreb, 1999., str. 158-159
*Nahmad 1982 - Ezra Nahmad: The archaeological Center of Rome, Firenca, 1982., str. 47
*Platner/Ashby 1929 - Platner, Samuel Ball; Ashby, Thomas: A Topographical Dictionary of Ancient Rome, Oxford - London, 1929., str. 220-223
*Ward-Perkins 1994 - Ward-Perkins, J. B.: Roman Imperial Architecture, London / New Heaven, 1994., str. 28-33

==Bilješke==
{{Izvori|3}}

==Vanjske poveznice==
=== Sestrinski projekti ===
{{ WProjekti
|commons =
|commonshr =
|commonscat = Forum Augusti
|commonscathr = Augustov forum
|wikizvor =
|wikicitat =
}}
=== Mrežna mjesta ===
* [[LZMK]] / [[Proleksis enciklopedija]]: [http://proleksis.lzmk.hr/21866/ forum]
* [https://www.scribd.com/document/137180323/Antika-Augustov-Forum www.scribd.com – Antika: Augustov Forum]
* [http://documents.tips/documents/carski-forumi-u-rimu.html Sveučilište u Zadru / Odjel za arheologiju – Josipa Zelić: »Carski forumi u Rimu«]

[[Kategorija:Rimska arhitektura]]
[[Kategorija:Građevine u Rimu]]
[[Kategorija:Rimski spomenici]]
[[Kategorija:Rimski arheološki lokaliteti u Italiji]]

Augustov forum - Povijest promjena

Suradnik10: Zamjena teksta - '{{(.*)WProjekti(.*)↵\|(.*)wikizvor(.*)\=(.*)↵}}' u ''

Suradnik10: Zamjena teksta - '\|commons(.*)\=(.*)↵\|' u '|'

Suradnik10: Zamjena teksta - '\|wikicitat(.*)\=(.*)↵}}↵' u '}} '

Suradnik10: Zamjena teksta - '\|' u '|'

Suradnik10: Zamjena teksta - '\|' u '|'

Suradnik10: Zamjena teksta - '\|commonscat(.*)\=(.*)↵\|' u '\|'

Suradnik10: Zamjena teksta - '\|commons(.*)\=(.*)↵\|' u '\|'

WikiSysop: bnz

WikiSysop: Bot: Automatska zamjena teksta (-{{izdvojeni članak(.*?)}} +)

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

Suradnik10: Zamjena teksta - '{{(.)WProjekti(.)↵\|(.)wikizvor(.)\=(.*)↵}}' u ''

Suradnik10: Zamjena teksta - '\|commons(.)\=(.)↵\|' u '|'

Suradnik10: Zamjena teksta - '\|wikicitat(.)\=(.)↵}}↵' u '}} '

Suradnik10: Zamjena teksta - '\|commonscat(.)\=(.)↵\|' u '\|'

Suradnik10: Zamjena teksta - '\|commons(.)\=(.)↵\|' u '\|'