WikiSysop: bnz

2022-05-08T01:11:21Z

bnz

←Starija inačica		Inačica od 8. svibanj 2022. u 01:11
Redak 1:		Redak 1:
	~~<!--'''Augustin Kažotić'''-->~~{{Infookvir svetac		{{Infookvir svetac
	\| ime = Augustin Kažotić		\| ime = Augustin Kažotić
	\| slika = Augustin Kažotić (close-up).jpg		\| slika = Augustin Kažotić (close-up).jpg

Suradnik01 u (test) 03:08, 15. travanj 2022.

2022-04-15T03:08:40Z

←Starija inačica		Inačica od 15. travanj 2022. u 03:08
Redak 9:		Redak 9:
	\| mjesto smrti = [[Lucera]]		\| mjesto smrti = [[Lucera]]
	\| nadnevak proglašenja slugom Božjim =		\| nadnevak proglašenja slugom Božjim =
	\| nadnevak proglašenja blaženim = [[1702.]]		\| nadnevak proglašenja blaženim = [[kršćanstvo u 1702.\|1702.]]
	\| nadnevak proglašenja svetim =		\| nadnevak proglašenja svetim =
	\| slavi se u = [[Rimokatolička Crkva]]		\| slavi se u = [[Rimokatolička Crkva]]

Suradnik01 u (test) 03:06, 15. travanj 2022.

2022-04-15T03:06:07Z

←Starija inačica		Inačica od 15. travanj 2022. u 03:06
Redak 19:		Redak 19:
	\| glavna svetišta =		\| glavna svetišta =
	}}		}}
	'''Blaženi Augustin Kažotić''' ([[Trogir]], [[1260.]] - [[Lucera]], [[Italija]], [[1323.]]), najuglednija [[hrvatska]] osoba [[14. stoljeće\|14. stoljeća]], [[blaženik]], redovnik [[dominikanci\|dominikanac]], [[zagreb]]ački [[biskup]], začetnik [[humanizam\|humanizma]] u sjevernoj [[Hrvatska\|Hrvatskoj]], govornik i znanstvenik.		'''Blaženi Augustin Kažotić''' ([[Trogir]], [[kršćanstvo u 1260.\|1260.]] - [[Lucera]], [[Italija]], [[kršćanstvo u 1323.\|1323.]]), najuglednija [[hrvatska]] osoba [[14. stoljeće\|14. stoljeća]], [[blaženik]], redovnik [[dominikanci\|dominikanac]], [[zagreb]]ački [[biskup]], začetnik [[humanizam\|humanizma]] u sjevernoj [[Hrvatska\|Hrvatskoj]], govornik i znanstvenik.

	== Životopis ==		== Životopis ==

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-08-10T10:33:41Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

{{Infookvir svetac
| ime = Augustin Kažotić
| slika = Augustin Kažotić (close-up).jpg
| opis_slike =
| naslov = Blaženik
| nadnevak rođenja = [[1260.]]
| mjesto rođenja = [[Trogir]]
| nadnevak smrti = [[1323.]]
| mjesto smrti = [[Lucera]]
| nadnevak proglašenja slugom Božjim =
| nadnevak proglašenja blaženim = [[1702.]]
| nadnevak proglašenja svetim =
| slavi se u = [[Rimokatolička Crkva]]
| nadnevak spomendana = [[3. kolovoza]]
| simboli na slikama toga svetca =
| zaštitnik =
| zaštitnik zemljopisno =
| zaštitnik zanimanja =
| glavna svetišta =
}}
'''Blaženi Augustin Kažotić''' ([[Trogir]], [[1260.]] - [[Lucera]], [[Italija]], [[1323.]]), najuglednija [[hrvatska]] osoba [[14. stoljeće|14. stoljeća]], [[blaženik]], redovnik [[dominikanci|dominikanac]], [[zagreb]]ački [[biskup]], začetnik [[humanizam|humanizma]] u sjevernoj [[Hrvatska|Hrvatskoj]], govornik i znanstvenik.

== Životopis ==
Bl. Augustin rođen je oko godine [[1260.]] u [[Trogir]]u. Zaredio se u [[Split]]u. Kao dominikanac studirao je u [[Pariz]]u, na [[Sorbonna|Sorbonni]] [[1287.]] Godine [[1303.]] imenovan je [[Zagrebačka biskupija|zagrebačkim biskupom]]. U Zagrebu je bio vrlo djelatan. Utemeljio je [[Zagrebačka katedrala|katedralnu]] školu i knjižnicu. Mnogi su ga plemići zbog njegova značaja i kreposti uzimali kao suca u svojim medusobnim sporovima. Zbog svoje svetosti života, velike kulture, snažne rječitosti medu svim [[Mađarska|ugarsko]]-[[Hrvatska|hrvatskim]] [[biskup]]ima uživao je velik ugled. Nakon posjeta papi u [[Avignon]]u [[1318.]], nije se više smio vratiti u Zagreb, jer se zamjerio [[Hrvatska u personalnoj uniji s Mađarskom|ugarsko-hrvatskom]] kralju [[Karlo I. Robert|Karlu I. Robertu]]. Tako je imenovan biskupom u južnotalijanskom gradu [[Sveta Marija|Svete Marije]], Luceri, gdje je umro godine [[1323.]], na glasu svetosti. Pokopan je u Luceri. Carlo Sisto piše da su "[[Hrvati]] uzalud pokušavali kradom oteti blaženikovo tijelo". Narod ga je poradi brojnih čuda što ih izvedoše njegove relikvije, medu ostalim ozdravljenje nijemih i opsjednutih, brzo počeo štovati. To je štovanje [[1702.]] službeno potvrdio papa [[Klement XI.]], proglasivši ga blaženim. U novije vrijeme opet je sve ispitano pa ima nade da se proglasi svetim.

