August Cesarec - Povijest promjena

Suradnik10 u (test) 00:23, 3. studeni 2025.

2025-11-03T00:23:35Z

←Starija inačica		Inačica od 3. studeni 2025. u 00:23
Redak 48:		Redak 48:

	U početku piše [[ekspresionizam\|ekspresionistički]] (njegov roman ''Bijeli lutalac'' zasigurno je najveće hrvatsko romansijersko [[ekspresionizam\|ekspresionističko]] djelo){{nedostaje izvor}}, a poslije se sve više priklanja [[realizam (književnost)\|realističkom]] konceptu književnog oblikovanja. Najznačajniji dio opusa čine mu romani ''Careva kraljevina'', ''Zlatni mladić'' i ''Bjegunci'' u kojima se bavi moralnom dekadencijom hrvatskoga građanskog društva prije i neposredno nakon [[Prvi svjetski rat\|Prvoga svjetskog rata]]. Cesarčevo posljednje za života objavljeno djelo, ''Sin domovine: životna drama Eugena Kvaternika: u 15 slika s epilogom'', drama o [[Eugen Kvaternik\|Eugenu Kvaterniku]], napisana je u duhu slobodarskih težnji hrvatskoga naroda. Cesarčeva ''Sabrana djela'', u dvadeset svezaka, objavljena su u Zagrebu (1982.-1988.).		U početku piše [[ekspresionizam\|ekspresionistički]] (njegov roman ''Bijeli lutalac'' zasigurno je najveće hrvatsko romansijersko [[ekspresionizam\|ekspresionističko]] djelo){{nedostaje izvor}}, a poslije se sve više priklanja [[realizam (književnost)\|realističkom]] konceptu književnog oblikovanja. Najznačajniji dio opusa čine mu romani ''Careva kraljevina'', ''Zlatni mladić'' i ''Bjegunci'' u kojima se bavi moralnom dekadencijom hrvatskoga građanskog društva prije i neposredno nakon [[Prvi svjetski rat\|Prvoga svjetskog rata]]. Cesarčevo posljednje za života objavljeno djelo, ''Sin domovine: životna drama Eugena Kvaternika: u 15 slika s epilogom'', drama o [[Eugen Kvaternik\|Eugenu Kvaterniku]], napisana je u duhu slobodarskih težnji hrvatskoga naroda. Cesarčeva ''Sabrana djela'', u dvadeset svezaka, objavljena su u Zagrebu (1982.-1988.).

	~~{{U wikizvor}}~~
	~~=== Dvije Cesarčeve pjesme ===~~
	~~{\| cellpadding=6~~
	~~! '''Jabučan cvijet'''~~
	~~! '''Poslije i prije klanja'''~~
	~~\|- style="vertical-align:top; white-space:nowrap;"~~
	\|
	~~:Čitavu noć je, vani kraj trga, cvao bijel jabučan cvijet.~~
	~~:Čitavu noć je i u čaški njegovoj, ko u bijelom kaležu,~~
	~~:okrugla poput hostije, ležala i sjala zlatna ploča uštapa.~~
	~~:Čitavu noć su njegovi ljubičasti prašnici~~
	~~:čekali lepira svoga, da ih oplodi u igri nevinoj,~~
	~~:i sam ko nevin lepir, u tišini noćnoj spavajuć,~~
	~~:ja u spilji sam đavoljoj ležo pod gusarskim teretom žene.~~

	~~:I čitavu noć, na sto koraka daleko,~~
	~~:moje je tijelo bilo plijenom spilje đavolje~~
	~~:i od demona trozubim bičem šibano.~~
	~~:O čitavu noć,~~
	~~:dok vani je cvao bijel jabučan cvijet,~~
	~~:ja u spilji sam đavoljoj ležo pod gusarskim teretom žene.~~

	~~:To nisam bio ja;~~
	~~:ne, ne, u duši je mojoj također cvao bijel jabučan cvijet~~
	~~:i strujala tiha čežnja za srećom čišćom, uznesenijom.~~

	~~:To nisam bio ja,~~
	~~:neko drugi; –~~
	~~:no drugi taj, nije li i opet ležo u spilji đavoljoj,~~
	~~:bičevan trozubim bičem strasti, pod gusarskim teretom žene.~~
	~~:O, kako sam amo pao, u spilju ovu đavolju,~~
	~~:u kojoj je prije mene crna gostoprimka moja~~
	~~:sedamnaest gosti u svatove plaćeničke primila?~~

	~~:Čitavu, čitavu noć,~~
	~~:demoni su trozubim bičem tijelo moje šibali,~~
	~~:i triput pavši, strasti su moje ko pijetli zlovijesni,~~
	~~:tri puta ponosu mome objavili do očajanja tešku izdaju!~~

	~~:Konačno, konačno sam izašo, a vani bilo je jutro.~~
	~~:Raskošno proljetno jutro,~~
	~~:sa cestama od mlijeka, šumama od patine, nebom od svile,~~
	~~:s mjesecom ko načehnuta već malo čahura svilčeva,~~
	~~:sa suncem, tek izašlim nad brdom ko velik rumen cvijet.~~

	~~:Sve je bilo još netaknuto, čisto,~~
	~~:a u toj čistoći, odkud se pojavih ja?~~
	~~:Slomljen, ojađen, u sebestidu, sebi samome tek sjena,~~
	~~:ja potuljen se vukoh uz ograde ko zlotvor.~~
	~~:A tad, odjednom, stadoh:~~
	~~:preda mnom se ko bokor bijel, ogroman,~~
	~~:zaoblilo u cvatu stablo jabuke.~~
	~~:I šta mi je bilo, zašto?~~
	~~:– o da! – i ko u znak otkupljenja~~
	~~:ja uzeh jedan cvijet, bijel cvijet jabučan.~~

	~~:No ni tren još nije prošo,~~
	~~:a tri su mi latice pale,~~
	~~:iz ruke, još teškim kalom prljave.~~
	~~:Tri su latice pale – i malo mi ne udariše suze:~~
	~~:o, kad bi bar i tri pada moja u spilji đavoljoj,~~
	~~:tri pada bila bijelih latica cvijeta jabučnog!~~

	~~August Cesarec, ''[[Hrvatska revija]]'', 1928.~~
	\|
	~~:Mi nijesmo krivi što časi su loši~~
	~~:i huljâ što ima na snope,~~
	~~:mi nijesmo dužni svirati dude,~~
	~~:– Kako bi gazde s Dunava htjeli,~~
	~~:– kako bi forum htio Evrope.~~

	~~:Življasmo nekoć ko ovnovi dobri,~~
	~~:bojeć se pruta gladnog pastira,~~
	~~:ne znasmo vrijeme, ljudski koledar.~~
	~~:– Vrijeme je teklo. Gledasmo tupo~~
	~~:kako u dude pastir to svira.~~

	~~:S prutom kraj sebe sviro je pastir,~~
	~~:dok nijesu na nas vukovi pali;~~
	~~:bleknusmo tužno, skunjivši glave~~
	~~:pusteć se klati. A vukovi prosti~~
	~~:srećno su, vješto, voljko nas klali.~~

	~~:Mnogo nas osta, a kosti pastira~~
	~~:ležahu na tlu tvrdog kraj pruta;~~
	~~:smijali su se vukovi siti~~
	~~:nama, pastiru, bezbrižnoj svirci:~~
	~~:"Svirajte, dragi, još nekol'ko puta!"~~

	~~:To nama bi dosta. Pljunusmo na se,~~
	~~:ovnove tupe. Idejna braća~~
	~~:stisnusmo pjesti, znojne od snage,~~
	~~:prezrevši dude, digosmo prute~~
	~~:bombom se, miškom, krvarenje vraća.~~

	~~:Vrijeme je tako, to drukčije ne ide,~~
	~~:mi sasma nove slijedimo stope:~~
	~~:Ideja naša živi od krvi ...~~
	~~:– eto nek znadu dunavski vuci~~
	~~:– eto nek znade forum Evrope.~~

	~~August Cesarec, Zagreb, Sudbeni stol, 21. IX. 1912.~~
	\|}

	== Djela ==		== Djela ==

Suradnik10: Zamjena teksta - '.-2' u '. — 2'

2025-04-08T02:09:41Z

Zamjena teksta - '.-2' u '. — 2'

←Starija inačica		Inačica od 8. travanj 2025. u 02:09
Redak 212:		Redak 212:
	* ''Tonkina jedina ljubav ; Sin domovine: životna drama Eugena Kvaternika'', Divič, Zagreb, 1997. ( 2. izd. 2001.)		* ''Tonkina jedina ljubav ; Sin domovine: životna drama Eugena Kvaternika'', Divič, Zagreb, 1997. ( 2. izd. 2001.)
	* ''Sin domovine: životna drama Eugena Kvaternika'', prir. Tomislav Sabljak, Dom i svijet, Zagreb, 2004.		* ''Sin domovine: životna drama Eugena Kvaternika'', prir. Tomislav Sabljak, Dom i svijet, Zagreb, 2004.
	* ''Izabrana djela'', 2 sv. [[Stoljeća hrvatske književnosti]], knj. 125, knj. 126, prir. Milan Mirić, Matica hrvatska, Zagreb, 2014.-2015.		* ''Izabrana djela'', 2 sv. [[Stoljeća hrvatske književnosti]], knj. 125, knj. 126, prir. Milan Mirić, Matica hrvatska, Zagreb, 2014. — 2015.

	=== Prijevodi ===		=== Prijevodi ===

WikiSysop: bnz

2022-05-08T01:01:52Z

bnz

←Starija inačica		Inačica od 8. svibanj 2022. u 01:01
Redak 1:		Redak 1:
	~~<!--'''August Cesarec'''-->~~{{Infookvir književnik		{{Infookvir književnik
	\| Ime = August Cesarec		\| Ime = August Cesarec
	\| boja = #B0C4DE		\| boja = #B0C4DE

WikiSysop: infookvir književnik

2022-04-15T03:24:22Z

infookvir književnik

←Starija inačica		Inačica od 15. travanj 2022. u 03:24
Redak 1:		Redak 1:
	<!--'''August Cesarec'''-->{{~~Književnik~~		<!--'''August Cesarec'''-->{{Infookvir književnik
	\| Ime = August Cesarec		\| Ime = August Cesarec
	\| boja = #B0C4DE		\| boja = #B0C4DE

WikiSysop: izbriši nepotrebne poveznice

2022-03-02T09:22:42Z

izbriši nepotrebne poveznice

←Starija inačica		Inačica od 2. ožujak 2022. u 09:22
Redak 242:		Redak 242:

	== Vanjske poveznice ==		== Vanjske poveznice ==
	{~~{wikicitat}}~~		{
	* [http://www.djecamedija.org/dk/lektire/August_Cesarec_-_Sin_domovine.pdf August Cesarec: Sin domovine: životna drama Eugena Kvaternika: u 15 slika s epilogom]		* [http://www.djecamedija.org/dk/lektire/August_Cesarec_-_Sin_domovine.pdf August Cesarec: Sin domovine: životna drama Eugena Kvaternika: u 15 slika s epilogom]
	* [http://gimnazija-sb.com/portal/wp-content/uploads/2015/02/cesarec_tonkinajedinaljubav.pdf August Cesarec: Tonkina jedina ljubav]		* [http://gimnazija-sb.com/portal/wp-content/uploads/2015/02/cesarec_tonkinajedinaljubav.pdf August Cesarec: Tonkina jedina ljubav]

WikiSysop: Bot: Automatska zamjena teksta (-{{cite web +{{Citiranje weba)

2021-11-16T03:31:37Z

Bot: Automatska zamjena teksta (-{{cite web +{{Citiranje weba)

←Starija inačica		Inačica od 16. studeni 2021. u 03:31
Redak 41:		Redak 41:
	[[Slika:August_Cesarec_Zagreb_Tkalca.jpg\|mini\|250px\|Poprsje Augusta Cesarca u Zagrebu, Tkalčićeva]]		[[Slika:August_Cesarec_Zagreb_Tkalca.jpg\|mini\|250px\|Poprsje Augusta Cesarca u Zagrebu, Tkalčićeva]]

	Za vrijeme [[NDH]] zatočen je u [[Kerestinec\|Kerestincu]] odakle je pobjegao u organiziranom bijegu.<ref name="hbl"/> Nakon strijeljanja [[Otokar Keršovani\|Otokara Keršovanija]] i drugova organiziran je, u noći između [[13. srpnja\|13.]] i [[14. srpnja]] [[1941.]] godine, bijeg iz Kerestinca. Bijeg nije uspio zbog loše organizacije i svi su preživjeli bjegunci uhvaćeni i odvedeni u podrum zatvora u ulici Račkoga 9. Nekoliko dana nakon toga stavljeni su pred senat pokretnog prijekog suda i zbog pokušaja pobune protiv Državne vlasti osuđeni na smrt. Vjerojatno je pogubljen zajedno s ostalim drugovima u zagrebačkoj [[Spomen-park Dotrščina\|Dotrščini]] [[17. srpnja]] [[1941.]] godine. U njegovoj ćeliji ostao je dramatični zapis na zidu: "Živjela sovjetska Hrvatska!".<ref>{{~~cite web~~\|url=http://www.hrt.hr/arhiv/ndd/12prosinac/1204%20AugustCesarec.html\|title=August Cesarec\|publisher=hrt.hr\|accessdate=20. srpnja 2010.}}</ref> Šest godina nakon [[Drugi svjetski rat\|Drugoga svjetskog rata]], tijekom preuređenja prostorija u bivšem ustaškom zatvoru u ulici Račkoga 9, pronađen je zapis: ''"U ovim su prostorijama proživjeli svoje posljednje časove internirani borci iz Kerestinca četrdeset četvorica. Osudu o strijeljanju primili su svi uzdignute glave, jer su znali da umiru za pravednu stvar, za stvar radnog naroda. Živjela sovjetska Hrvatska!"''. Ekspertizom rukopisa utvrđeno je da je autor zapisa August Cesarec. Fotografija zapisa objavljena je u listu ''[[Borba (novine)\|Borba]]'' [[4. siječnja]] [[1961.]] godine, ali bez završnog slogana.<ref name="tko je tko">''[[Tko je tko u NDH\|Tko je tko u NDH: Hrvatska 1941.–1945.]]'', Minerva, Zagreb, 1997., {{ISBN\|953-6377-03-9}}, str. 68.-69.</ref>		Za vrijeme [[NDH]] zatočen je u [[Kerestinec\|Kerestincu]] odakle je pobjegao u organiziranom bijegu.<ref name="hbl"/> Nakon strijeljanja [[Otokar Keršovani\|Otokara Keršovanija]] i drugova organiziran je, u noći između [[13. srpnja\|13.]] i [[14. srpnja]] [[1941.]] godine, bijeg iz Kerestinca. Bijeg nije uspio zbog loše organizacije i svi su preživjeli bjegunci uhvaćeni i odvedeni u podrum zatvora u ulici Račkoga 9. Nekoliko dana nakon toga stavljeni su pred senat pokretnog prijekog suda i zbog pokušaja pobune protiv Državne vlasti osuđeni na smrt. Vjerojatno je pogubljen zajedno s ostalim drugovima u zagrebačkoj [[Spomen-park Dotrščina\|Dotrščini]] [[17. srpnja]] [[1941.]] godine. U njegovoj ćeliji ostao je dramatični zapis na zidu: "Živjela sovjetska Hrvatska!".<ref>{{Citiranje weba\|url=http://www.hrt.hr/arhiv/ndd/12prosinac/1204%20AugustCesarec.html\|title=August Cesarec\|publisher=hrt.hr\|accessdate=20. srpnja 2010.}}</ref> Šest godina nakon [[Drugi svjetski rat\|Drugoga svjetskog rata]], tijekom preuređenja prostorija u bivšem ustaškom zatvoru u ulici Račkoga 9, pronađen je zapis: ''"U ovim su prostorijama proživjeli svoje posljednje časove internirani borci iz Kerestinca četrdeset četvorica. Osudu o strijeljanju primili su svi uzdignute glave, jer su znali da umiru za pravednu stvar, za stvar radnog naroda. Živjela sovjetska Hrvatska!"''. Ekspertizom rukopisa utvrđeno je da je autor zapisa August Cesarec. Fotografija zapisa objavljena je u listu ''[[Borba (novine)\|Borba]]'' [[4. siječnja]] [[1961.]] godine, ali bez završnog slogana.<ref name="tko je tko">''[[Tko je tko u NDH\|Tko je tko u NDH: Hrvatska 1941.–1945.]]'', Minerva, Zagreb, 1997., {{ISBN\|953-6377-03-9}}, str. 68.-69.</ref>
	Mjesec dana poslije ubijena je Cesarčeva životna družica, liječnica [[Marija Vinski]], Židovka i komunistica.<ref>[http://www.matica.hr/media/knjige/izabrana-djela-i-1100/pdf/ljetopis-i-bibliografija-augusta-cesarca.pdf Matica hrvatska - knjige] M.M., ''Ljetopis Augusta Cesarca'', str. 54., (pristupljeno 25. kolovoza 2017.)</ref>		Mjesec dana poslije ubijena je Cesarčeva životna družica, liječnica [[Marija Vinski]], Židovka i komunistica.<ref>[http://www.matica.hr/media/knjige/izabrana-djela-i-1100/pdf/ljetopis-i-bibliografija-augusta-cesarca.pdf Matica hrvatska - knjige] M.M., ''Ljetopis Augusta Cesarca'', str. 54., (pristupljeno 25. kolovoza 2017.)</ref>

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-07-12T23:24:15Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

{{Književnik
| Ime = August Cesarec
| boja = #B0C4DE
| slika = August Cesarec.jpg
| veličina = 250px
| opis slike = August Cesarec
| puno ime = August Cesarec
| pseudonim = ''Budislav Mirković'', ''Vuk Korneli''
| rođenje = [[4. prosinca]] [[1893.]]<br>[[Zagreb]], [[Hrvatska]]
| smrt = [[17. srpnja]] [[1941.]]<br>zagrebačka [[Spomen-park Dotrščina|Dotrščina]], [[Hrvatska]]
| zanimanje =
| nacionalnost = [[Hrvati|Hrvat]]
| period pisanja = [[1910.]] – [[1941.]]
| vrsta =
| teme =
| period =
| supruga = [[Marija Vinski]]
| djeca =
| djela = ''Đački pokret'', ''Stihovi'', ''Careva kraljevina. Roman o nama kakovi smo bili'', ''Tonkina jedina ljubav'', ''Sin domovine: životna drama Eugena Kvaternika: u 15 slika s epilogom'', ''Bijeli lutalac: java i sanja o bijelom geniju''
| nagrade = [[Demetrova nagrada]] (1939/1940.)
| potpis =
| web =
| fusnote =
}}

'''August Cesarec''' ([[Zagreb]], [[4. prosinca]] [[1893.]] - zagrebačka [[Spomen-park Dotrščina|Dotrščina]] [[17. srpnja]] [[1941.]]), bio je [[Hrvatska|hrvatski]] [[književnik]], [[prevoditelj]], [[publicist]] i politički djelatnik.

