WikiSysop: bnz

2022-05-08T01:03:42Z

bnz

←Starija inačica		Inačica od 8. svibanj 2022. u 01:03
Redak 1:		Redak 1:
	~~<!--'''August Kovačec'''-->~~[[Datoteka:AKovacec.jpg\|thumb\|180px\|August Kovačec]]		[[Datoteka:AKovacec.jpg\|thumb\|180px\|August Kovačec]]

	'''August Kovačec''' ([[Donje Jesenje]], [[6. kolovoza]], [[1938.]]), akademik, profesor, [[leksikograf]], te član [[Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti\|Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti]] (HAZU).		'''August Kovačec''' ([[Donje Jesenje]], [[6. kolovoza]], [[1938.]]), akademik, profesor, [[leksikograf]], te član [[Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti\|Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti]] (HAZU).

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-09-21T02:42:01Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

[[Datoteka:AKovacec.jpg|thumb|180px|August Kovačec]]

'''August Kovačec''' ([[Donje Jesenje]], [[6. kolovoza]], [[1938.]]), akademik, profesor, [[leksikograf]], te član [[Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti|Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti]] (HAZU).

== Obrazovanje ==

Gimnaziju pohađao 1948-1956. u [[Krapina|Krapini]], gdje je 1956. godine maturirao. Na [[Filozofski fakultet u Zagrebu|Filozofskom fakultetu]] u Zagrebu studirao 1956-1960., a 1960. godine diplomirao francuski jezik i književnost i ruski jezik i književnost. Pokraj dvopredmetnoga studija (francuski i ruski) pohađao nastavu talijanskog, portugalskog, španjolskog te češkog, [[Sanskrt|sanskrta]] i [[paleobalkanistika|paleobalkanistike]], a samostalno se sustavno bavio rumunjskim i upućivao se u druge romanske jezike.
Za vrijeme boravka na Sveučilištu u [[Bukurešt|Bukureštu]] bavio se proučavanjem romanske lingvistike, a posebnu je pozornost posvetio rumunjskoj povijesti jezika i [[dijalektologija|dijalektologiji]] (pohađao nastavu kod akad. [[Alexandrua Rosetti|Alexandrua Rosettija]] i prof. dr. [[Jacques Byck|Jacquesa Bycka]]) te romanistici i hispanistici (nastava kod akad. Iorgua Iordana). Radi boljeg ovladavanja balkanistikom, prošao dvogodišnju intenzivnu nastavu albanskog. Istodobno se koristio bogatom knjižnicom Rumunjske akademije. Potkraj 1961. stupio u vezu s akad. Emilom Petroviciem iz Cluja, stručnjakom za lingvističku geografiju i slavensko-romanske jezične veze, koji mu je dao mnogo vrijednih sugestija za izradbu doktorata. Od 1960. do 1962. godine bio je lektor [[Hrvatski jezik|hrvatskoga jezika]] na Sveučilištu u Bukureštu.<ref name="he">[http://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?id=33502 Kovačec, August], enciklopedija.hr, pristupljeno 25. studenoga 2018.</ref> Doktorirao 1965. disertacijom ''Opis današnjeg istrorumunjskog'',<ref name="he"/> temeljeći se na strukturalističko-funkcionalističkoj metodologiji i na uvjerenju da svi mjesni govori (ovdje [[istrorumunjski jezik|istrorumunjski]]) funkcioniraju kao potpuni i živi sustavi za komunikaciju. Akad. godinu 1966/1967. proveo je u [[Pariz|Parizu]] usavršavajući se u općoj lingvistici kod prof. Andréa Martineta, te u indoeuropskoj i općoj lingvistici kod prof. Émilea Benvenistea. Osim povijesti francuskoga jezika, francuske historijske gramatike i romanske lingvistike, u [[Bibliothèque Nationale]] u Parizu – radi boljega uvida u jezičnu povijest Francuske – proučavao je, među ostalim, [[okcitanski]] (provansalski), [[katalonski]] i [[baskijski]].

== Aktivnosti ==

Od 1968. predaje na Postdiplomskom studiju lingvistike na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, a do 1990. redovito je predavao i na postdiplomskim studijima u [[Dubrovnik|Dubrovniku]]. God. 1978/1979. i 1979/1980. bio predstojnik (“dekan”) Odjela za jezike i književnosti Filozofskog fakulteta. Od 1991. stalni je vanjski suradnik [[Leksikografski zavod “Miroslav Krleža”|Leksikografskoga zavoda “Miroslav Krleža”]]: od 1991. do 1996. glavni urednik “[[Hrvatski opći leksikon|Hrvatskoga općeg leksikona]]” i od 1996. pomoćnik glavnoga urednika “[[Hrvatska enciklopedija|Hrvatske enciklopedije]]”, te glavni urednik od četvrtog do osmog sveska.

== Nastavna djelatnost ==

Redovito održava nastavu na Odsjeku za romanske jezike i književnosti Filozofskoga fakulteta iz predmeta koji se tiču poredbene romanske lingvistike te povijesti francuskoga i španjolskog jezika. Na Postdiplomskom studiju lingvistike, osim nastave za romaniste, održava, u okviru opće nastave, nastavu u vezi s temama iz funkcionalne lingvistike (Martinetovskog strukturalizma), jezičnih kontakata, povijesne fonologije, jezične povijesti istočne obale [[Jadransko more|Jadrana]] te balkanistike.

== Znanstveni rad ==

Od 1997. do 2000. sudjelovao na jednom znanstvenom skupu u [[Hrvatska|Hrvatskoj]] (s priopćenjem koje je objavljeno) te na tri skupa u [[Italija|Italiji]] ([[Trst]], [[Udine (pokrajina)|Udine]], [[Venecija]]), s jednim priopćenjem koje je objavljeno te dva predavanja koja još nisu objavljena.
<br />
Sudjelovanje na projektu “Hrvatske enciklopedije”.
<br />
Suradnik na znanstvenom projektu “Supostavna gramatika francuskog i hrvatskog” (voditelji prof. dr. Miro Kačić, dr. Dražen Varga) <br />
Savjetnik u znanstvenom projektu “Jezični atlas Istre” (voditelj prof. dr. Goran Filipi).

== Djela ==
* ''Descrierea istroromânei actuale'' (Opis današnjeg istrorumunjskog), Editura Academiei Republicii Socialíste România, Bukurešt, 1971.
* ''André Martinet, Osnove opće lingvistike'', 1982. (prijevod)
* ''Istrorumunjsko-hrvatski rječnik: (s gramatikom i tekstovima)'', Znanstvena udruga Mediteran, Pula, 1998.
* ''Ferdinand de Saussure, Tečaj opće lingvistike'', 2000., (prijevod)
* ''Branimir Glavičić: 1926. - 2010.'', Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti, Zagreb, 2011. (ur.)
* ''Josip Vončina: 1932. - 2010.'', Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti, Zagreb, 2012. (ur.)
* ''Petar Šimunović: 1933. - 2014.'', Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti, Zagreb, 2016. (ur.)

== Nagrade ==
* 1972.: Nagrada Rumunjske akademije za najbolju knjigu protekle godine o rumunjskom jeziku: ''Descrierea istroromânei actuale'', Bukurešt, 1971.
* 1997.: Medalja [[Leksikografski zavod Miroslav Krleža|Leksikografskoga zavoda Miroslav Krleža]] za uređivanje [[Hrvatski opći leksikon|Hrvatskoga općeg leksikona]].
* 2009.: [[Nagrada Kiklop|Kiklop]] za leksikografsko djelo: [[Tomislav Ladan]], August Kovačec: ''Život riječi. Etimologija i uporaba''
* 2009.: [[Državna nagrada za znanost]] Republike Hrvatske u području humanističkih znanosti

== Izvori ==
{{izvori}}

== Vanjske poveznice ==
* [http://info.hazu.hr/august_kovacec_biografija Životopis na stranicama HAZU]
* [http://www.ffzg.unizg.hr/roman/francuski/nastavnici/dr-sc-august-kovacec-red-prof-u-miru-i-professor-emeritus/ dr.sc. August Kovačec, red. prof. u miru i professor emeritus], Odsjek za romanistiku Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu

{{GLAVNIRASPORED:Kovačec, August}}
[[Kategorija: Hrvatski enciklopedisti]]
[[Kategorija:Akademici HAZU]]
[[Kategorija:Leksikografija]]

August Kovačec - Povijest promjena

WikiSysop: bnz

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica