WikiSysop: bnz

2022-04-15T01:39:58Z

bnz

←Starija inačica		Inačica od 15. travanj 2022. u 01:39
Redak 1:		Redak 1:
	~~<!--'''Asuriní do Xingú'''-->~~'''Asuriní do Xingu''' (Awaeté, Awaté, Asuriní do Xingú, Asuriní do Coatinema), pleme američkih indijanaca Velike porodice [[Tupian]], porodice [[Tupi-Guarani]], skupine [[Kayabi-Arawete]], naseljeno u [[brazil]]skoj državi [[Pará]], u najmanje jednom selu na rijeci [[Rio Piçava]] pritoke Xingua, blizu grada [[Altamira, Brazil\|Altamira]] na rezervatu Terra Indígena Koatinemo. Ne smiju se pobrkati sa plemenom [[Asuriní do Tocantins]] iz grupe [[Tenetehara]], poznatih i kao Akuáwa ili Akwawa, od kojih se razlikuju i po jeziku i u povijesti.		'''Asuriní do Xingu''' (Awaeté, Awaté, Asuriní do Xingú, Asuriní do Coatinema), pleme američkih indijanaca Velike porodice [[Tupian]], porodice [[Tupi-Guarani]], skupine [[Kayabi-Arawete]], naseljeno u [[brazil]]skoj državi [[Pará]], u najmanje jednom selu na rijeci [[Rio Piçava]] pritoke Xingua, blizu grada [[Altamira, Brazil\|Altamira]] na rezervatu Terra Indígena Koatinemo. Ne smiju se pobrkati sa plemenom [[Asuriní do Tocantins]] iz grupe [[Tenetehara]], poznatih i kao Akuáwa ili Akwawa, od kojih se razlikuju i po jeziku i u povijesti.

	== Ime ==		== Ime ==

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-08-26T01:35:33Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

'''Asuriní do Xingu''' (Awaeté, Awaté, Asuriní do Xingú, Asuriní do Coatinema), pleme američkih indijanaca Velike porodice [[Tupian]], porodice [[Tupi-Guarani]], skupine [[Kayabi-Arawete]], naseljeno u [[brazil]]skoj državi [[Pará]], u najmanje jednom selu na rijeci [[Rio Piçava]] pritoke Xingua, blizu grada [[Altamira, Brazil|Altamira]] na rezervatu Terra Indígena Koatinemo. Ne smiju se pobrkati sa plemenom [[Asuriní do Tocantins]] iz grupe [[Tenetehara]], poznatih i kao Akuáwa ili Akwawa, od kojih se razlikuju i po jeziku i u povijesti.

== Ime ==
Ime Asurini domorodački je naziv, kod [[Yuruna]] Indijanaca glasi Asonéri, a [[Curt Nimuendajú]] to prevodi kao 'crven' ("vermelho"; 1963c: 225). Ostale varijante ovog imena su Asurinikin i Surini. Isti autor navodi da ih [[Kayapo]] nativaju Kub(?)-Kamrég-ti,, u čemu (Kub(?) znači "índio" = "Indijanac"; Kamrég-ti, "vermelho" = "crven"; a "ti", je augmentativ). Indijanci [[Xikrin do Bacajá]], jedna od podgrupa Kayapoa, nazivaju ih Krã-akâro, odnosno '' 'cabeça com corte de cabelo arredondado' '', ili '' 'cabeça redonda' '', što su ga dobili po načinu rezanja kose. Kod [[Xipaya]] Indijanaca za njih je postojao naziv ''Adgí Kaporuri-ri'' (''adji'', "selvagem" =divlji, ''Kaporurí'', "vermelho" =crven, ''ri'', "muito" =veoma), a nešto slično nalazimo i u [[Kuruaya]] nazivu ''Nupánunupag'', što je nastalo od ''Nupánu'', "índio"; ''pag'' "vermelho"). Česta upotreba riječi 'crveni Indijanac', dolazi po njihovom običaju bojadisanja tijela crvenom bojom, odnosno sjemenkama [[urucu]]a.
Sami sebe Asurini nazivaju pak imenom Awaeté, što označava "gente de verdade" ili '' 'pravi ljudi' '' (''Awa''= gente, ili ljudi, ''eté'' = sufiks koja označava da je nešto "verdadeiro" ili "muito", to jest 'pravo' ili 'veoma').

== Populacija ==
Antropologinja Berta Ribeiro (1982) navodi da ih je oko 1930.-te bilo nekih 150. Od tada pa do godine koje su kontaktirani (1971) mnogi su pobijeni u konfliktima sa Kayapó ili [[Araweté]] Indijancima, a mnoge žene i djeca odvedeni su u zarobljeništvo.
Sljedeće kontakte imaju sa raznim ekspedicijama koje sa sobom donose nove bolesti, na koje oni nisu imuni. Godine [[1982.]] bilo ih je oko 100; 52 ([[1982.]]); 66 ([[1992.]]); 72 ([[1994.]]). U najnovije vrijeme oni broje 33 žene, 18 muškaraca i 55 mlađih osoba i djece, odnosno 106.

== Etnografija ==

'''Život i običaji'''

Današnje nastambe Asurina nalikuju onim kakve postoje kod regionalne populacije; drvene su strukture, sa zidovima od blata i slamnatim [[krov]]om. Najveća struktura je aketé ili tavywa, koja služi kao kolektivna nastamba lokalne grupe.
Uz lov, ribolov i sakupljanje, obrada tla ili zemljoradnja temelj je ekonomskog opstanka zajednice. Kulture su tipične za tropsku šumu, a glavna je [[manioka]], koja se tradicionalno priprema i konzumira na tri načina poznata kao ui´eté, maniakapyaka i maniakui, a od nje se priprema i kruh-beiju. Uzgajaju se uz nju i [[kukuruz]], yams, [[slatki krumpir]], [[duhan]], [[pamuk]], [[uruku]] ili Bixa orellana, [[kikiriki]], [[grah]], [[lubenica|lubenice]] i [[banana|banane]].
Sakupljanje je i muška i ženska aktivnost, a najznačajnije su voće palme babassu ([[Babaçu]])ili Orbignya speciosa, od čijeg lišća zapadno-brazilski [[Boróro]] Indijanci proizvode [[bá]]-navlake, nadalje voće palme [[inajá]], ([http://www.ibama.gov.br/flonasaraca/modulos/fotos/foto_grande.php?id_img=267&foto_categoria=0 vidi]) i [[kornjače]], čiji oklop Indijancima služi umjesto zdjela.
Lov je naravno muški posao, a glavne lovine su divlja svinja ta(*z)aho, cotia (akut(*s)i), mutum (mytum), jacu (d(*z) aku), inhambu (inabo) i [[caetetu]].
U ribolov se ide kolektivno, [[ljeto|ljeti]], po potocima i [[jezero|jezerima]], a služe se [[otrov]]om [[timbó]] koji se baca u vodu, a kad ispliva ubija strijelama i sakuplja u košare. Ostali oblici [[ribolov]]a manje su značajni, pa se neki od njih služe suvremenim sredstvima, kao što su povraz i [[udica]].

'''Materijalna kultura'''

Materijalna kultura Asurina uključuje sljedeće: keramiku (lončariju), tkanje, košaraške proizvode, [[oružje]], tjelesne ornamente, drvene klupe, i glazbene instrumente ([[flauta|flaute]]).
Keramika i tkanje ([[hamak|hamaci]] ili viseče mreže za spavanje, razne trake i povezi, izrađeni od pamuka) ženski su posao). Keramički proizvodi služe ko posude za prijenos stvari kod transporta, čuvaje vode, posluživanje jela i pripremu [[hrana|hrane]] iznad [[vatra|vatre]]. [[Keramika]] je dekorirana geometrijskim dizajnima.
Osim keramike geometrijskim [[dizajn]]ima dekoriraju se i tikve i lukovi. Iz repertoara motiva i obrazaca dizajna korištenih u dekoraciji proizvoda materijalne kulture, postoje i oni što se koriste u ukrašavanju tijela, kako u tetoviranju, tako i u bojanju [[genipapo]]m. Ovi dizajni su stilizirani elementi iz prirode, kao i prikaz nadnaravnih bića, kakvo je Anhynga kwasiat (mitsko biće koje je Asurinima podarilo dizajn) i Taingawa, lutka u šamanskim ritualima, a replika je ljudskog biča .

'''Geometrijski dizajni'''

Geometrijski dizajni korišteni u dekoraciji tijela, keramike, tikava, etc. u Asurini-materijalnoj kulturi sadržava sisteme grafičke umjetnosti... ovi dizajni su stilizirani elementi prirode. Prvi motiv ([[Anhynga kwasiat]]), kod muškaraca, koristi se u dekoraciji ceremonijalnih lukova i ukrašavanju tijela. Ima različitih stiliziranih elemenata iz prirode kao isprepletene lijane u šumi, grah feijão grande, [[kornjača|kornjačina]] noga {dzawotsipa(p)era}, majmunov rep (kaiwarinhyna), pčelinja saća (ehiraimbawa) i ocipitlni dio obojenog jaguara {d(z)awara(z)orywa},

'''Šamanizam'''

[[Pajelança]], šamanizam, kakav imaju Asurini, poznaje dva tipa rituala, to je Mbaraká ili [[maraká]] (pjesma i ples), a maraká čegrtaljka među [[Tupi]] plemenima, napravljena je od tikava punjenih kamenčićima ili sjemenkama, sa kojom šaman zvecka za vrijeme obreda. [[Petymwo]], drugi je tip šamanizma u kojemu šaman dolazi u kontakt sa duhovima, liječi bolesnike.

== Populacija ==
Svoju populaciju Asurini gube nakon kontakta 1971; preostalo ih je 64 (1994).

== Vanjske poveznice ==
*[http://leslietaylor.net/gallery/assurini.htm The Asurini indians]

{{Navigacija
| naziv = {{PAGENAME}}
| slika =
|naslov=[[Tupí-Guaraní]]: [[Kayabi-Arawete]]

|popis1=
[[Araweté]] • [[Asuriní do Xingú]] • [[Kayabí]]
}}

[[Kategorija:Kayabi-Arawete]]
[[Kategorija:Brazilski Indijanci]]
[[Kategorija:indijanska plemena]]

Asuriní do Xingú - Povijest promjena

WikiSysop: bnz

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica