WikiSysop: bnz

2022-04-15T01:24:36Z

bnz

←Starija inačica		Inačica od 15. travanj 2022. u 01:24
Redak 1:		Redak 1:
	~~<!--'''Astrometrija'''-->~~[[datoteka:NewtonsTelescopeReplica.jpg\|mini\|desno\|300px\|Kopija Newtonovog [[Reflektorski teleskop\|reflektora]] iz 1672.]]		[[datoteka:NewtonsTelescopeReplica.jpg\|mini\|desno\|300px\|Kopija Newtonovog [[Reflektorski teleskop\|reflektora]] iz 1672.]]

	[[datoteka:Refraktor Wien Kerschbaum 1.jpg\|mini\|desno\|300px\|Veliki Refraktor (68 [[metar\|cm]]) u zvjezdarnici [[Sveučilište u Beču\|Sveučilišta u Beču]].]]		[[datoteka:Refraktor Wien Kerschbaum 1.jpg\|mini\|desno\|300px\|Veliki Refraktor (68 [[metar\|cm]]) u zvjezdarnici [[Sveučilište u Beču\|Sveučilišta u Beču]].]]

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-12-21T02:33:28Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

[[datoteka:NewtonsTelescopeReplica.jpg|mini|desno|300px|Kopija Newtonovog [[Reflektorski teleskop|reflektora]] iz 1672.]]

[[datoteka:Refraktor Wien Kerschbaum 1.jpg|mini|desno|300px|Veliki Refraktor (68 [[metar|cm]]) u zvjezdarnici [[Sveučilište u Beču|Sveučilišta u Beču]].]]

[[datoteka:Maksutov 150mm.jpg|mini|desno|300px|150 mm Maksutov–Cassegrain teleskop (katadiopter).]]

[[datoteka:Sjevernjaca 2.jpg|mini|desno|300px|Određivanje [[zemljopisna širina|zemljopisne širine]] mjesta i [[Deklinacija (astronomija)|deklinacija]] zvijezda uz pomoć [[Cirkumpolarna zviježđa|cirkumpolarne zvijezde]].]]

[[datoteka:Sidereal day (prograde).png|mini|desno|300px|[[Sinodički dan]] ('''Sunčev dan''') je duži od [[siderički dan|sideričkog dana]] ('''zvjezdani dan'''). U vremenu od 1 do 2, [[Zemlja]] se potpuno [[Zemljina rotacija|okrene oko svoje osi]] vrtnje za 360° (1→2 = siderički ili zvjezdani dan). Ali tek otprilike 4 minute kasnije u položaju 3, Zemlja je dosegla [[kulminacija|kulminaciju]] (podne) u odnosu na Sunce (1→3 = sinodički ili Sunčev dan).]]

'''Astrometrija''' ili '''položajna (pozicijska) astronomija''' (odnosno [[sferna astronomija]] u širem smislu) je grana [[astronomija|astronomije]] koja se bavi mjerenjem položaja [[nebesko tijelo|nebeskih tijela]] (svemirskih tijela na [[nebeska sfera|nebeskoj sferi]]). Radi toga razrađuje [[mjerenje|mjerne metode]] i istražuje vlastita [[putanja|gibanja tijela]], [[precesija|precesiju]] i astronomsku [[nutacija|nutaciju]], zbog kojih se mijenjaju položaji nebeskih tijela u tijeku vremena. Obuhvaća sfernu astrometriju u užem smislu, mjerenje [[Vrijeme (fizika)|vremena]], geodetsku, geofizičku, fundamentalnu (meridijansku), ekvatorijalnu i astrografsku astrometriju te radioastrometriju, a svaka od njih upotrebljava za to namijenjene [[teleskop]]e.

'''Sferna astrometrija''' obuhvaća [[geometrija|geometrijske]] odnose na [[nebeska sfera|nebeskoj sferi]] i vremenske promjene na njoj, te zato utvrđuje [[Nebeski koordinatni sustavi|sferne koordinatne sustave]]: [[Horizontski koordinatni sustav|horizontski]], [[Nebeski ekvatorski koordinatni sustav|ekvatorski]], [[Ekliptički koordinatni sustav|ekliptički]] i [[Galaktički koordinatni sustav|galaktički]]. U horizontskom sustavu koordinate su [[azimut]] i [[kutna visina]] (odnosno [[zenitna daljina]]), u ekvatorskom su [[rektascenzija]] (odnosno [[satni kut]]) te [[Deklinacija (astronomija)|deklinacija]] (odnosno polna udaljenost), u ekliptičkom ekliptička dužina i širina, u galaktičkom galaktička dužina i širina. Satni kut i deklinacija čine [[Mjesni ekvatorski koordinatni sustav|mjesne ekvatorijalne koordinate]], dok rektascenzija i deklinacija čine nebeske ekvatorijalne koordinate. Rektascenzija i satni kut nadopunjuju se na [[Siderički dan|zvjezdano vrijeme]]. Vrijeme je u sfernoj astrometriji nezavisna promjenljiva veličina, a jedinica za mjerenje je zvjezdani dan ([[siderički dan]]), koji iznosi 23 [[sat|h]] 56 [[minuta|min]] 4,09 [[sekunda|s]]. Koordinate nebeskih tijela mijenjaju se zbog njihovih [[putanja|vlastitih gibanja]], zbog [[aberacija svjetlosti|aberacije svjetlosti]], dnevne i godišnje [[paralaksa|paralakse]], te zbog [[nutacija|nutacije]] i [[Zemljina precesija|Zemljine precesije]].

'''Fundamentalna astrometrija''' određuje [[Nebeski ekvatorski koordinatni sustav|ekvatorijalne koordinate]] nebeskih tijela promatranjima u [[nebeski meridijan|nebeskom meridijanu]] relativno prema gibanjima Zemlje. U '''astrografskoj astrometriji''' položaji se tijela mjere na [[fotografija|fotografskoj ploči]] odnosno [[Računalni monitor|računalnom zaslonu]] (monitoru) s obzirom na referentne [[zvijezde]]. Preciznost mjerenja položaja znatno se poboljšava upotrebom [[mjerni instrument|mjernih instrumenata]] izvan [[Zemljina atmosfera|Zemljine atmosfere]]. '''Radioastrometrija''' mjeri položaje nebeskih radioizvora s [[radio teleskop]]ima, a upotrebom interkontinentalne mreže radioteleskopa preciznošću premašuje mjerenja u optičkom području ([[dugobazična interferometrija]]). <ref> '''astrometrija''', [http://enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=4317] "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2014.</ref>

== Astronomski instrumenti ==
{{Glavni|Astronomski instrumenti}}

Astronomski instrumenti su [[mjerni instrument|mjerni instrumenti]] za praćenje položaja [[nebesko tijelo|nebeskih tijela]] na [[nebeska sfera|nebeskoj sferi]] i svih vrsta [[Elektromagnetsko zračenje|zračenja]] koja od njih pristižu. <ref> '''astronomski instrumenti''', [http://enciklopedija.hr//natuknica.aspx?ID=4322] "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2014.</ref> Čovjek bolje upoznaje svijet tako što ga mjeri. [[Mjerenje|Mjerenja]] na nebeskoj sferi provode se od [[povijest astronomije|početka astronomije]]. Bila ona jednostavna, kao ona koja provode [[Amaterska astronomija|amateri]], ili složena, kao ona koja se provode u suvremeno opremljenim [[zvjezdarnica]]ma ili [[opservatorij]]ama, svi imaju zajednička načela.

=== Teleskop ===
{{Glavni|Teleskop}}

Osnovni astronomski instrument je [[teleskop]], koji se pokreće u dvije međusobno okomite [[ravnina|ravnine]]. Za određivanje smjerova u tim ravninama služe [[kutomjer]]i. Sam [[dalekozor]] ima zadaću da olakša viziranje nebeskog tijela. Prije pronalaska teleskopa u tu su svrhu služile vizirne linije, koje su bile izvedene čisto mehanički. Osi, oko kojih se teleskop pokreće i ravnine u kojima se pokreće, postavljaju se ili u sistemu [[Horizontski koordinatni sustav|horizontskog koordinatnog sustava]], ili u sistemu [[Nebeski ekvatorski koordinatni sustav|nebeskog ekvatorskog koordinatnog sustava]]. U prvom slučaju postavljanje teleskopa je '''altazimutsko''', u drugom slučaju '''ekvatorsko''' ili '''paralaktičko'''. U astrometriji astronomski instrumenti primjenjuju altazimutnu ugradnju. Za mjerenje horizontskih koordinata koristi se [[teodolit]], kao manji prijenosni instrument, i veći, '''univerzalni instrument'''. '''Pasažni instrument''' postavljen je u ravninu [[nebeski meridijan|nebeskog meridijana]] i specijaliziran je za mjerenje vremena i [[kutna visina|kutne visine]] [[zvijezde]]; njime se zapažaju zvijezde pri prolasku kroz nebeski meridijan. Ista mjerenja obavlja, ali je preciznije izveden, '''[[meridijanski krug]]'''; njegovi se mjerni podaci primjenjuju za nalaženje koordinata nebeskih tijela u ekvatorskom sustavu, [[Deklinacija (astronomija)|deklinacija]] i [[rektascenzija]]. Mjerenjima [[zenitna daljina|zenitnih daljina]] zvijezda namijenjen je '''zenitni teleskop''' ([[horizontski koordinatni sustav]]). Kao prijenosni mjerni instrument za mjerenje visina nekih sjajnih tijela, prvenstveno [[Sunce|Sunca]], upotrebljava se [[sekstant]].

Teleskop u '''ekvatorskoj ugradnji''' ima krug [[Deklinacija (astronomija)|deklinacija]] i krug [[rektascenzija]]. Kutomjeri na tim krugovima prvenstveno služe zato da se teleskop lakše usmjeri u zvijezdu dane deklinacije i rektascenzije. Ta je ugradnja neposredno prilagođena praćenju dnevnog kretanja nebeske sfere. Satni mehanizam pokreće teleskop s porastom [[satni kut|satnog kuta]] zvijezde, a deklinacija optičke osi [[dalekozor]]a je stalna. <ref>[[Vladis Vujnović]] : "Astronomija", Školska knjiga, 1989.</ref>

== Određivanje zemljopisne širine mjesta i deklinacija zvijezda ==
[[Kutna visina]] sjevernog [[nebeski polovi|nebeskog pola]] jednaka je [[zemljopisna širina|zemljopisnoj širini]] mjesta u kojem se nalazimo. Kada bi se u sjevernom nebeskom polu nalazila neka [[Polarna zvijezda]], a time točka pola bila neposredno vidljiva, tada bi se zemljopisna širina mogla odrediti na najjednostavniji način, mjerenjem kutne visine nebeskog pola. Najbliža sjajna zvijezda, [[Sjevernjača]], odmaknuta je ipak od sjevernog nebeskog pola gotovo za 1°, pa se mjerenjem njezine kutne visine dobiva samo približna vrijednost zemljopisne širine.

Točniji postupak temelji se na usporedbi kutne visine neke [[Cirkumpolarna zviježđa|cirkumpolarne zvijezde]] u njezinoj [[kulminacija|donjoj i gornjoj kulminaciji]]. Zvijezde obilaze oko Zemljine osi vrtnje po [[kružnica]]ma, pa će njihova najveća, a i najmanja kutna visina ovisiti o položaju nebeskog pola iznad [[obzor]]a, a time i o zemljopisnoj širini. Ako promotrimo dnevnu kružnicu [[zvijezde]] koja postiže gornju konjukciju sjeverno od [[zenit]]a (rezultat razmatranja je drukčiji za zvijezdu koja gornju kulminaciju postiže južno od zenita), zaključujemo da je zemljopisna širina jednaka srednjoj vrijednosti kutnih visina ''h'' zvijezde u času njene gornje i donje kulminacije:
:''φ = (hG + hD) / 2''
Dva mjerenja jedne zvijezde, u trenucima kulminacije, vode mjerenju zemljopisne širine. Mjerenje zemljopisne širine nije stvar prošlosti, i ne vodi se samo pri osnivanju [[zvjezdarnica]], već se na tim mjerenjima zasnivaju i postupci [[geodezija|geodezije]], i istraživanja oblika [[Zemlja|Zemlje]], i vladanje [[Zemljina rotacija|Zemljine osi vrtnje]]. Nađeno je tako da se Zemljini polovi neprestano pomiču u odnosu na površinu Zemlje, na njezino tlo, i to po desetak metara godišnje, po krivulji koja nalikuje [[Spirala|spirali]].

Kutna visina zvijezde u donjoj i gornjoj kulminaciji ovisi o još jednoj veličini, a to je [[Deklinacija (astronomija)|deklinacija]] zvijezde. Jednostavnim računskim postupkom nalazimo deklinaciju zvijezde:
:''δ = 90° - (hG - hD) / 2''
tako se u načelu s dva mjerenja kutne visine zvijezde u [[nebeski meridijan|nebeskom meridijanu]] određuje deklinacija zvijezde. Poznavanje deklinacija zvijezda znači ujedno da se poznaje i položaj [[nebeski ekvator|nebeskog ekvatora]]. Taj se položaj zatim utvrđuje na kutomjeru instrumenta. Tek tada se mogu određivati i deklinacije onih zvijezda koje se opažaju samo u gornjoj kulminaciji, dok im je donja kulminacija ispod obzora. Jedno od takvih tijela je [[Sunce]]. Važan zadatak astrometrije je određivanje deklinacije Sunca.

== Određivanje zemljopisne dužine mjesta ==
Mjesta koja se nalaze na istom [[meridijan]]u imaju isto mjesno vrijeme. Razlika dvaju mjesnih vremena jednaka je razlici [[zemljopisna dužina|zemljopisnih dužina]], izraženih u [[sat|vremenskoj mjeri]]. Zato se određivanje zemljopisne dužine svodi na određivanje razlike vremena. Vrijeme koje se upotrebava može biti i [[Sinodički dan|Sunčevo]] i [[Siderički dan|zvjezdano vrijeme]]. Pomoću Sunca najjednostavnije se zemljopisne dužine određuju tako da se opaža prolazak Sunca kroz [[nebeski meridijan]].

Mjerenja zemljopisne dužine provode se i opažanjem zvijezda s poznatim koordinatama. Opažanje zvijezde vodi određivanju zvjezdanog vremena. Na primjer, ako zvijezda prolazi meridijanom, njezina je rektanscenzija upravo jednaka mjesnom zvjezdanom vremenu ''S''. Istog časa u [[Grinički meridijan|griničkom meridijanu]] zvijezdano vrijeme je ''So''. Zamislimo li da je [[proljetna točka]] prošla i naš meridijan i grinički, osvjedoćujemo se da je naše zvjezdano vrijeme ''starije'' od vremena u [[Greenwich]]u. Razlika je upravo jednaka zemljopisnoj dužini:
:''λ = S – So''
Istočne zemljopisne dužine su pozitivne. Zvjezdano vrijeme u Greenwichu saznaje se bilježenjem [[Koordinirano svjetsko vrijeme|koordiniranog svjetskog vremena]] UTC u času motrenja. Naime, podaci o odnosu svjetskog vremena i zvjezdanog vremena za isti meridijan objavljuje se za svaku godinu u astronomskim kalendarima.

== Izvori ==
{{izvori}}

== Poveznice ==
* [[Nebeska mehanika]]
* [[Sferna astronomija]]

[[Kategorija: Astrometrija| ]]

Astrometrija - Povijest promjena

WikiSysop: bnz

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica