Atlantropa - Povijest promjena

WikiSysop: bnz

2022-04-15T02:29:38Z

bnz

←Starija inačica		Inačica od 15. travanj 2022. u 02:29
Redak 1:		Redak 1:
	~~<!--'''Atlantropa'''-->~~[[Datoteka:Map of the Atlantrop Projekt.png\|mini\|250px\|Zemljovid projekta Atlantrope. Pregled vodene snage i uzimanja zemljišta od mora.]]		[[Datoteka:Map of the Atlantrop Projekt.png\|mini\|250px\|Zemljovid projekta Atlantrope. Pregled vodene snage i uzimanja zemljišta od mora.]]
	'''Atlantropa''' ili '''Panropa''' je bio veliki građevinarski plan. Predviđao je [[nasipanje]] velikih dijelova [[Sredozemno more\|Sredozemnog mora]] i rubnih mu mora, naseljavanje novih područja i izgradnju velike [[hidroelektrana\|hidroelektrane]] na [[Gibraltarski tjesnac\|Gibraltarskom tjesnacu]], [[Dardaneli\|Dardanelima]] i između [[Sicilija\|Sicilije]] i [[Tunis]]a. Plan je zamisao njemačkog arhitekta [[Herman Sörgel\|Hermana Sörgela]] iz 1928. godine. Zamisao je promicao sve do svoje smrti [[1952.]] godine. <ref name="daily">(eng.) [http://www.dailymail.co.uk/sciencetech/article-3789415/The-bizarre-1920s-plan-merge-Africa-Europe-supercontinent-DRAINING-Mediterranean-Sea.html Daily Mail Online] Shivali Best for Online: ''The bizarre 1920s plan to merge Africa and Europe into a 'supercontinent' by DRAINING the Mediterranean Sea'' 14. rujna 2016. (pristupljeno stranici 25. listopada 2017.)</ref><ref name="conversation">(eng.) [https://theconversation.com/atlantropa-the-colossal-1920s-plan-to-dam-the-mediterranean-and-create-a-supercontinent-47370 The Conversation] Ricarda Vidal: ''Atlantropa: the colossal 1920s plan to dam the Mediterranean and create a supercontinent'' 17. rujna 2015. (pristupljeno stranici 25. listopada 2017.)</ref>		'''Atlantropa''' ili '''Panropa''' je bio veliki građevinarski plan. Predviđao je [[nasipanje]] velikih dijelova [[Sredozemno more\|Sredozemnog mora]] i rubnih mu mora, naseljavanje novih područja i izgradnju velike [[hidroelektrana\|hidroelektrane]] na [[Gibraltarski tjesnac\|Gibraltarskom tjesnacu]], [[Dardaneli\|Dardanelima]] i između [[Sicilija\|Sicilije]] i [[Tunis]]a. Plan je zamisao njemačkog arhitekta [[Herman Sörgel\|Hermana Sörgela]] iz 1928. godine. Zamisao je promicao sve do svoje smrti [[1952.]] godine. <ref name="daily">(eng.) [http://www.dailymail.co.uk/sciencetech/article-3789415/The-bizarre-1920s-plan-merge-Africa-Europe-supercontinent-DRAINING-Mediterranean-Sea.html Daily Mail Online] Shivali Best for Online: ''The bizarre 1920s plan to merge Africa and Europe into a 'supercontinent' by DRAINING the Mediterranean Sea'' 14. rujna 2016. (pristupljeno stranici 25. listopada 2017.)</ref><ref name="conversation">(eng.) [https://theconversation.com/atlantropa-the-colossal-1920s-plan-to-dam-the-mediterranean-and-create-a-supercontinent-47370 The Conversation] Ricarda Vidal: ''Atlantropa: the colossal 1920s plan to dam the Mediterranean and create a supercontinent'' 17. rujna 2015. (pristupljeno stranici 25. listopada 2017.)</ref>

WikiSysop: Bot: Automatska zamjena teksta (-{{Cite journal +{{Citiranje časopisa)

2021-11-26T01:44:25Z

Bot: Automatska zamjena teksta (-{{Cite journal +{{Citiranje časopisa)

←Starija inačica		Inačica od 26. studeni 2021. u 01:44
Redak 8:		Redak 8:
	Izgradnjom brane i snižavanjem razine Sredozemnog mora, a to prelijevanje zbog razlike razine Sredozemnog mora i Atlantskog oceana iskoristio bi za proizvodnju struje u hidroelektrani. Time bi se stvorile nove suhozemne površine i stvorio suhozemni spoj s Afrikom. Nove zemljišne površine stvorile bi nove zemlje za naseljavanje, primjerice na dnu osušenog Jadranskog mora. Projekt je pored gibraltarske, predviđao još četiri velike brane: preko Dardanela radi zadržavanja Crnog mora, između Sicilije i Tunisa čime se proviđao cestovni put i daljnje snižavalo unutarnje Sredozemlje, te još zahvate u Africi: na rijeci Kongu te proširenje Sueskog kanala i brave radi održavanja spoja s Crvenim morem.<ref>{{Citiranje knjige\|last=Ley\|first=Wiley\|title=Engineers' Dreams: Great projects that could come true\|year=1959\|publisher=Viking Press}}</ref><ref>{{Citiranje weba\|first=lord_k\|title=The Atlantropa Project\|url=http://www.dieselpunks.org/profiles/blogs/the-atlantropa-project\|publisher=Dieselpunks.org\|accessdate=13. kolovoza 2013.}}</ref><ref>{{Citiranje weba\|last=Bellows\|first=Jason\|title=Mediterranean be Dammed\|url=http://www.damninteresting.com/mediterranean-be-dammed/\|accessdate=13. kolovoza 2013.\|date=25. rujna 2008.}}</ref>		Izgradnjom brane i snižavanjem razine Sredozemnog mora, a to prelijevanje zbog razlike razine Sredozemnog mora i Atlantskog oceana iskoristio bi za proizvodnju struje u hidroelektrani. Time bi se stvorile nove suhozemne površine i stvorio suhozemni spoj s Afrikom. Nove zemljišne površine stvorile bi nove zemlje za naseljavanje, primjerice na dnu osušenog Jadranskog mora. Projekt je pored gibraltarske, predviđao još četiri velike brane: preko Dardanela radi zadržavanja Crnog mora, između Sicilije i Tunisa čime se proviđao cestovni put i daljnje snižavalo unutarnje Sredozemlje, te još zahvate u Africi: na rijeci Kongu te proširenje Sueskog kanala i brave radi održavanja spoja s Crvenim morem.<ref>{{Citiranje knjige\|last=Ley\|first=Wiley\|title=Engineers' Dreams: Great projects that could come true\|year=1959\|publisher=Viking Press}}</ref><ref>{{Citiranje weba\|first=lord_k\|title=The Atlantropa Project\|url=http://www.dieselpunks.org/profiles/blogs/the-atlantropa-project\|publisher=Dieselpunks.org\|accessdate=13. kolovoza 2013.}}</ref><ref>{{Citiranje weba\|last=Bellows\|first=Jason\|title=Mediterranean be Dammed\|url=http://www.damninteresting.com/mediterranean-be-dammed/\|accessdate=13. kolovoza 2013.\|date=25. rujna 2008.}}</ref>

	Branama na rijeci [[Kongo (rijeka)\|Kongu]], nizvodno od pritoke Kwa napunio bi se megabazen oko jezera Čada. Time bi se dovela slatka voda za navodnjavanje Sahare i brodski pristup unutrašnjosti Afrike.<ref>{{Citiranje knjige\|last=Ley\|first=Wiley\|title=Engineers' Dreams: Great projects that could come true\|year=1959\|publisher=Viking Press}}</ref><ref>{{Citiranje weba\|url=http://www.dieselpunks.org/profiles/blogs/the-atlantropa-project\|title=The Atlantropa Project\|last=\|first=\|date=\|website=\|publisher=Dieselpunks.org\|archive-url=\|archive-date=\|dead-url=\|accessdate=13. kolovoza 2013.}}</ref> Osim novih zemljišta, velika količina struje iz hidroelektrana pokrivala bi 50 posto ondašnjih europskih elektroenergetskih potreba. Sörgel je pristupio sanjarski, nikad ne razmatravši kako bi druge zemlje reagirale ili se promijenile. Posljedica bi bila da bi zemljana masa Levanta, primjerice narasla za 50% zbog opadanja morske razine. Sörgel bi također morao proći kroz više bliskoistočnih zemalja za doći do Afrike gdje bi se odvile velike promjene.<ref>{{~~Cite journal~~\|last=Christensen\|first=Peter\|date=2012-08-17\|title=Dam Nation: Imaging and Imagining the 'Middle East' in Herman Sörgel’s Atlantropa\|url=http://www.ingentaconnect.com/content/intellect/ijia/2012/00000001/00000002/art00006\|journal=International Journal of Islamic Architecture\|volume=1\|issue=2\|pages=325–346\|doi=10.1386/ijia.1.2.325_1}}</ref>		Branama na rijeci [[Kongo (rijeka)\|Kongu]], nizvodno od pritoke Kwa napunio bi se megabazen oko jezera Čada. Time bi se dovela slatka voda za navodnjavanje Sahare i brodski pristup unutrašnjosti Afrike.<ref>{{Citiranje knjige\|last=Ley\|first=Wiley\|title=Engineers' Dreams: Great projects that could come true\|year=1959\|publisher=Viking Press}}</ref><ref>{{Citiranje weba\|url=http://www.dieselpunks.org/profiles/blogs/the-atlantropa-project\|title=The Atlantropa Project\|last=\|first=\|date=\|website=\|publisher=Dieselpunks.org\|archive-url=\|archive-date=\|dead-url=\|accessdate=13. kolovoza 2013.}}</ref> Osim novih zemljišta, velika količina struje iz hidroelektrana pokrivala bi 50 posto ondašnjih europskih elektroenergetskih potreba. Sörgel je pristupio sanjarski, nikad ne razmatravši kako bi druge zemlje reagirale ili se promijenile. Posljedica bi bila da bi zemljana masa Levanta, primjerice narasla za 50% zbog opadanja morske razine. Sörgel bi također morao proći kroz više bliskoistočnih zemalja za doći do Afrike gdje bi se odvile velike promjene.<ref>{{Citiranje časopisa\|last=Christensen\|first=Peter\|date=2012-08-17\|title=Dam Nation: Imaging and Imagining the 'Middle East' in Herman Sörgel’s Atlantropa\|url=http://www.ingentaconnect.com/content/intellect/ijia/2012/00000001/00000002/art00006\|journal=International Journal of Islamic Architecture\|volume=1\|issue=2\|pages=325–346\|doi=10.1386/ijia.1.2.325_1}}</ref>

	Plan svjetskog mira predložen je tehnološkim putem. Atlantropom bi upravljalo neovisno tijelo koje bi moglo isključiti struju svakoj državi koja bi predstavljala opasnost. Drugi način kojim bi projekt onesposobio zemlje za rat je veliki trošak koji bi koštao sve zemlje tako da nitko ne bi mogao financirati rat. Sörgel je unio mnogo napora radi promicanja svoje zamisli. U to su spadali radijski programi, filmovi, razgovori te čak i simfonija Atlantropa. Njegovi opširni planovi, crteži novih gradova te pisma potpore danas su pohranjeni u [[Deutsche Museum\|Njemačkom muzeju]] u Münchenu.<ref name="daily"/><ref name="conversation"/>		Plan svjetskog mira predložen je tehnološkim putem. Atlantropom bi upravljalo neovisno tijelo koje bi moglo isključiti struju svakoj državi koja bi predstavljala opasnost. Drugi način kojim bi projekt onesposobio zemlje za rat je veliki trošak koji bi koštao sve zemlje tako da nitko ne bi mogao financirati rat. Sörgel je unio mnogo napora radi promicanja svoje zamisli. U to su spadali radijski programi, filmovi, razgovori te čak i simfonija Atlantropa. Njegovi opširni planovi, crteži novih gradova te pisma potpore danas su pohranjeni u [[Deutsche Museum\|Njemačkom muzeju]] u Münchenu.<ref name="daily"/><ref name="conversation"/>

WikiSysop: Bot: Automatska zamjena teksta (-{{cite book +{{Citiranje knjige)

2021-11-16T05:35:42Z

Bot: Automatska zamjena teksta (-{{cite book +{{Citiranje knjige)

←Starija inačica		Inačica od 16. studeni 2021. u 05:35
Redak 6:		Redak 6:
	[[Datoteka:Atlantropa.jpg\|mini\|desno\|250px\|Sredozemlje u [[Zadnje Veliko ledeno doba\|zadnjem Velikom velikom ledenom dobu]] približno bi isto izgledalo kao sa sprovedenim projektom Atlantrope.]]		[[Datoteka:Atlantropa.jpg\|mini\|desno\|250px\|Sredozemlje u [[Zadnje Veliko ledeno doba\|zadnjem Velikom velikom ledenom dobu]] približno bi isto izgledalo kao sa sprovedenim projektom Atlantrope.]]

	Izgradnjom brane i snižavanjem razine Sredozemnog mora, a to prelijevanje zbog razlike razine Sredozemnog mora i Atlantskog oceana iskoristio bi za proizvodnju struje u hidroelektrani. Time bi se stvorile nove suhozemne površine i stvorio suhozemni spoj s Afrikom. Nove zemljišne površine stvorile bi nove zemlje za naseljavanje, primjerice na dnu osušenog Jadranskog mora. Projekt je pored gibraltarske, predviđao još četiri velike brane: preko Dardanela radi zadržavanja Crnog mora, između Sicilije i Tunisa čime se proviđao cestovni put i daljnje snižavalo unutarnje Sredozemlje, te još zahvate u Africi: na rijeci Kongu te proširenje Sueskog kanala i brave radi održavanja spoja s Crvenim morem.<ref>{{~~cite book~~\|last=Ley\|first=Wiley\|title=Engineers' Dreams: Great projects that could come true\|year=1959\|publisher=Viking Press}}</ref><ref>{{Citiranje weba\|first=lord_k\|title=The Atlantropa Project\|url=http://www.dieselpunks.org/profiles/blogs/the-atlantropa-project\|publisher=Dieselpunks.org\|accessdate=13. kolovoza 2013.}}</ref><ref>{{Citiranje weba\|last=Bellows\|first=Jason\|title=Mediterranean be Dammed\|url=http://www.damninteresting.com/mediterranean-be-dammed/\|accessdate=13. kolovoza 2013.\|date=25. rujna 2008.}}</ref>		Izgradnjom brane i snižavanjem razine Sredozemnog mora, a to prelijevanje zbog razlike razine Sredozemnog mora i Atlantskog oceana iskoristio bi za proizvodnju struje u hidroelektrani. Time bi se stvorile nove suhozemne površine i stvorio suhozemni spoj s Afrikom. Nove zemljišne površine stvorile bi nove zemlje za naseljavanje, primjerice na dnu osušenog Jadranskog mora. Projekt je pored gibraltarske, predviđao još četiri velike brane: preko Dardanela radi zadržavanja Crnog mora, između Sicilije i Tunisa čime se proviđao cestovni put i daljnje snižavalo unutarnje Sredozemlje, te još zahvate u Africi: na rijeci Kongu te proširenje Sueskog kanala i brave radi održavanja spoja s Crvenim morem.<ref>{{Citiranje knjige\|last=Ley\|first=Wiley\|title=Engineers' Dreams: Great projects that could come true\|year=1959\|publisher=Viking Press}}</ref><ref>{{Citiranje weba\|first=lord_k\|title=The Atlantropa Project\|url=http://www.dieselpunks.org/profiles/blogs/the-atlantropa-project\|publisher=Dieselpunks.org\|accessdate=13. kolovoza 2013.}}</ref><ref>{{Citiranje weba\|last=Bellows\|first=Jason\|title=Mediterranean be Dammed\|url=http://www.damninteresting.com/mediterranean-be-dammed/\|accessdate=13. kolovoza 2013.\|date=25. rujna 2008.}}</ref>

	Branama na rijeci [[Kongo (rijeka)\|Kongu]], nizvodno od pritoke Kwa napunio bi se megabazen oko jezera Čada. Time bi se dovela slatka voda za navodnjavanje Sahare i brodski pristup unutrašnjosti Afrike.<ref>{{~~cite book~~\|last=Ley\|first=Wiley\|title=Engineers' Dreams: Great projects that could come true\|year=1959\|publisher=Viking Press}}</ref><ref>{{Citiranje weba\|url=http://www.dieselpunks.org/profiles/blogs/the-atlantropa-project\|title=The Atlantropa Project\|last=\|first=\|date=\|website=\|publisher=Dieselpunks.org\|archive-url=\|archive-date=\|dead-url=\|accessdate=13. kolovoza 2013.}}</ref> Osim novih zemljišta, velika količina struje iz hidroelektrana pokrivala bi 50 posto ondašnjih europskih elektroenergetskih potreba. Sörgel je pristupio sanjarski, nikad ne razmatravši kako bi druge zemlje reagirale ili se promijenile. Posljedica bi bila da bi zemljana masa Levanta, primjerice narasla za 50% zbog opadanja morske razine. Sörgel bi također morao proći kroz više bliskoistočnih zemalja za doći do Afrike gdje bi se odvile velike promjene.<ref>{{Cite journal\|last=Christensen\|first=Peter\|date=2012-08-17\|title=Dam Nation: Imaging and Imagining the 'Middle East' in Herman Sörgel’s Atlantropa\|url=http://www.ingentaconnect.com/content/intellect/ijia/2012/00000001/00000002/art00006\|journal=International Journal of Islamic Architecture\|volume=1\|issue=2\|pages=325–346\|doi=10.1386/ijia.1.2.325_1}}</ref>		Branama na rijeci [[Kongo (rijeka)\|Kongu]], nizvodno od pritoke Kwa napunio bi se megabazen oko jezera Čada. Time bi se dovela slatka voda za navodnjavanje Sahare i brodski pristup unutrašnjosti Afrike.<ref>{{Citiranje knjige\|last=Ley\|first=Wiley\|title=Engineers' Dreams: Great projects that could come true\|year=1959\|publisher=Viking Press}}</ref><ref>{{Citiranje weba\|url=http://www.dieselpunks.org/profiles/blogs/the-atlantropa-project\|title=The Atlantropa Project\|last=\|first=\|date=\|website=\|publisher=Dieselpunks.org\|archive-url=\|archive-date=\|dead-url=\|accessdate=13. kolovoza 2013.}}</ref> Osim novih zemljišta, velika količina struje iz hidroelektrana pokrivala bi 50 posto ondašnjih europskih elektroenergetskih potreba. Sörgel je pristupio sanjarski, nikad ne razmatravši kako bi druge zemlje reagirale ili se promijenile. Posljedica bi bila da bi zemljana masa Levanta, primjerice narasla za 50% zbog opadanja morske razine. Sörgel bi također morao proći kroz više bliskoistočnih zemalja za doći do Afrike gdje bi se odvile velike promjene.<ref>{{Cite journal\|last=Christensen\|first=Peter\|date=2012-08-17\|title=Dam Nation: Imaging and Imagining the 'Middle East' in Herman Sörgel’s Atlantropa\|url=http://www.ingentaconnect.com/content/intellect/ijia/2012/00000001/00000002/art00006\|journal=International Journal of Islamic Architecture\|volume=1\|issue=2\|pages=325–346\|doi=10.1386/ijia.1.2.325_1}}</ref>

	Plan svjetskog mira predložen je tehnološkim putem. Atlantropom bi upravljalo neovisno tijelo koje bi moglo isključiti struju svakoj državi koja bi predstavljala opasnost. Drugi način kojim bi projekt onesposobio zemlje za rat je veliki trošak koji bi koštao sve zemlje tako da nitko ne bi mogao financirati rat. Sörgel je unio mnogo napora radi promicanja svoje zamisli. U to su spadali radijski programi, filmovi, razgovori te čak i simfonija Atlantropa. Njegovi opširni planovi, crteži novih gradova te pisma potpore danas su pohranjeni u [[Deutsche Museum\|Njemačkom muzeju]] u Münchenu.<ref name="daily"/><ref name="conversation"/>		Plan svjetskog mira predložen je tehnološkim putem. Atlantropom bi upravljalo neovisno tijelo koje bi moglo isključiti struju svakoj državi koja bi predstavljala opasnost. Drugi način kojim bi projekt onesposobio zemlje za rat je veliki trošak koji bi koštao sve zemlje tako da nitko ne bi mogao financirati rat. Sörgel je unio mnogo napora radi promicanja svoje zamisli. U to su spadali radijski programi, filmovi, razgovori te čak i simfonija Atlantropa. Njegovi opširni planovi, crteži novih gradova te pisma potpore danas su pohranjeni u [[Deutsche Museum\|Njemačkom muzeju]] u Münchenu.<ref name="daily"/><ref name="conversation"/>
	Sörgel je [[1929.]] napisao knjigu svojih zamisli pod naslovom ''The Panropa Project, Lowering the Mediterranean, Irrigating the Sahara'', a tri godine poslije je promijenio ime svom projektu u drugoj knjizi naslova ''Atlantropa'', po kojemu se i danas znade za ovaj [[utopija\|utopijski]] projekt.<ref>(eng.) [https://www.atlasobscura.com/articles/the-bonkers-reallife-plan-to-drain-the-mediterranean-and-merge-africa-and-europe Atlas Obscura] Toon Lambrechts:''The Bonkers Real-Life Plan to Drain the Mediterranean and Merge Africa and Europe'' 13. rujna 2016. (pristupljeno stranici 25. listopada 2017.)</ref><ref>Sörgel, Hermann. Atlantropa. Zurich: Fretz & Wasmuth, 1932.</ref><ref>Sörgel, Hermann. Atlantropa. Zurich: Fretz & Wasmuth, 1932.</ref><ref>Sörgel, Hermann. Die drei großen "A": Großdeutschland und italienisches Imperium, die Pfeiler Atlantropas [Amerika, Atlantropa, Asien]. Munich: Piloty & Loehle, 1938.</ref>		Sörgel je [[1929.]] napisao knjigu svojih zamisli pod naslovom ''The Panropa Project, Lowering the Mediterranean, Irrigating the Sahara'', a tri godine poslije je promijenio ime svom projektu u drugoj knjizi naslova ''Atlantropa'', po kojemu se i danas znade za ovaj [[utopija\|utopijski]] projekt.<ref>(eng.) [https://www.atlasobscura.com/articles/the-bonkers-reallife-plan-to-drain-the-mediterranean-and-merge-africa-and-europe Atlas Obscura] Toon Lambrechts:''The Bonkers Real-Life Plan to Drain the Mediterranean and Merge Africa and Europe'' 13. rujna 2016. (pristupljeno stranici 25. listopada 2017.)</ref><ref>Sörgel, Hermann. Atlantropa. Zurich: Fretz & Wasmuth, 1932.</ref><ref>Sörgel, Hermann. Atlantropa. Zurich: Fretz & Wasmuth, 1932.</ref><ref>Sörgel, Hermann. Die drei großen "A": Großdeutschland und italienisches Imperium, die Pfeiler Atlantropas [Amerika, Atlantropa, Asien]. Munich: Piloty & Loehle, 1938.</ref>

	Pokret Atlantropa tijekom desetljeća karakterizirale su četiri stalne osobine:<ref name="ATLANVOIGHT_100">{{~~cite book~~\|last=Voigt\|first=Wolfgang\|title=Atlantropa - Weltenbauen am Mittelmeer\|year=1998\|isbn=978-3-86735-025-9\|page=100\|language=njemački}}</ref>		Pokret Atlantropa tijekom desetljeća karakterizirale su četiri stalne osobine:<ref name="ATLANVOIGHT_100">{{Citiranje knjige\|last=Voigt\|first=Wolfgang\|title=Atlantropa - Weltenbauen am Mittelmeer\|year=1998\|isbn=978-3-86735-025-9\|page=100\|language=njemački}}</ref>
	*[[Pacifizam]], po obećanjima uporabe tehnologije mirnim putem.		*[[Pacifizam]], po obećanjima uporabe tehnologije mirnim putem.
	*[[Paneuropejstvo\|Paneuropski osjećaj]]. Projekt se smatralo načinom ujediniti ratom rastrganu Europu.		*[[Paneuropejstvo\|Paneuropski osjećaj]]. Projekt se smatralo načinom ujediniti ratom rastrganu Europu.
Redak 19:		Redak 19:
	*[[Neokolonijalizam\|Neokolonijalna]] [[geopolitika]], koja je svijet dijelila u tri bloka: Ameriku, Aziju i Atlantropu. <ref>Politische Geographien Europas: Annäherungen an ein umstrittenes Konstrukt, Anke Strüver, LIT Verlag Münster, 2005, str.43</ref>		*[[Neokolonijalizam\|Neokolonijalna]] [[geopolitika]], koja je svijet dijelila u tri bloka: Ameriku, Aziju i Atlantropu. <ref>Politische Geographien Europas: Annäherungen an ein umstrittenes Konstrukt, Anke Strüver, LIT Verlag Münster, 2005, str.43</ref>

	Aktivnu potporu projekta dala je samo ograničena skupina arhitekata i planera iz Njemačke i nekih zemalja, prije svega sjevernoeuropskih. Kritičari su kritizirali projekt zbog različitih pogrešaka, u rasponu od nedostatka ikoje kooperacije sredozemnih država u planiranju s obzirom na učinke koje bi projekt bio napravio na povijesne obalne zajednice koje bi tim projektom ostale zabačene u unutrašnjost kad bi se more povuklo. Projekt je vrhunac popularnosti imao kasnih 1920-ih i početkom 1930-ih, kad je zbilja bila velika, onda opet kratko vrijeme bio je popularan kasnih 1940-ih i ranih 1950-ih i uskoro je nestao iz javne rasprave nakon Sörgelove smrti.<ref name="ATLANVOIGHT_122">{{~~cite book~~\|last=Voigt\|first=Wolfgang\|title=Atlantropa - Weltenbauen am Mittelmeer\|year=1998\|isbn=978-3-86735-025-9\|page=122\|language=njemački}}</ref>		Aktivnu potporu projekta dala je samo ograničena skupina arhitekata i planera iz Njemačke i nekih zemalja, prije svega sjevernoeuropskih. Kritičari su kritizirali projekt zbog različitih pogrešaka, u rasponu od nedostatka ikoje kooperacije sredozemnih država u planiranju s obzirom na učinke koje bi projekt bio napravio na povijesne obalne zajednice koje bi tim projektom ostale zabačene u unutrašnjost kad bi se more povuklo. Projekt je vrhunac popularnosti imao kasnih 1920-ih i početkom 1930-ih, kad je zbilja bila velika, onda opet kratko vrijeme bio je popularan kasnih 1940-ih i ranih 1950-ih i uskoro je nestao iz javne rasprave nakon Sörgelove smrti.<ref name="ATLANVOIGHT_122">{{Citiranje knjige\|last=Voigt\|first=Wolfgang\|title=Atlantropa - Weltenbauen am Mittelmeer\|year=1998\|isbn=978-3-86735-025-9\|page=122\|language=njemački}}</ref>

	Institut Atlantropa bilo je udruženje pokrovitelja i podupiratelja projekta. Raspušteno je [[1960.]] godine i Atlantropa je postala stvar prošlosti.<ref>Mauch, Felix. “Atlantropa – Endless Energy from the Mediterranean Sea.” Environment & Society Portal, Arcadia 2012, no. 9. Rachel Carson Center for Environment and Society. [https://doi.org/10.5282/rcc/3864 https://doi.org/10.5282/rcc/3864.] Creative Commons License 2012 Felix Mauch - odnosi se na tekst, za slike vidjeti pojedinačni status. {{ISSN\|2199-3408}} Environment & Society Portal, Arcadia</ref>		Institut Atlantropa bilo je udruženje pokrovitelja i podupiratelja projekta. Raspušteno je [[1960.]] godine i Atlantropa je postala stvar prošlosti.<ref>Mauch, Felix. “Atlantropa – Endless Energy from the Mediterranean Sea.” Environment & Society Portal, Arcadia 2012, no. 9. Rachel Carson Center for Environment and Society. [https://doi.org/10.5282/rcc/3864 https://doi.org/10.5282/rcc/3864.] Creative Commons License 2012 Felix Mauch - odnosi se na tekst, za slike vidjeti pojedinačni status. {{ISSN\|2199-3408}} Environment & Society Portal, Arcadia</ref>

WikiSysop: Bot: Automatska zamjena teksta (-{{cite web +{{Citiranje weba)

2021-11-16T03:29:17Z

Bot: Automatska zamjena teksta (-{{cite web +{{Citiranje weba)

←Starija inačica		Inačica od 16. studeni 2021. u 03:29
Redak 6:		Redak 6:
	[[Datoteka:Atlantropa.jpg\|mini\|desno\|250px\|Sredozemlje u [[Zadnje Veliko ledeno doba\|zadnjem Velikom velikom ledenom dobu]] približno bi isto izgledalo kao sa sprovedenim projektom Atlantrope.]]		[[Datoteka:Atlantropa.jpg\|mini\|desno\|250px\|Sredozemlje u [[Zadnje Veliko ledeno doba\|zadnjem Velikom velikom ledenom dobu]] približno bi isto izgledalo kao sa sprovedenim projektom Atlantrope.]]

	Izgradnjom brane i snižavanjem razine Sredozemnog mora, a to prelijevanje zbog razlike razine Sredozemnog mora i Atlantskog oceana iskoristio bi za proizvodnju struje u hidroelektrani. Time bi se stvorile nove suhozemne površine i stvorio suhozemni spoj s Afrikom. Nove zemljišne površine stvorile bi nove zemlje za naseljavanje, primjerice na dnu osušenog Jadranskog mora. Projekt je pored gibraltarske, predviđao još četiri velike brane: preko Dardanela radi zadržavanja Crnog mora, između Sicilije i Tunisa čime se proviđao cestovni put i daljnje snižavalo unutarnje Sredozemlje, te još zahvate u Africi: na rijeci Kongu te proširenje Sueskog kanala i brave radi održavanja spoja s Crvenim morem.<ref>{{cite book\|last=Ley\|first=Wiley\|title=Engineers' Dreams: Great projects that could come true\|year=1959\|publisher=Viking Press}}</ref><ref>{{~~cite web~~\|first=lord_k\|title=The Atlantropa Project\|url=http://www.dieselpunks.org/profiles/blogs/the-atlantropa-project\|publisher=Dieselpunks.org\|accessdate=13. kolovoza 2013.}}</ref><ref>{{~~cite web~~\|last=Bellows\|first=Jason\|title=Mediterranean be Dammed\|url=http://www.damninteresting.com/mediterranean-be-dammed/\|accessdate=13. kolovoza 2013.\|date=25. rujna 2008.}}</ref>		Izgradnjom brane i snižavanjem razine Sredozemnog mora, a to prelijevanje zbog razlike razine Sredozemnog mora i Atlantskog oceana iskoristio bi za proizvodnju struje u hidroelektrani. Time bi se stvorile nove suhozemne površine i stvorio suhozemni spoj s Afrikom. Nove zemljišne površine stvorile bi nove zemlje za naseljavanje, primjerice na dnu osušenog Jadranskog mora. Projekt je pored gibraltarske, predviđao još četiri velike brane: preko Dardanela radi zadržavanja Crnog mora, između Sicilije i Tunisa čime se proviđao cestovni put i daljnje snižavalo unutarnje Sredozemlje, te još zahvate u Africi: na rijeci Kongu te proširenje Sueskog kanala i brave radi održavanja spoja s Crvenim morem.<ref>{{cite book\|last=Ley\|first=Wiley\|title=Engineers' Dreams: Great projects that could come true\|year=1959\|publisher=Viking Press}}</ref><ref>{{Citiranje weba\|first=lord_k\|title=The Atlantropa Project\|url=http://www.dieselpunks.org/profiles/blogs/the-atlantropa-project\|publisher=Dieselpunks.org\|accessdate=13. kolovoza 2013.}}</ref><ref>{{Citiranje weba\|last=Bellows\|first=Jason\|title=Mediterranean be Dammed\|url=http://www.damninteresting.com/mediterranean-be-dammed/\|accessdate=13. kolovoza 2013.\|date=25. rujna 2008.}}</ref>

	Branama na rijeci [[Kongo (rijeka)\|Kongu]], nizvodno od pritoke Kwa napunio bi se megabazen oko jezera Čada. Time bi se dovela slatka voda za navodnjavanje Sahare i brodski pristup unutrašnjosti Afrike.<ref>{{cite book\|last=Ley\|first=Wiley\|title=Engineers' Dreams: Great projects that could come true\|year=1959\|publisher=Viking Press}}</ref><ref>{{~~cite web~~\|url=http://www.dieselpunks.org/profiles/blogs/the-atlantropa-project\|title=The Atlantropa Project\|last=\|first=\|date=\|website=\|publisher=Dieselpunks.org\|archive-url=\|archive-date=\|dead-url=\|accessdate=13. kolovoza 2013.}}</ref> Osim novih zemljišta, velika količina struje iz hidroelektrana pokrivala bi 50 posto ondašnjih europskih elektroenergetskih potreba. Sörgel je pristupio sanjarski, nikad ne razmatravši kako bi druge zemlje reagirale ili se promijenile. Posljedica bi bila da bi zemljana masa Levanta, primjerice narasla za 50% zbog opadanja morske razine. Sörgel bi također morao proći kroz više bliskoistočnih zemalja za doći do Afrike gdje bi se odvile velike promjene.<ref>{{Cite journal\|last=Christensen\|first=Peter\|date=2012-08-17\|title=Dam Nation: Imaging and Imagining the 'Middle East' in Herman Sörgel’s Atlantropa\|url=http://www.ingentaconnect.com/content/intellect/ijia/2012/00000001/00000002/art00006\|journal=International Journal of Islamic Architecture\|volume=1\|issue=2\|pages=325–346\|doi=10.1386/ijia.1.2.325_1}}</ref>		Branama na rijeci [[Kongo (rijeka)\|Kongu]], nizvodno od pritoke Kwa napunio bi se megabazen oko jezera Čada. Time bi se dovela slatka voda za navodnjavanje Sahare i brodski pristup unutrašnjosti Afrike.<ref>{{cite book\|last=Ley\|first=Wiley\|title=Engineers' Dreams: Great projects that could come true\|year=1959\|publisher=Viking Press}}</ref><ref>{{Citiranje weba\|url=http://www.dieselpunks.org/profiles/blogs/the-atlantropa-project\|title=The Atlantropa Project\|last=\|first=\|date=\|website=\|publisher=Dieselpunks.org\|archive-url=\|archive-date=\|dead-url=\|accessdate=13. kolovoza 2013.}}</ref> Osim novih zemljišta, velika količina struje iz hidroelektrana pokrivala bi 50 posto ondašnjih europskih elektroenergetskih potreba. Sörgel je pristupio sanjarski, nikad ne razmatravši kako bi druge zemlje reagirale ili se promijenile. Posljedica bi bila da bi zemljana masa Levanta, primjerice narasla za 50% zbog opadanja morske razine. Sörgel bi također morao proći kroz više bliskoistočnih zemalja za doći do Afrike gdje bi se odvile velike promjene.<ref>{{Cite journal\|last=Christensen\|first=Peter\|date=2012-08-17\|title=Dam Nation: Imaging and Imagining the 'Middle East' in Herman Sörgel’s Atlantropa\|url=http://www.ingentaconnect.com/content/intellect/ijia/2012/00000001/00000002/art00006\|journal=International Journal of Islamic Architecture\|volume=1\|issue=2\|pages=325–346\|doi=10.1386/ijia.1.2.325_1}}</ref>

	Plan svjetskog mira predložen je tehnološkim putem. Atlantropom bi upravljalo neovisno tijelo koje bi moglo isključiti struju svakoj državi koja bi predstavljala opasnost. Drugi način kojim bi projekt onesposobio zemlje za rat je veliki trošak koji bi koštao sve zemlje tako da nitko ne bi mogao financirati rat. Sörgel je unio mnogo napora radi promicanja svoje zamisli. U to su spadali radijski programi, filmovi, razgovori te čak i simfonija Atlantropa. Njegovi opširni planovi, crteži novih gradova te pisma potpore danas su pohranjeni u [[Deutsche Museum\|Njemačkom muzeju]] u Münchenu.<ref name="daily"/><ref name="conversation"/>		Plan svjetskog mira predložen je tehnološkim putem. Atlantropom bi upravljalo neovisno tijelo koje bi moglo isključiti struju svakoj državi koja bi predstavljala opasnost. Drugi način kojim bi projekt onesposobio zemlje za rat je veliki trošak koji bi koštao sve zemlje tako da nitko ne bi mogao financirati rat. Sörgel je unio mnogo napora radi promicanja svoje zamisli. U to su spadali radijski programi, filmovi, razgovori te čak i simfonija Atlantropa. Njegovi opširni planovi, crteži novih gradova te pisma potpore danas su pohranjeni u [[Deutsche Museum\|Njemačkom muzeju]] u Münchenu.<ref name="daily"/><ref name="conversation"/>

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-10-28T07:25:44Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

[[Datoteka:Map of the Atlantrop Projekt.png|mini|250px|Zemljovid projekta Atlantrope. Pregled vodene snage i uzimanja zemljišta od mora.]]
'''Atlantropa''' ili '''Panropa''' je bio veliki građevinarski plan. Predviđao je [[nasipanje]] velikih dijelova [[Sredozemno more|Sredozemnog mora]] i rubnih mu mora, naseljavanje novih područja i izgradnju velike [[hidroelektrana|hidroelektrane]] na [[Gibraltarski tjesnac|Gibraltarskom tjesnacu]], [[Dardaneli|Dardanelima]] i između [[Sicilija|Sicilije]] i [[Tunis]]a. Plan je zamisao njemačkog arhitekta [[Herman Sörgel|Hermana Sörgela]] iz 1928. godine. Zamisao je promicao sve do svoje smrti [[1952.]] godine. <ref name="daily">(eng.) [http://www.dailymail.co.uk/sciencetech/article-3789415/The-bizarre-1920s-plan-merge-Africa-Europe-supercontinent-DRAINING-Mediterranean-Sea.html Daily Mail Online] Shivali Best for Online: ''The bizarre 1920s plan to merge Africa and Europe into a 'supercontinent' by DRAINING the Mediterranean Sea'' 14. rujna 2016. (pristupljeno stranici 25. listopada 2017.)</ref><ref name="conversation">(eng.) [https://theconversation.com/atlantropa-the-colossal-1920s-plan-to-dam-the-mediterranean-and-create-a-supercontinent-47370 The Conversation] Ricarda Vidal: ''Atlantropa: the colossal 1920s plan to dam the Mediterranean and create a supercontinent'' 17. rujna 2015. (pristupljeno stranici 25. listopada 2017.)</ref>

Nastao bi Eurafrički velekontinent, Sredozemlje bi bilo podijeljeno na dva bazena. Razina zapadnog dijela Sredozemlja snizila bi se za 100 metara, a istočnog za dvjesta. Time bi se dobilo 660.200 četvornih kilometara nove površine od mora, što je veće od Francuske.
Sörgel je osmislio ovaj projekt pod utjecajem teška iskustva Prvoga svjetskog rata, poslijeratna izbjeglička kriza, nezaposlenost, prenaseljenost, energetska kriza (saudijska nafta još nije bila otkrivena), gospodarsko-političkih previranja 1920-ih te uspona nacizma u Njemačkoj. Smatrao je da se novi svjetski rat može izbjeći samo ako se posegne za radikalnim rješenjem. Danas projekt izgleda čudnovato i redikulozno, no u vrijeme kad ga je Sörgel predložio, ozbiljno su ga razmatrali i arhitekti, i novinari, inženjeri i političari. <ref name="daily"/><ref name="conversation"/>
[[Datoteka:Atlantropa.jpg|mini|desno|250px|Sredozemlje u [[Zadnje Veliko ledeno doba|zadnjem Velikom velikom ledenom dobu]] približno bi isto izgledalo kao sa sprovedenim projektom Atlantrope.]]

Izgradnjom brane i snižavanjem razine Sredozemnog mora, a to prelijevanje zbog razlike razine Sredozemnog mora i Atlantskog oceana iskoristio bi za proizvodnju struje u hidroelektrani. Time bi se stvorile nove suhozemne površine i stvorio suhozemni spoj s Afrikom. Nove zemljišne površine stvorile bi nove zemlje za naseljavanje, primjerice na dnu osušenog Jadranskog mora. Projekt je pored gibraltarske, predviđao još četiri velike brane: preko Dardanela radi zadržavanja Crnog mora, između Sicilije i Tunisa čime se proviđao cestovni put i daljnje snižavalo unutarnje Sredozemlje, te još zahvate u Africi: na rijeci Kongu te proširenje Sueskog kanala i brave radi održavanja spoja s Crvenim morem.<ref>{{cite book|last=Ley|first=Wiley|title=Engineers' Dreams: Great projects that could come true|year=1959|publisher=Viking Press}}</ref><ref>{{cite web|first=lord_k|title=The Atlantropa Project|url=http://www.dieselpunks.org/profiles/blogs/the-atlantropa-project|publisher=Dieselpunks.org|accessdate=13. kolovoza 2013.}}</ref><ref>{{cite web|last=Bellows|first=Jason|title=Mediterranean be Dammed|url=http://www.damninteresting.com/mediterranean-be-dammed/|accessdate=13. kolovoza 2013.|date=25. rujna 2008.}}</ref>

Branama na rijeci [[Kongo (rijeka)|Kongu]], nizvodno od pritoke Kwa napunio bi se megabazen oko jezera Čada. Time bi se dovela slatka voda za navodnjavanje Sahare i brodski pristup unutrašnjosti Afrike.<ref>{{cite book|last=Ley|first=Wiley|title=Engineers' Dreams: Great projects that could come true|year=1959|publisher=Viking Press}}</ref><ref>{{cite web|url=http://www.dieselpunks.org/profiles/blogs/the-atlantropa-project|title=The Atlantropa Project|last=|first=|date=|website=|publisher=Dieselpunks.org|archive-url=|archive-date=|dead-url=|accessdate=13. kolovoza 2013.}}</ref> Osim novih zemljišta, velika količina struje iz hidroelektrana pokrivala bi 50 posto ondašnjih europskih elektroenergetskih potreba. Sörgel je pristupio sanjarski, nikad ne razmatravši kako bi druge zemlje reagirale ili se promijenile. Posljedica bi bila da bi zemljana masa Levanta, primjerice narasla za 50% zbog opadanja morske razine. Sörgel bi također morao proći kroz više bliskoistočnih zemalja za doći do Afrike gdje bi se odvile velike promjene.<ref>{{Cite journal|last=Christensen|first=Peter|date=2012-08-17|title=Dam Nation: Imaging and Imagining the 'Middle East' in Herman Sörgel’s Atlantropa|url=http://www.ingentaconnect.com/content/intellect/ijia/2012/00000001/00000002/art00006|journal=International Journal of Islamic Architecture|volume=1|issue=2|pages=325–346|doi=10.1386/ijia.1.2.325_1}}</ref>

Plan svjetskog mira predložen je tehnološkim putem. Atlantropom bi upravljalo neovisno tijelo koje bi moglo isključiti struju svakoj državi koja bi predstavljala opasnost. Drugi način kojim bi projekt onesposobio zemlje za rat je veliki trošak koji bi koštao sve zemlje tako da nitko ne bi mogao financirati rat. Sörgel je unio mnogo napora radi promicanja svoje zamisli. U to su spadali radijski programi, filmovi, razgovori te čak i simfonija Atlantropa. Njegovi opširni planovi, crteži novih gradova te pisma potpore danas su pohranjeni u [[Deutsche Museum|Njemačkom muzeju]] u Münchenu.<ref name="daily"/><ref name="conversation"/>
Sörgel je [[1929.]] napisao knjigu svojih zamisli pod naslovom ''The Panropa Project, Lowering the Mediterranean, Irrigating the Sahara'', a tri godine poslije je promijenio ime svom projektu u drugoj knjizi naslova ''Atlantropa'', po kojemu se i danas znade za ovaj [[utopija|utopijski]] projekt.<ref>(eng.) [https://www.atlasobscura.com/articles/the-bonkers-reallife-plan-to-drain-the-mediterranean-and-merge-africa-and-europe Atlas Obscura] Toon Lambrechts:''The Bonkers Real-Life Plan to Drain the Mediterranean and Merge Africa and Europe'' 13. rujna 2016. (pristupljeno stranici 25. listopada 2017.)</ref><ref>Sörgel, Hermann. Atlantropa. Zurich: Fretz & Wasmuth, 1932.</ref><ref>Sörgel, Hermann. Atlantropa. Zurich: Fretz & Wasmuth, 1932.</ref><ref>Sörgel, Hermann. Die drei großen "A": Großdeutschland und italienisches Imperium, die Pfeiler Atlantropas [Amerika, Atlantropa, Asien]. Munich: Piloty & Loehle, 1938.</ref>

Pokret Atlantropa tijekom desetljeća karakterizirale su četiri stalne osobine:<ref name="ATLANVOIGHT_100">{{cite book|last=Voigt|first=Wolfgang|title=Atlantropa - Weltenbauen am Mittelmeer|year=1998|isbn=978-3-86735-025-9|page=100|language=njemački}}</ref>
*[[Pacifizam]], po obećanjima uporabe tehnologije mirnim putem.
*[[Paneuropejstvo|Paneuropski osjećaj]]. Projekt se smatralo načinom ujediniti ratom rastrganu Europu.
*[[Eurocentrizam|Eurocentrični]] stav prema Africi, koji bi se ujedinila s Europom u "Atlantropu" ili [[Eurafrika|Eurafriku]])).
*[[Neokolonijalizam|Neokolonijalna]] [[geopolitika]], koja je svijet dijelila u tri bloka: Ameriku, Aziju i Atlantropu. <ref>Politische Geographien Europas: Annäherungen an ein umstrittenes Konstrukt, Anke Strüver, LIT Verlag Münster, 2005, str.43</ref>

Aktivnu potporu projekta dala je samo ograničena skupina arhitekata i planera iz Njemačke i nekih zemalja, prije svega sjevernoeuropskih. Kritičari su kritizirali projekt zbog različitih pogrešaka, u rasponu od nedostatka ikoje kooperacije sredozemnih država u planiranju s obzirom na učinke koje bi projekt bio napravio na povijesne obalne zajednice koje bi tim projektom ostale zabačene u unutrašnjost kad bi se more povuklo. Projekt je vrhunac popularnosti imao kasnih 1920-ih i početkom 1930-ih, kad je zbilja bila velika, onda opet kratko vrijeme bio je popularan kasnih 1940-ih i ranih 1950-ih i uskoro je nestao iz javne rasprave nakon Sörgelove smrti.<ref name="ATLANVOIGHT_122">{{cite book|last=Voigt|first=Wolfgang|title=Atlantropa - Weltenbauen am Mittelmeer|year=1998|isbn=978-3-86735-025-9|page=122|language=njemački}}</ref>

Institut Atlantropa bilo je udruženje pokrovitelja i podupiratelja projekta. Raspušteno je [[1960.]] godine i Atlantropa je postala stvar prošlosti.<ref>Mauch, Felix. “Atlantropa – Endless Energy from the Mediterranean Sea.” Environment & Society Portal, Arcadia 2012, no. 9. Rachel Carson Center for Environment and Society. [https://doi.org/10.5282/rcc/3864 https://doi.org/10.5282/rcc/3864.] Creative Commons License 2012 Felix Mauch - odnosi se na tekst, za slike vidjeti pojedinačni status. {{ISSN|2199-3408}} Environment & Society Portal, Arcadia</ref>

== Vidi ==
*[[Mesinska kriza slanosti]]
*[[Sredozemni hrbat]]
*[[Zanklejski potop]]
*[[Ryan-Pitmanova teorija o potopu]]

== Izvori ==
{{izvori}}

== Vanjske poveznice ==
*[https://www.youtube.com/watch?v=Ahw7wOlGpR4 Isječci iz filma Atlantropa (1951.)] (nje.)
*[http://www.deutsches-museum.de/en/research/projects/focal-point-i/cluster-1/ Deutsches Museum] (eng.)
*[http://www.environmentandsociety.org/arcadia/atlantropa-endless-energy-mediterranean-sea Environment & Society Portal] Atlantropa – Endless Energy from the Mediterranean Sea, izložbeni posteri 1932. godine
*[http://www.cabinetmagazine.org/issues/10/atlantropa.php Cabinet Magazine] Issue 10 Property Spring 2003. Brošura projekta Atlantropa (eng.)

[[Kategorija:Europa]]
[[Kategorija:Afrika]]