== Životopis ==
=== Rani život, školovanje i Prvi svj. rat ===
August Cesarec rođen je u Zagrebu 1893. godine u obitelji Augusta Cesarca, stolarskog radnika, poznatog [[starčevićanstvo|starčevićanca]], i Kornelije, rođene Senk. Imao je starijeg brata [[Rudolf Cesarec|Rudolfa]], poznatog hrvatskog matematičara,<ref>[http://hrcak.srce.hr/file/2896 Mathematical Communications] B. Pavković: ''Rudolf Cesarec znanstvenik i pedagog'', Vol.1 No.1 Lipanj 1996., str. 67., (pristupljeno 25. kolovoza 2017.)</ref> mlađeg brata Stanka i tri sestre, Štefu, Dragu i Ivku. Između 1900. i 1904. godine pohađao je Kaptolsku nižu dječačku školu. Nakon osnovne škole pohađao je gimnaziju (1904.-1912.) kada je puno čitao domaće i strane pisce ([[Silvije Strahimir Kranjčević]], [[Janko Polić Kamov]], [[Émile Zola]], [[Maksim Gorki]], [[Sergej Kravčinski-Stepnjak]], [[Petr Kropotkin|Petr Aleksejevič Kropotkin]] i ini). Već kao gimnazijalac pridružio se je [[Socijaldemokracija|socijaldemokratskom]] pokretu, zbog čega je pod stalnom policijskom paskom i više puta je zatvaran, a [[1912.]] godine uhićen je i optužen za sudioništvo u [[atentat]]u na kraljevskog povjerenika [[Slavko Cuvaj|Slavka Cuvaja]]. Osuđen je na 5 godina pa na na tri godine robije. Robiju je izdržavao u kaznionici [[Srijemska Mitrovica]]. Godine [[1914.]], nakon 21 mjeseca izdržane kazne, zbog oboljenja od tuberkuloze pušten je uvjetno s robije.<ref name="hbl">[http://hbl.lzmk.hr/clanak.aspx?id=3503 Cesarec, August], [[Hrvatski biografski leksikon]], [[Vinko Brešić]] (1989.), pristupljeno 25. siječnja 2016.</ref> Nakon toga podnio je molbu za prijem u Socijaldemokratsku stranku ali molba mu nije prihvaćena s obrazloženjem: da se stranka ne bi kompromitirala. Pred kraj [[1915.]] godine bio je mobiliziran i poslan u [[Kruševac]] u okupiranoj [[Srbija|Srbiji]]. Nakon sloma [[Austro-Ugarska|Austro-Ugarske]] u jesen [[1918.]] godine vratio se je u Zagreb. Tu ga je garda Narodnoga vijeća nakratko lišila slobode.<ref name="hbl"/>

=== Kraljevina Jugoslavija ===
Krajem 1918. godine pristupio je obnovljenoj Socijaldemokratskoj stranci. Opredijelio se je za ljevicu koja je [[1919.]] godine na Kongresu ujedinjenja u [[Beograd]]u osnovala [[Socijalistička radnička partija Jugoslavije (komunista)|Socijalističku radničku partiju Jugoslavije (komunista)]] a [[1920.]] godine na Drugom Kongresu u [[Vukovar]]u promijenila je ime u [[Komunistička partija Jugoslavije|KPJ]]. U novoosnovanoj državi s [[Miroslav Krleža|Miroslavom Krležom]] pokrenuo je i uređivao [[1919.]] godine časopis ''[[Plamen (časopis)|Plamen]]'' koji u [[kolovoz]]u iste godine biva zabranjen. U jesen [[1922.]] godine od KPJ je poslan, u svojstvu delegata, na IV. kongres Komunističke internacionale u [[Moskva|Moskvu]].<ref name="he">[http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=11323 Hrvatska enciklopedija: Cesarec, August], pristupljeno 29. prosinca 2015.</ref> Nakon Kongresa u Moskvi ostaje pet mjeseci a na povratku je, na granici, uhićen i potom osuđen na dva mjeseca [[zatvor]]a. Na vijest o uhićenju i utamničenju Augusta Cesarca listovi ''[[Borba (novine)|Borba]]'' i ''Savremenik'' traže njegovo puštanje na slobodu a [[Miroslav Krleža]] u svom poznatom članku ''Slučaj Augusta Cesarca'' u listu ''Nova Evropa'' (br. 16, 1923.) diže optužbu protiv tadašnje žalosne situacije u državi.

Miroslav Krleža o Cesarcu i njegovim zatvorima:
{{citat|Kao maturant, August Cesarec bio je uhićen (8.VI.1912), na dan atentata protivu komesara Cuvaja, i bačen u Mitrovicu, gdje je ležao sve do uoči rata (1914). Bolestan, tuberkulozan, i slomljen, on je onda počeo kao politički sumnjivac, i austrijski soldat bez čina, onaj teški križni put po soldačkim bolnicama, i kasarnama, koji je trajao sve do oktobra Osamnaeste, dakle pune četiri godine. Za vlade zagrebačkog Narodnog Vijeća bio je opet uhićen, još kao politički sumnjiv austrijski vojnik, a nekoliko mjeseci poslije toga prisiljen da skloni za granicu, u emigraciju, pred progonima tadanje demokratsko-socijaldemokratske koalicije, opet kao politički sumnjivac. Vrativši se iz inozemstva još bolesniji kući, on je intenzivno radio književno i publicistički, više plijenjen i cenzuriran nego objavljivan. Onda je uhićen ponovno, za Alijagićeva vješanja, pa nakon nekoliko nedjelja pušten, ganjan po raznim austrijskim patentima, praćen detektivima, preslušavan vječno na policiji, premetan perijodički uvijek, po nekom sistemu, dok nije konačno otputovao u Moskvu. A sada imade eto čast da opet sjedi pri sudbenom stolu u Zagrebu. U mariborskom policajnom zatvoru bio je držan kao običan policajni kažnjenik, izoliran, prisiljen na robijašku hranu u pritvoru, zajedno sa šiberima i varalicama; a sada, mjesto da sjedi kao kulturan radnik u kakvoj evropskoj biblioteci, on, jedan od naših najistaknutijih mlađih književnih radnika, trune u zatvoru u nepomičnoj jalovosti samice.|''Slučaj Augusta Cesarca'', ''Nova Evropa'', br. 16, 1. lipnja 1923.}}

Kao uvjereni [[antifašizam|antifašist]] boravio je [[1937.]] godine u [[Španjolska|Španjolskoj]], o čemu je pisao u knjizi ''Španjolski susreti. Knjiga susreta s ljudima i gradovima''.

=== Drugi svjetski rat ===
[[Slika:August_Cesarec_Zagreb_Tkalca.jpg|mini|250px|Poprsje Augusta Cesarca u Zagrebu, Tkalčićeva]]

Za vrijeme [[NDH]] zatočen je u [[Kerestinec|Kerestincu]] odakle je pobjegao u organiziranom bijegu.<ref name="hbl"/> Nakon strijeljanja [[Otokar Keršovani|Otokara Keršovanija]] i drugova organiziran je, u noći između [[13. srpnja|13.]] i [[14. srpnja]] [[1941.]] godine, bijeg iz Kerestinca. Bijeg nije uspio zbog loše organizacije i svi su preživjeli bjegunci uhvaćeni i odvedeni u podrum zatvora u ulici Račkoga 9. Nekoliko dana nakon toga stavljeni su pred senat pokretnog prijekog suda i zbog pokušaja pobune protiv Državne vlasti osuđeni na smrt. Vjerojatno je pogubljen zajedno s ostalim drugovima u zagrebačkoj [[Spomen-park Dotrščina|Dotrščini]] [[17. srpnja]] [[1941.]] godine. U njegovoj ćeliji ostao je dramatični zapis na zidu: "Živjela sovjetska Hrvatska!".<ref>{{cite web|url=http://www.hrt.hr/arhiv/ndd/12prosinac/1204%20AugustCesarec.html|title=August Cesarec|publisher=hrt.hr|accessdate=20. srpnja 2010.}}</ref> Šest godina nakon [[Drugi svjetski rat|Drugoga svjetskog rata]], tijekom preuređenja prostorija u bivšem ustaškom zatvoru u ulici Račkoga 9, pronađen je zapis: ''"U ovim su prostorijama proživjeli svoje posljednje časove internirani borci iz Kerestinca četrdeset četvorica. Osudu o strijeljanju primili su svi uzdignute glave, jer su znali da umiru za pravednu stvar, za stvar radnog naroda. Živjela sovjetska Hrvatska!"''. Ekspertizom rukopisa utvrđeno je da je autor zapisa August Cesarec. Fotografija zapisa objavljena je u listu ''[[Borba (novine)|Borba]]'' [[4. siječnja]] [[1961.]] godine, ali bez završnog slogana.<ref name="tko je tko">''[[Tko je tko u NDH|Tko je tko u NDH: Hrvatska 1941.–1945.]]'', Minerva, Zagreb, 1997., {{ISBN|953-6377-03-9}}, str. 68.-69.</ref>
Mjesec dana poslije ubijena je Cesarčeva životna družica, liječnica [[Marija Vinski]], Židovka i komunistica.<ref>[http://www.matica.hr/media/knjige/izabrana-djela-i-1100/pdf/ljetopis-i-bibliografija-augusta-cesarca.pdf Matica hrvatska - knjige] M.M., ''Ljetopis Augusta Cesarca'', str. 54., (pristupljeno 25. kolovoza 2017.)</ref>

== Književno stvaralaštvo ==
Objavljivao je putopise, prevodio [[Maksim Gorki|Maksima Gorkog]], [[Victor Hugo|Victora Hugoa]] i [[Émile Zola|Émilea Zolu]].<ref name="hbl"/> Pisao je mnogim listovima, [[časopis]]ima i [[Tjednik|tjednicima]] kao što su: ''Plamen'' (1919.), ''Istina'' (1919.), ''Nova Istina'' (1919.), ''Novi svijet'' (1920.), ''Komunista'' (1921.), ''Borba'' (1922.-1924.), ''Kritika'' (1922.), ''Omladinska borba'' (1923.), ''Književna republika'' (1923.-1925.), ''Nova Evropa'' (1923.), ''Savremenik'' (1923., 1926.-1927.), ''Radnička borba'' (1924.), ''Obzor'' (1925.), ''Jutarnji list'' (1925.), ''Hrvat'' (1925.-1926.), ''Vijenac'' (1925.-1928.), ''Hrvatsko kolo'' (1927.-1932.), ''Zaštita čovjeka'' (1928.-1929.), ''Hrvatska revija'' (1928.-1932.), ''Književnik'' (1928.-1933.), ''Literatura'' (1931.-1932.), ''Savremena stvarnost'' (1933.), ''Danas'' (1934.), ''Nova riječ'' (1938.-1939.) i ''Izraz'' (1939.-1941.). Pisao je i pjesme, novele, romane, drame te studije, članke i polemike o socijalnim, političkim i povijesnim te književnim, psihološkim i drugim problemima.<ref name="he"/>

U početku piše [[ekspresionizam|ekspresionistički]] (njegov roman ''Bijeli lutalac'' zasigurno je najveće hrvatsko romansijersko [[ekspresionizam|ekspresionističko]] djelo){{nedostaje izvor}}, a poslije se sve više priklanja [[realizam (književnost)|realističkom]] konceptu književnog oblikovanja. Najznačajniji dio opusa čine mu romani ''Careva kraljevina'', ''Zlatni mladić'' i ''Bjegunci'' u kojima se bavi moralnom dekadencijom hrvatskoga građanskog društva prije i neposredno nakon [[Prvi svjetski rat|Prvoga svjetskog rata]]. Cesarčevo posljednje za života objavljeno djelo, ''Sin domovine: životna drama Eugena Kvaternika: u 15 slika s epilogom'', drama o [[Eugen Kvaternik|Eugenu Kvaterniku]], napisana je u duhu slobodarskih težnji hrvatskoga naroda. Cesarčeva ''Sabrana djela'', u dvadeset svezaka, objavljena su u Zagrebu (1982.-1988.).

{{U wikizvor}}
=== Dvije Cesarčeve pjesme ===
{| cellpadding=6
! '''Jabučan cvijet'''
! '''Poslije i prije klanja'''
|- style="vertical-align:top; white-space:nowrap;"
|
:Čitavu noć je, vani kraj trga, cvao bijel jabučan cvijet.
:Čitavu noć je i u čaški njegovoj, ko u bijelom kaležu,
:okrugla poput hostije, ležala i sjala zlatna ploča uštapa.
:Čitavu noć su njegovi ljubičasti prašnici
:čekali lepira svoga, da ih oplodi u igri nevinoj,
:i sam ko nevin lepir, u tišini noćnoj spavajuć,
:ja u spilji sam đavoljoj ležo pod gusarskim teretom žene.

:I čitavu noć, na sto koraka daleko,
:moje je tijelo bilo plijenom spilje đavolje
:i od demona trozubim bičem šibano.
:O čitavu noć,
:dok vani je cvao bijel jabučan cvijet,
:ja u spilji sam đavoljoj ležo pod gusarskim teretom žene.

:To nisam bio ja;
:ne, ne, u duši je mojoj također cvao bijel jabučan cvijet
:i strujala tiha čežnja za srećom čišćom, uznesenijom.

:To nisam bio ja,
:neko drugi; –
:no drugi taj, nije li i opet ležo u spilji đavoljoj,
:bičevan trozubim bičem strasti, pod gusarskim teretom žene.
:O, kako sam amo pao, u spilju ovu đavolju,
:u kojoj je prije mene crna gostoprimka moja
:sedamnaest gosti u svatove plaćeničke primila?

:Čitavu, čitavu noć,
:demoni su trozubim bičem tijelo moje šibali,
:i triput pavši, strasti su moje ko pijetli zlovijesni,
:tri puta ponosu mome objavili do očajanja tešku izdaju!

:Konačno, konačno sam izašo, a vani bilo je jutro.
:Raskošno proljetno jutro,
:sa cestama od mlijeka, šumama od patine, nebom od svile,
:s mjesecom ko načehnuta već malo čahura svilčeva,
:sa suncem, tek izašlim nad brdom ko velik rumen cvijet.

:Sve je bilo još netaknuto, čisto,
:a u toj čistoći, odkud se pojavih ja?
:Slomljen, ojađen, u sebestidu, sebi samome tek sjena,
:ja potuljen se vukoh uz ograde ko zlotvor.
:A tad, odjednom, stadoh:
:preda mnom se ko bokor bijel, ogroman,
:zaoblilo u cvatu stablo jabuke.
:I šta mi je bilo, zašto?
:– o da! – i ko u znak otkupljenja
:ja uzeh jedan cvijet, bijel cvijet jabučan.

:No ni tren još nije prošo,
:a tri su mi latice pale,
:iz ruke, još teškim kalom prljave.
:Tri su latice pale – i malo mi ne udariše suze:
:o, kad bi bar i tri pada moja u spilji đavoljoj,
:tri pada bila bijelih latica cvijeta jabučnog!

August Cesarec, ''[[Hrvatska revija]]'', 1928.
|
:Mi nijesmo krivi što časi su loši
:i huljâ što ima na snope,
:mi nijesmo dužni svirati dude,
:– Kako bi gazde s Dunava htjeli,
:– kako bi forum htio Evrope.

:Življasmo nekoć ko ovnovi dobri,
:bojeć se pruta gladnog pastira,
:ne znasmo vrijeme, ljudski koledar.
:– Vrijeme je teklo. Gledasmo tupo
:kako u dude pastir to svira.

:S prutom kraj sebe sviro je pastir,
:dok nijesu na nas vukovi pali;
:bleknusmo tužno, skunjivši glave
:pusteć se klati. A vukovi prosti
:srećno su, vješto, voljko nas klali.

:Mnogo nas osta, a kosti pastira
:ležahu na tlu tvrdog kraj pruta;
:smijali su se vukovi siti
:nama, pastiru, bezbrižnoj svirci:
:"Svirajte, dragi, još nekol'ko puta!"

:To nama bi dosta. Pljunusmo na se,
:ovnove tupe. Idejna braća
:stisnusmo pjesti, znojne od snage,
:prezrevši dude, digosmo prute
:bombom se, miškom, krvarenje vraća.

:Vrijeme je tako, to drukčije ne ide,
:mi sasma nove slijedimo stope:
:Ideja naša živi od krvi ...
:– eto nek znadu dunavski vuci
:– eto nek znade forum Evrope.

August Cesarec, Zagreb, Sudbeni stol, 21. IX. 1912.
|}

== Djela ==
<div style="height: 400px; overflow: auto; padding: 3px; border:1px solid #AAAAAA; reflist4" >
* ''Đački pokret'', Tiskara V. Novotni, Zagreb, 1912. (pod [[pseudonim]]om ''Budislav Mirković'')
* ''Stihovi'', Naklada Jug, Zagreb, 1919.
* ''Sudite me!: ispovijest siromaka'', Tipografija, Zagreb, 1925.
* ''Careva kraljevina: roman o nama kakovi smo bili'', Nakladna knjižara Vinka Vošickoga, Koprivnica, 1925.
* ''Stjepan Radić i republika. Prilog našoj političkoj historiji'', Tisak Jugoslovenskog novinskog d. d. Zagreb, Zagreb, 1925.
* ''Za novim putem: novele'', Matica hrvatska, Zagreb, 1926.
* ''Zlatni mladić i njegove žrtve: roman o svijetu na stramputici'', Izdanje Nakladne knjižare Vinka Vošickog, Koprivnica, 1928.
* ''Tonkina jedina ljubav'', Knjižara Merkantile, Zagreb, 1931.
* ''Psihoanaliza i individualna psihologija'', vl. naklada, Zagreb, 1932.
* ''Bjegunci: roman'', Minerva, Zagreb, 1933.
* ''Današnja Rusija'', Naučna biblioteka, Zagreb, 1937. (pod pseudonimom ''Vuk Korneli'')
* ''Španjolski susreti. Knjiga susreta s ljudima i gradovima'', Hrvatska radnička knjižara, Toronto, 1938.
* ''Izraelov izlazak i druge legende'', Hrvatska naklada, Zagreb, 1938.
* ''Novele'', Osvit, Zagreb, 1939.
* ''Po Uralu i Kavkazu po Volgi i Dnjepru'', Hrvatska napredna tiskara, Pittsburgh, 1939.
* ''Putovanje po Sovjetskom Savezu. Na Uralu i na Volgi'', Zagreb, 1940.
* ''Kod sovjetskih malih naroda. Iz ciklusa "Putovanja po Sovjetskom Savezu"'', Naklada Knjižare A. Ćelap, Zagreb, 1940.
* ''Na Ukrajini: iz ciklusa "Putovanja po Sovjetskom Savezu"'', Hrvatska naklada, Zagreb, 1940.
* ''Sin domovine: životna drama Eugena Kvaternika: u 15 slika s epilogom'', Naklada Knjižare A. Ćelap, Zagreb, 1940. (prijetisak, Dom i svijet, Zagreb, 1997.)

=== Ostalo ===
Novela ''Škrinjarkin dom vanbračne djece'' uvrštena mu je u biblioteku:
*''1000 najljepših novela: (1000 svjetskih pisaca)'' / ur. [[Ljubo Wiesner]], Tiskara Merkantile (Gj. Jutriša i drugovi), Zagreb, [1929?]-[1938?]
** '''Sv. 25-27 : Zapis o darovima moje rođake Marije''' / Momčilo Nastasijević. Petar Kobula / Anton Novačan. Škrinjarkin dom vanbračne djece / August Cesarec. Mamaj / Evgenij J. Zamjatin., Slovo, Zagreb, [1931?]<ref>[http://katalog.kgz.hr/pagesResults/bibliografskiZapis.aspx?&currentPage=6&searchById=10&sort=0&spid0=10&spv0=Cesarec%2c+August&xm0=1&selectedId=4665123 1000 najljepših novela : (1000 svjetskih pisaca) / uredjuje Ljubo Wiesner], katalog.kgz.hr, pristupljeno 18. srpnja 2017.</ref>

=== Posmrtno ===
* ''Izabrana djela Augusta Cesarca'', I-XII, (I-VI, Nakladni zavod Hrvatske; VII-XII, Zora, knj. I. ''Careva kraljevina: roman o nama kakvi smo bili'', 1946.; knj. II. ''Za novim putem: novele'', 1946.; knj. III. ''Smijeh Jude Iškarijota: novele'', 1946.; knj. IV. ''Tonkina jedina ljubav: novele'', 1946.; knj. V. ''Zlatni mladić i njegove žrtve'', 1947.; knj. VI. ''Put u novi život: novele'', 1947.; knj. VII. ''Bjegunci'', 1950.; knj. VIII. ''Legende i druge pripovijesti'', 1951.; knj. IX. ''Kći crne ruke ; Ćuk u njenome duplju'', 1951.; knj. X. ''Majka božja bistrička'', 1955.; knj. XI. ''Španjolski susreti: knjiga susreta s ljudima i gradovima'', 1961.; knj. XII. ''Putovanje po Sovjetskom Savezu'', 1964.), Zagreb, 1946.-1964.
* ''Hobotnica'', Biblioteka Izabranih pripovijetki ; kolo 1 ; sv. 2, Novo pokoljenje, Zagreb, 1947.
* ''U katakombi'', Mala biblioteka, knj. 19, Prosveta, Beograd, 1948.
* ''Slučaj kolportera Ferića'', Državno izdavačko poduzeće Hrvatske, Zagreb, 1949. (urednik [[Gustav Krklec]])
* ''Kriza stranke prava i naši "komunari" 1871.'', Mala historijska knjižnica, br. 1, Školska knjiga, Zagreb, 1951.
* ''Iz svijeta potlačenih: (pripovijesti i članci)'', prir. i pog. napisao Vice Zaninović, Glas rada, Zagreb, 1951.
* ''Izabrane pjesme'', izbor i pogovor Ladislav Žimbrek, Matica hrvatska, Zagreb, 1961.
* ''Izbor'', prir. Božo Milačić, Školska biblioteka ; 49, Svjetlost, Sarajevo, 1961.
* ''Izbor članaka'', izbor, nap., pred. i pog. Nusret Seferović, Kultura, Beograd, 1962.
* ''Svjetlost u mraku: publicistički radovi i članci Augusta Cesarca'', prir. [[Jure Kaštelan]], Novinarska i publicistička biblioteka, Stvarnost, Zagreb, 1963.
* ''Na posljednjim tračnicama'', Biblioteka Jelen, sv. 43, Mladost, Zagreb, 1963.
* ''Izabrana djela'', Srpski i hrvatski pisci XX. veka. (Kolo 1. Sv. 6. Knj. 1: ''Careva kraljevina. Roman o nama kakvi smo bili''. Izbor i napomene: [[Marin Franičević]] i [[Marijan Matković]]; Kolo 1, sv. 7, knj. 2: ''Eseji i putopisi''. Izbor i napomene: Marin Franičević i Marijan Matković), Prosveta, Beograd-Naprijed, Zagreb-Svjetlost, Sarajevo, 1964.
* ''Tri novele'', Dobra knjiga. Lektira za VIII razred osnovne škole, Školska knjiga, Zagreb, 1964. (2. izd. 1966., 3. izd. 1969.)
* ''Otkriće. Tragedija u tornju i gledana kroz toranj jedne vile)'', ''Krčma "Široko grlo". Misterij zvona na groblju'' (Drama), ''Legenda o zvonu na groblju. Fragment'', Zagreb, 1965. (Rad JAZU. Knjiga 342.)
* ''Zlatni mladić i njegove žrtve: roman o svijetu na stranputici'', Biblioteka Znamen, Nolit, Beograd, 1965.
* ''August Cesarec, I: pjesme, novele, zapisi, eseji i putopisi'', [[Pet stoljeća hrvatske književnosti]], knj. 96, Matica hrvatska-Zora, Zagreb, 1966.
* ''August Cesarec, II: Tonkina jedina ljubav. Zlatni mladić. Sin domovine'', Pet stoljeća hrvatske književnosti, knj. 97, Matica hrvatska-Zora, Zagreb, 1966.
* ''Brodolom obitelji Rožman. Novele'', Prosveta, Beograd, 1968.
* ''Djela Augusta Cesarca'' (sv. 4. ''Rasprave, članci, polemike: nacionani, socijalni i kulturni problemi Jugoslavije'', 1971.; sv. 8. ''Za novim putem ; Sudite me: pripovijesti i novele'', 1970.; sv. 9. ''Careva kraljevina: roman o nama kakvi smo bili'', prir. Vladimir Popović, 1972.; sv. 11. ''Zlatni mladić i njegove žrtve: roman o svijetu na stranputici'', 1970.; sv. 12. ''Tonkina jedina ljubav: pripovijesti i novele'', 1970.; sv. 13. ''Izraelov izlazak i druge legende'', prir. Vice Zaninović, 1972.; sv. 14. ''Bjegunci'', prir. Vice Zaninović, 1972.; sv. 18. ''Novele i pripovijesti'', 1972.), Zora, Zagreb, 1972.<ref>[http://katalog.kgz.hr/pagesResults/bibliografskiZapis.aspx?&currentPage=1&searchById=10&sort=0&spid0=10&spv0=Cesarec%2c+August&xm0=1&selectedId=63000164 Djela Augusta Cesarca], katalog.kgz.hr, pristupljeno 18. srpnja 2017.</ref>
* ''Krčma "Široko grlo"'', Dramska biblioteka / Prosvjetni sabor Hrvatske ; knj. 10, prir. Nasko Frndić, Prosvjetni sabor Hrvatske, Zagreb, 1973.
* ''Novele'', Biblioteka Jelen, Mladost, Zagreb, 1973.
* ''Izabrane pripovijesti / August Cesarec, Mihovil Pavlek-Miškina'', prir. i pog. napisao [[Miroslav Vaupotić]], Knjižnica Matija Gubec, Spektar-Partizanska knjiga, Zagreb-Ljubljana, 1974.
* ''Zlatni mladić i njegove žrtve: roman o svijetu na stranputici'', prir. Vice Zaninović, Biblioteka Dobra knjiga, Školska knjiga, Zagreb, 1974. (2. izd. 1980.)
* ''Novele'', Biblioteka Zlatno slovo, Mladost, Zagreb, 1978.
* ''Zlatni mladić i njegove žrtve: roman o svijetu na stranputici'', prir. i pog. popratio Vice Zaninović, Rotulus. Lektira, Grafički zavod Hrvatske, Zagreb, 1982.
* ''Bijeli lutalac: java i sanja o bijelom geniju'', August Cesarec, Zagreb, 1982.
* ''Sabrana djela Augusta Cesarca'', 1-20, (sv. 1. ''Prvi koraci'', 1988.; sv. 2. ''Bijeli lutalac ; Krist i Juda: iz ostavštine'', 1982.; sv. 3. ''Pjesme'', 1982.; sv. 5. ''Za novim putem ; Sudite me: pripovijesti i novele'', 1982.; sv. 6. ''Majka Božja Bistrička: iz ostavštine'', 1986.; sv. 7. ''Careva kraljevina'', 1982.; sv. 9. ''Zlatni mladić'', 1986.; sv. 10. ''Tonkina jedina ljubav: pripovijesti i novele'', 1986.; sv. 11. ''Izraelov izlazak i druge legende'', 1986.; sv. 12. ''Bjegunci'', 1982.; sv. 13. ''Novele i pripovijesti'', 1986.; sv. 14. ''Španjolski susreti i druga putopisna proza'', 1986.; sv. 15., sv. 16. ''Rasprave, članci, polemike: društveni i kulturni problemi Jugoslavije: (1918-1925)'', 1986.; sv. 18. ''Današnja Rusija i drugi putopisi po Sovjetskom Savezu'', 1982.; sv. 19. ''Evropa uoči rata'', 1982.; sv. 20. ''Iz nauke i književnosti: rasprave i članci'', 1982.), Mladost, Zagreb, 1982.-1988.
* ''Pripovijetke'', Biblioteka Ars. Lektira, "Veselin Masleša", Sarajevo, 1983.
* ''Tonkina jedina ljubav ; Sin domovine'', Biblioteka Croatica: hrvatska književnost u 100 knjiga ; kolo 1 ; knj. 16, Riječ, Vinkovci, 1997.
* ''Tonkina jedina ljubav ; Sin domovine: životna drama Eugena Kvaternika'', Divič, Zagreb, 1997. ( 2. izd. 2001.)
* ''Sin domovine: životna drama Eugena Kvaternika'', prir. Tomislav Sabljak, Dom i svijet, Zagreb, 2004.
* ''Izabrana djela'', 2 sv. [[Stoljeća hrvatske književnosti]], knj. 125, knj. 126, prir. Milan Mirić, Matica hrvatska, Zagreb, 2014.-2015.

=== Prijevodi ===
* [[Charles De Coster]], ''Legenda o Ulenšpigelu i Lamu Gudzaku'', Svjetski klasici ; knj. 1-2, Nakladni zavod Hrvatske, Zagreb, 1945.
* Charles De Coster, ''Legenda o Ulenšpigelu i Lamu Gudzaku'', Biblioteka Vijenac ; knj. 16/I, 16/II, Nakladni zavod Matice hrvatske, Zagreb, 1983.
</div>
== Spomen ==
* Mnoge škole i ulice u gradovima i mjestima u Hrvatskoj nazvane su po njemu.
* U Osijeku mu je [[1974.]] godine postavljen spomenik (''Šetač'') na Trgu slobode. Autor spomenika osječki je akademski [[kipar]] [[Stjepan Gračan]].<ref>[http://sib.rtl.hr/sibplus/skidamo-prasinu/3964-upoznajte-prvu-ulicnu-skulpturu-u-hrvatskoj.html Upoznajte prvu uličnu skulpturu u Hrvatskoj], sib.rtl.hr, 5. siječnja 2012., pristupljeno 18. srpnja 2017.</ref>
* U Zagrebu, u Ferenščici II 9a (OŠ Augusta Cesarca), postavljeno mu je poprsje 1974. godine. Rad [[Kruno Bošnjak|Krune Bošnjaka]],<ref name="zagrebacki.info">[https://web.archive.org/web/20151018121648/http://www.zagrebacki.info/2012/04/august-cesarec.html August Cesarec], zagrebacki.info, objavio Stjepan Brbot, 6. travnja 2012., (u međumrežnoj pismohrani archive.org 18. listopada 2015.), pristupljeno 18. srpnja 2017.</ref>
* U Zagrebu, u Tkalčićevoj, postavljeno mu je poprsje 1979. godine. Rad Stjepana Gračana.<ref name="zagrebacki.info"/>

== Nagrade ==
* 1939/1940.: [[Demetrova nagrada]], za dramu ''Sin domovine''.

== Galerija ==
<gallery>
Datoteka:Atentat-na-zastupnike-hss-1928.-list-a.cesarca-zaštita-čovjeka.jpg|Prva stranica Cesarčeva tjednika ''Zaštita čovjeka'', god. I., br. 2, 9. kolovoza 1928. godine.
Datoteka:Jugoslovenski rukovodioci u Španiji.jpg|August Cesarec u vrijeme [[Španjolski građanski rat|španjolskoga građanskoga rata]] s jugoslavenskim dragovoljcima, Albacete 1937. godine. Sjedi, drugi s desna.
Datoteka:Poruka komunista uhvacenih nakon bijega iz ustaskog logora u Kerestincu, u zatvoru u Zagrebu 1941.jpg|Fotografija zapisa sa zida u bivšem ustaškom zatvoru u ulici Račkoga 9.
Datoteka:Spomenik August Cesarec-Osijek.JPG|Spomenik Augustu Cesarcu (''Šetač'') na Trgu slobode u Osijeku (visok 2 metra).
</gallery>

== Izvori ==
{{izvori}}

== Literatura ==
* ''August Cesarec, I: pjesme, novele, zapisi, eseji i putopisi'', Pet stoljeća hrvatske književnosti, knj. 96, [[Matica hrvatska]]-Zora, Zagreb, 1966.

== Vanjske poveznice ==
{{wikicitat}}
* [http://www.djecamedija.org/dk/lektire/August_Cesarec_-_Sin_domovine.pdf August Cesarec: Sin domovine: životna drama Eugena Kvaternika: u 15 slika s epilogom]
* [http://gimnazija-sb.com/portal/wp-content/uploads/2015/02/cesarec_tonkinajedinaljubav.pdf August Cesarec: Tonkina jedina ljubav]
* M.M., [http://www.matica.hr/media/knjige/izabrana-djela-i-1100/pdf/ljetopis-i-bibliografija-augusta-cesarca.pdf Ljetopis i bibliografija Augusta Cesarca - Matica hrvatska]

{{GLAVNIRASPORED:Cesarec, August}}
[[Kategorija:Hrvatski književnici]]
[[Kategorija:Hrvatski komunisti do 1945.]]
[[Kategorija:Hrvatski novinari]]
[[Kategorija:Životopisi, Zagreb]]