WikiSysop: bnz

2022-04-15T02:21:51Z

bnz

←Starija inačica		Inačica od 15. travanj 2022. u 02:21
Redak 1:		Redak 1:
	~~<!--'''Atičko narječje'''-->~~{{Karta starogrčkih narječja}}		{{Karta starogrčkih narječja}}
	'''Atičko grčko narječje''' bilo je [[prestiž (jezikoslovlje)\|prestiž]]no [[narječje]] [[starogrčki jezik\|starogrčkoga jezika]] kojime se govorilo u [[Atika\|Atici]], uključujući i [[Atena\|Atenu]], u doba [[klasična Grčka\|klasične grčke]] u 5. i 4. stoljeća pr. Kr. Od tadašnjih grčkih narječja najsličnije je kasnijim oblicima [[grčki jezik\|grčkoga jezika]]. Srodno je [[jonsko narječje\|jonskom narječju]] te se po nekim izvorima ubraja u istu skupinu.		'''Atičko grčko narječje''' bilo je [[prestiž (jezikoslovlje)\|prestiž]]no [[narječje]] [[starogrčki jezik\|starogrčkoga jezika]] kojime se govorilo u [[Atika\|Atici]], uključujući i [[Atena\|Atenu]], u doba [[klasična Grčka\|klasične grčke]] u 5. i 4. stoljeća pr. Kr. Od tadašnjih grčkih narječja najsličnije je kasnijim oblicima [[grčki jezik\|grčkoga jezika]]. Srodno je [[jonsko narječje\|jonskom narječju]] te se po nekim izvorima ubraja u istu skupinu.

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-10-09T18:54:38Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

{{Karta starogrčkih narječja}}
'''Atičko grčko narječje''' bilo je [[prestiž (jezikoslovlje)|prestiž]]no [[narječje]] [[starogrčki jezik|starogrčkoga jezika]] kojime se govorilo u [[Atika|Atici]], uključujući i [[Atena|Atenu]], u doba [[klasična Grčka|klasične grčke]] u 5. i 4. stoljeća pr. Kr. Od tadašnjih grčkih narječja najsličnije je kasnijim oblicima [[grčki jezik|grčkoga jezika]]. Srodno je [[jonsko narječje|jonskom narječju]] te se po nekim izvorima ubraja u istu skupinu.

Standardno je narječje koje se uči u tečajevima starogrčkoga jezika.

== Povijest ==

Nakon [[mračno doba (stara Grčka)|grčkoga mračnoga doba]], s razvojem [[grčko pismo|alfabeta]] od 8. st. pr. Kr. na dalje, u [[starogrčka književnost|književnosti]] i ostalim napisima nalazimo četiri glavna narječja: [[eolsko narječje|eolsko]], [[dorsko narječje|dorsko]], [[jonsko narječje|jonsko]] i atičko. Atičko narječje koriste znameniti [[dramatičar]]i, [[povjesničar]]i, [[filozof]]i i [[Grčka retorika|govornici]] klasičnoga razdoblja u Ateni u 5. i 4. st. pr. Kr., kao što su [[Eshil]], [[Sofoklo]], [[Euripid]], [[Aristofan]], [[Tukidid]], [[Ksenofont]], [[Platon]], [[Izokrat]] i [[Demosten]].<ref name="smyth">{{citiranje knjige
| first=Herbert Weir
| last=Smyth
| title=A Greek Grammar for Colleges
| location=New York
| publisher=American Book Company
| year=1920
| url=https://archive.org/details/agreekgrammarfo02smytgoog
| ref=Smyth}}</ref>

S osvajanjima [[Filip II. Makedonski|Filipa II. Makedonskog]] i [[Aleksandar Veliki|Aleksandra Velikog]] atičko narječje se širi i pojednostavljuje, s nekim promjenama vidljivima već u djelima [[Aristotel]]a. S premještanjem kulturnoga žarišta grčkoga svijeta u [[Aleksandrija|Aleksandriju]] u [[helenizam|helenističkome razdoblju]] dominantan jezik postaje zajednička grčka [[koine]]. Osnova koine je atičko govorno narječje, sa značajnim brojem jonskih riječi i posuđenica iz drugih narječja.<ref name="smyth"/>

Danas pojam "atički jezici" opisuje skupinu od pet [[helenski jezici|helenskih]] (grčkih) jezika poteklih od klasičnog atičkog narječja. Predstavljaju je

* [[novogrčki]] [ell] sa 13,084,490 govornika u Grčkoj (10,700,000; 2002 popis); [[Cipar|Cipru]] (689,000; 2002 popis); [[Albanija|Albaniji]] (60,000; 1989); [[Egipat|Egiptu]] (42,000: 2004); [[Italija|Italiji]] (20,000; Vincent 1987); [[Ukrajina|Ukrajini]] (7,210; 1970 popis; 106,909 etničkih koji govore dijalekt mariupol grčki); [[Rumunjska|Rumunjskoj]] (4,150; 2002 popis); Turskoj (4,000; 1993);
* [[pontski]] [pnt] (200,000; Johnstone and Mandryk 2001) u Grčkoj i (4,540; 1965 Mackridge) Turskoj;
* [[judeogrčki]] [yej] 35 u [[Izrael|Izraelu]] i nešto u [[Turska|Turskoj]] i [[SAD|SAD]]-u;
* [[kapadokijski grčki]] [cpg] †;
* [[starogrčki]] [grc] †<ref>[http://www.ethnologue.com/show_family.asp?subid=1222-16 Ethnologue (16th)]</ref>.

Zajedno s [[dorsko narječje|dorskom podskupinom]] ([[cakonski jezik]]) čini širu helensku skupinu.

== Više informacija ==
* [[Gramatika starogrčkoga jezika]]

== Izvori ==
{{izvori}}

== Vanjske poveznice ==
*[http://www.ethnologue.com/14/show_family.asp?subid=811 Ethnologue (14th)]
*[http://www.ethnologue.com/15/show_family.asp?subid=90066 Ethnologue (15th)]

{{mrva-jezik}}
{{grčki jezik}}

[[Kategorija:Atički jezici]]
[[Kategorija:Stara Grčka]]
[[Kategorija:Povijesni jezici]]
[[Kategorija:Jezici po abecedi:A]]

Atičko narječje - Povijest promjena

WikiSysop: bnz

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica