Augustinski heremiti - Povijest promjena

Suradnik10 u (test) 22:44, 8. svibanj 2025.

2025-05-08T22:44:35Z

←Starija inačica		Inačica od 8. svibanj 2025. u 22:44
Redak 36:		Redak 36:

	U [[Hrvati\|Hrvata]] se augustinci javljaju i u [[Bačka\|Bačkoj]] na području [[Subotička biskupija\|Subotičke biskupije]]. Postojale su opatije [[Derža\|Derži]] (Drža, Derša), u okolici [[Bač]]a <ref name="Zvonik">[http://www.zvonik.org.yu/arhiva/134/povijesni.html Zvonik br. 134/2005.] Povijesni kutak - Opatije i samostani na području Bačke</ref>. Današnju [[Križevačka grkokatolička katedrala\|grkokatoličku katedralu]] Presvetog Trojstva u Križevcima prvo su koristili augustinci.		U [[Hrvati\|Hrvata]] se augustinci javljaju i u [[Bačka\|Bačkoj]] na području [[Subotička biskupija\|Subotičke biskupije]]. Postojale su opatije [[Derža\|Derži]] (Drža, Derša), u okolici [[Bač]]a <ref name="Zvonik">[http://www.zvonik.org.yu/arhiva/134/povijesni.html Zvonik br. 134/2005.] Povijesni kutak - Opatije i samostani na području Bačke</ref>. Današnju [[Križevačka grkokatolička katedrala\|grkokatoličku katedralu]] Presvetog Trojstva u Križevcima prvo su koristili augustinci.

			2018. godine je zbog zasluga u promociji reda augustinaca i bl. Gracija iz Mula bivši [[Muo\|muljanski]] župnik don Pavao Medač je dekretom generalnog priora Reda augustinaca o. Alejandra Morala Antona pridružen Redu sv. Augustina. Dekret je pročitao na proslavi blagdana bl. Gracije iz Mula, a pročitao ga je [[generalni postulator]] Reda o. Josef Sciberras.<ref>ei: [https://hkm.hr/vijesti/novi-papa-je-augustinac-a-njihov-pridruzeni-clan-je-i-jedan-hrvatski-svecenik/ ''Novi Papa je augustinac, a njihov pridruženi član je i jedan hrvatski svećenik '']. Hrvatska katolička mreža. 8. svibnja 2025. Pristupljeno 9. svibnja 2025.</ref>

	Prvi papa iz redova augustinaca je [[Robert Francis Prevost]], papinskog imena [[Lav XIV.]].<ref name=saznajte>ei/IKA: [https://hkm.hr/duhovnost/saznajte-tko-je-papa-lav-xiv/ ''SAZNAJTE Tko je papa Lav XIV. '']. Hrvatska katolička mreža. 8. svibnja 2025. Pristupljeno 9. svibnja 2025.</ref>		Prvi papa iz redova augustinaca je [[Robert Francis Prevost]], papinskog imena [[Lav XIV.]].<ref name=saznajte>ei/IKA: [https://hkm.hr/duhovnost/saznajte-tko-je-papa-lav-xiv/ ''SAZNAJTE Tko je papa Lav XIV. '']. Hrvatska katolička mreža. 8. svibnja 2025. Pristupljeno 9. svibnja 2025.</ref>

Suradnik10 u (test) 22:39, 8. svibanj 2025.

2025-05-08T22:39:00Z

←Starija inačica		Inačica od 8. svibanj 2025. u 22:39
Redak 21:		Redak 21:
	\| podredovi =		\| podredovi =
	\| broj_pripadnika = 2.804<ref name=Cath>{{Citiranje weba\|last=catholic-hierarchy.org\|title=Ordo Fratrum S. Augustini\|url=http://www.catholic-hierarchy.org/diocese/dqosa.html\|accessdate=5. travnja 2013}}</ref>		\| broj_pripadnika = 2.804<ref name=Cath>{{Citiranje weba\|last=catholic-hierarchy.org\|title=Ordo Fratrum S. Augustini\|url=http://www.catholic-hierarchy.org/diocese/dqosa.html\|accessdate=5. travnja 2013}}</ref>
	\| poznati_pripadnici = [[Martin Luther]], [[Gregor Mendel]], [[Luis de León]], [[Andres Urdaneta]], [[Sveti Nikola Tolentinski]], [[Sveta Rita]], [[Thomas iz Villanove]], [[Giles iz Rima]], [[Gracija Kotorski]]		\| poznati_pripadnici = [[Martin Luther]], [[Gregor Mendel]], [[Luis de León]], [[Andres Urdaneta]], [[Sveti Nikola Tolentinski]], [[Sveta Rita]], [[Thomas iz Villanove]], [[Giles iz Rima]], [[Gracija Kotorski]], papa [[Lav XIV.]]
	\| odora =		\| odora =
	\| komentar =		\| komentar =

Suradnik10 u (test) 22:37, 8. svibanj 2025.

2025-05-08T22:37:51Z

←Starija inačica		Inačica od 8. svibanj 2025. u 22:37
Redak 36:		Redak 36:

	U [[Hrvati\|Hrvata]] se augustinci javljaju i u [[Bačka\|Bačkoj]] na području [[Subotička biskupija\|Subotičke biskupije]]. Postojale su opatije [[Derža\|Derži]] (Drža, Derša), u okolici [[Bač]]a <ref name="Zvonik">[http://www.zvonik.org.yu/arhiva/134/povijesni.html Zvonik br. 134/2005.] Povijesni kutak - Opatije i samostani na području Bačke</ref>. Današnju [[Križevačka grkokatolička katedrala\|grkokatoličku katedralu]] Presvetog Trojstva u Križevcima prvo su koristili augustinci.		U [[Hrvati\|Hrvata]] se augustinci javljaju i u [[Bačka\|Bačkoj]] na području [[Subotička biskupija\|Subotičke biskupije]]. Postojale su opatije [[Derža\|Derži]] (Drža, Derša), u okolici [[Bač]]a <ref name="Zvonik">[http://www.zvonik.org.yu/arhiva/134/povijesni.html Zvonik br. 134/2005.] Povijesni kutak - Opatije i samostani na području Bačke</ref>. Današnju [[Križevačka grkokatolička katedrala\|grkokatoličku katedralu]] Presvetog Trojstva u Križevcima prvo su koristili augustinci.

			Prvi papa iz redova augustinaca je [[Robert Francis Prevost]], papinskog imena [[Lav XIV.]].<ref name=saznajte>ei/IKA: [https://hkm.hr/duhovnost/saznajte-tko-je-papa-lav-xiv/ ''SAZNAJTE Tko je papa Lav XIV. '']. Hrvatska katolička mreža. 8. svibnja 2025. Pristupljeno 9. svibnja 2025.</ref>

	== Izvori ==		== Izvori ==
Redak 47:		Redak 49:
	{{Katolički crkveni redovi}}		{{Katolički crkveni redovi}}
	{{Katoličanstvo u Hrvatskoj}}		{{Katoličanstvo u Hrvatskoj}}

	~~{{Mrva-kršć}}~~

	[[Kategorija:Augustinci\| ]]		[[Kategorija:Augustinci\| ]]

WikiSysop: bnz

2022-05-08T01:16:32Z

bnz

←Starija inačica		Inačica od 8. svibanj 2022. u 01:16
Redak 1:		Redak 1:
	~~<!--'''Augustinski heremiti'''-->~~{{infookvir crkveni red		{{infookvir crkveni red
	\| naziv = Augustinski heremiti		\| naziv = Augustinski heremiti
	\| latinski_naziv =		\| latinski_naziv =

WikiSysop: Bot: Automatska zamjena teksta (-{{Commonscat(.*?)}} +)

2021-11-17T05:00:06Z

Bot: Automatska zamjena teksta (-{{Commonscat(.*?)}} +)

←Starija inačica		Inačica od 17. studeni 2021. u 05:00
Redak 41:		Redak 41:

	== Vanjske poveznice ==		== Vanjske poveznice ==
	~~{{Commonscat\|Order of Saint Augustine}}~~
	* [http://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?id=4617 Augustinci - Hrvatska enciklopedija]		* [http://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?id=4617 Augustinci - Hrvatska enciklopedija]
	* [http://proleksis.lzmk.hr/9922/ Augustinci - Proleksis enciklopedija]		* [http://proleksis.lzmk.hr/9922/ Augustinci - Proleksis enciklopedija]

WikiSysop: Bot: Automatska zamjena teksta (-{{cite web +{{Citiranje weba)

2021-11-16T03:31:57Z

Bot: Automatska zamjena teksta (-{{cite web +{{Citiranje weba)

←Starija inačica		Inačica od 16. studeni 2021. u 03:31
Redak 20:		Redak 20:
	\| nastali_redovi =		\| nastali_redovi =
	\| podredovi =		\| podredovi =
	\| broj_pripadnika = 2.804<ref name=Cath>{{~~cite web~~\|last=catholic-hierarchy.org\|title=Ordo Fratrum S. Augustini\|url=http://www.catholic-hierarchy.org/diocese/dqosa.html\|accessdate=5. travnja 2013}}</ref>		\| broj_pripadnika = 2.804<ref name=Cath>{{Citiranje weba\|last=catholic-hierarchy.org\|title=Ordo Fratrum S. Augustini\|url=http://www.catholic-hierarchy.org/diocese/dqosa.html\|accessdate=5. travnja 2013}}</ref>
	\| poznati_pripadnici = [[Martin Luther]], [[Gregor Mendel]], [[Luis de León]], [[Andres Urdaneta]], [[Sveti Nikola Tolentinski]], [[Sveta Rita]], [[Thomas iz Villanove]], [[Giles iz Rima]], [[Gracija Kotorski]]		\| poznati_pripadnici = [[Martin Luther]], [[Gregor Mendel]], [[Luis de León]], [[Andres Urdaneta]], [[Sveti Nikola Tolentinski]], [[Sveta Rita]], [[Thomas iz Villanove]], [[Giles iz Rima]], [[Gracija Kotorski]]
	\| odora =		\| odora =

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-07-09T08:14:40Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

{{infookvir crkveni red
| naziv = Augustinski heremiti
| latinski_naziv =
| grb =
| vel_grba = 220px
| kratica_naziva = O.S.A. (prije O.E.S.A.)
| krilatica = ''Anima una et cor unum in Deum''
| godina_osnivanja = [[1. ožujka]] [[1244.]]
| mjesto_osnivanja =
| utemeljitelj =
| slika =
| veličina =
| godina_reorganiziranja =
| reorganizator =
| službeni_jezik =
| sjedište = Via Paolo VI, 25, 00193 [[Rim]], [[Italija]]
| čelni_položaj =
| trenutni_čelnik = Alejandro Moral
| roditeljski_red =
| nastali_redovi =
| podredovi =
| broj_pripadnika = 2.804<ref name=Cath>{{cite web|last=catholic-hierarchy.org|title=Ordo Fratrum S. Augustini|url=http://www.catholic-hierarchy.org/diocese/dqosa.html|accessdate=5. travnja 2013}}</ref>
| poznati_pripadnici = [[Martin Luther]], [[Gregor Mendel]], [[Luis de León]], [[Andres Urdaneta]], [[Sveti Nikola Tolentinski]], [[Sveta Rita]], [[Thomas iz Villanove]], [[Giles iz Rima]], [[Gracija Kotorski]]
| odora =
| komentar =
}}
'''Augustinci'''<ref>Krpina, Zdravka, Leksikon katoličkih redova - muški redovi, Naklada sv. Antuna, Zagreb, 2015., str. 17.</ref> ili '''Augustinski heremiti''' ([[Latinski jezik|lat.]] ''Ordo Fratrum Sancti Augustini: O.S.A.''; ranije poznati kao ''Ordo eremitarum sancti Augustini: O.E.S.A.''), prosjački [[katolici|katolički]] [[crkveni red]], koji je nastao u [[ožujak|ožujku]] [[1244.]] godine, ujedinjenjem više [[pustinjak|pustinjačkih]] grupa.

== Povijest augustinskog reda ==

[[Papa]] [[Inocent IV.]] ujedinio je [[16. prosinca]] [[1243.]], na njihov zahtjev, godine pustinjačke grupe s područja današnje [[Toskana|Toskane]] i dijela [[Lacij]]a, [[Lucca|Lucce]] i [[Siena|Siene]] dvijema bulama. Bulom ''[[Praesentium vobis]]'' odredio je način izvršenja ujedinjenja, dok je bulom ''[[Incumbit nobis]]'' osnovao novi Red. Žive i djeluju prema pravilima [[sv. Augustin|sv. Augustina]].<ref>Krpina, Zdravka, Leksikon katoličkih redova - muški redovi, Naklada sv. Antuna, Zagreb, 2015., str. 17.</ref>

Augustinci osobito štuju [[Sv. Pavao pustinjak|sv. Pavla Pustinjaka]] kao začetnika cenobitskih grupa i pustinjaštva, ali i [[sv. Vilim]]a († 1157.). Red je imao 180 samostana u [[Italija|Italiji]], [[Austrija|Austriji]], [[Njemačka|Njemačkoj]], [[Švicarska|Švicarskoj]], [[Španjolska|Španjolskoj]], [[Mađarska|Mađarskoj]], [[Nizozemska|Nizozemskoj]], [[Belgija|Belgiji]], [[Francuska|Francuskoj]], [[Portugal]]u, [[Engleska|Engleskoj]] i [[Češka|Češkoj]].

Na području [[Hrvatska|Republike Hrvatske]] bili su nazočni u samostanima na otoku [[Hvar]]u<ref>[http://das.hr/gradja/12/augustinci_hvar.php Državni arhiv] Lelja Dobronić: Augustinci na otoku Hvaru</ref>: u [[Sućuraj|Sućurju]]<ref>[http://onecroatia.info/turisticke_atrakcije/augustinski-samostan-sucuraj-otok-hvar/ Augustinski samostan u Sućurju]</ref>, Hvaru, u špilji iznad [[Augustinski samostan u Svetoj Nedjelji na Hvaru|Sv. Nedilje]] i [[Crkva na Gradini kod Jelse|Jelsi]], otoku [[Brač]]u<ref>[http://www.felbar.com/cro/story.asp?story_id=430 Collectio Felbar] Augustin Lubin: Karta augustinskih samostana na otocima Hvaru i Braču, Congregatio Dalmatiae Ordinis Eremitarum Sancti Augustini, Augustin Lubin, poslije 1600.</ref>, u [[Dubica|Dubici]], [[Garešnica|Gariću]], [[Križevci]]ma, [[Sinj]]u i [[Makarska|Makarskoj]], a imaju samostane i u [[Rijeka|Rijeci]] (1315.), [[Ilok]]u (1438.) i [[Vaška|Vaški]] (15. st.) i [[Senj]]u (15. st.). U Ameriku su prvi augustinci dospjeli [[1533.]] godine.<ref>Mirjana Polić-Bobić - Rađanje hispanskoameričkog svijeta, Naklada LJEVAK d.o.o., Zagreb 2007., str. 98.</ref>

U [[Hrvati|Hrvata]] se augustinci javljaju i u [[Bačka|Bačkoj]] na području [[Subotička biskupija|Subotičke biskupije]]. Postojale su opatije [[Derža|Derži]] (Drža, Derša), u okolici [[Bač]]a <ref name="Zvonik">[http://www.zvonik.org.yu/arhiva/134/povijesni.html Zvonik br. 134/2005.] Povijesni kutak - Opatije i samostani na području Bačke</ref>. Današnju [[Križevačka grkokatolička katedrala|grkokatoličku katedralu]] Presvetog Trojstva u Križevcima prvo su koristili augustinci.

== Izvori ==
{{izvori}}

== Vanjske poveznice ==
{{Commonscat|Order of Saint Augustine}}
* [http://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?id=4617 Augustinci - Hrvatska enciklopedija]
* [http://proleksis.lzmk.hr/9922/ Augustinci - Proleksis enciklopedija]

{{Katolički crkveni redovi}}
{{Katoličanstvo u Hrvatskoj}}

{{Mrva-kršć}}

[[Kategorija:Augustinci| ]]