Zaštitnik je Hrvatskog društva crkvenih glazbenika. Prvi je poznati organizator [[Crkvena glazba|crkvenog]] pjevanja u Hrvatskoj i tvorac tzv. [[zagrebački obred|zagrebačkog obreda]]. Za proučavanje tog obreda koristan je priručnik napjeva ''Cantuale processionum'', koji mu je posvetila zagrebačka Crkva 1751. godine, "njihovu učitelju i auktoru".<ref>[http://hbl.lzmk.hr/clanak.aspx?id=197 Hrvatski biografski leksikon] Franjo Šanjek (2009): ''KAŽOTIĆ, Augustin (Gazotti, Gazotus, Hazotti, Hungarus; Augustinus)'' (pristupljeno 10. kolovoza 2016.)</ref>
Kažotićev je obred nastao kad je svestrano obnavljao biskupiju, uveo crkveno pjevanje te prepravio i bogoslužje. Neki smatraju da je misni obrazac preuzet iz [[dominikanci|dominikanske]] liturgije.<ref>[http://www.templari.hr/povijest-tem-hr/kazotic.html Templari] ''Bl. Augustin Kažotić (1260./65.-1323.) zaštitnik i čuvar posljednjih vitezova templara na našim prostorima'' (pristupljeno 10. kolovoza 2016.)</ref>

[[Papa|Pape]] [[Benedikt XI.]] i [[Ivan XXII.]], [[napulj]]ski [[kralj]] [[Karlo I. Robert Anžuvinac]] i [[Kalabrija|kalabrijski]] vojvoda Karlo, slikar [[Tomaso da Modena]], povjesničari [[Opicinus de Canistris]], [[Galvano Fiamma]], [[Bernard Gui]] i [[Miho Madijev]], Augustinovi suvremenici, predstavljaju ga kao vrsna propovjednika i učenjaka s naglašenom erudicijom, dobrotom, izvanrednim smislom za suosjećanje sa siromasima i obespravljenima i drugim ljudskim vrlinama.

U Riznici [[Zagrebačka katedrala|zagrebačke katedrale]] nalazi se [[relikvijar]] (moćnik) s [[humeral]]om (naramenikom) bl. Augustina Kažotića. Humeral je [[1692.]] darovao beneventski nadbiskup, [[kardinal]] Vincencije Marija Orsini, kasniji papa [[Benedikt XIII.]] ([[1724.]] – [[1730.]]).
Biskup A. I. Mikulić je humeral iz [[Kaloča|Kaloče]] donio osobno u [[Zagreb]] i za njega je dao izraditi moćnik, škrinjicu obloženu [[srebro]]m, s poprsjem bl. Augustina Kažotića te natpisom: "''SACRUM HUMERALE BEATI AUGUSTINI EPISCOPI ZAGRABIENSIS''". Augustin se posebno brinuo za siromahe. Tako je kanoniku upravitelju katedralne škole osigurao redovita materijalna primanja, ali mu je zabranio da od siromašnih učenika traži [[novac]], ili bilo koje usluge. Od svojih biskupskih prihoda redovito je veći dio dijelio siromasima. Osobitu pažnju je posvećivao [[medicina|zdravstvu]] i higijeni naroda. Iz [[Bamberg]]a je naručio priručnik o zdravlju, a po selima je dao kopati bunare i saditi [[ljekovito bilje]] (npr. u Vugrovcu).

Povjesničar [[Baltazar Krčelić]], kanonik, piše da je [[1312.]] g. u doba gradnje katedrale bila velika suša i da je po zagovoru bl. biskupa na današnjem Trgu [[Josip Jelačić|bana Jelačića]] provreo izvor [[voda|vode]], koji je u posljednje vrijeme vrlo lijepo uređen. To je poznati "[[Manduševac]]". Poznat je i izvan [[Hrvatska|Hrvatske]], gdje se često spominje kao Augustine Gazotich, Agostino Kazotic i Agostino Casotti.

Spomendan mu je [[3. kolovoza]].

== Radovi o Kažotiću ==

* 2000-ih je hrvatski producent [[Dominik Galić]] producirao dokumentarni film o blaženom Augustinu Kažotiću, a režirao ga je [[Eduard Galić]]. <ref>[https://web.archive.org/web/20081223015934/http://herojivukovara.hr/onama.aspx?id=autori2 Heroji Vukovara] Biografije autora: Dominik Galić</ref>

== Izvori ==
{{izvori}}

{{Hrvatski sveci i blaženici}}

[[Kategorija:Blaženici|Kažotić, Augustin]]
[[Kategorija:Hrvatski biskupi|Kažotić, Augustin]]
[[Kategorija:Dominikanci|Kažotić, Augustin]]
[[Kategorija:Životopisi, Trogir]]

Augustin Kažotić - Povijest promjena

WikiSysop: bnz

Suradnik01 u (test) 03:08, 15. travanj 2022.

Suradnik01 u (test) 03:06, 15. travanj 2022.

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica